Intervju

Razgovarao: Dario Novalić

Premda se doimao kao potpuni autsajder u borbi za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, Mirsad Hadžikadić dobio je skoro 60.000 glasova. Za 25. novembar ove godine u Sarajevu  osnivao je novu političku opciju Platforma za progres. Rođeni je Banjolučanin, osnivač i predsjednik Savjetodavnog vijeća za Bosnu i Hercegovinu u Vašingtonu i Bosanskohercegovačko-američke akademije nauka i umjetnosti. Trenutno obnaša funkciju izvršnog direktora analitičkih programa iz oblasti Analitike na svim koledžima Univerziteta Sjeverne Karoline u Šarloti. Dobitnik je nagrade za životno djelo udruženja informacionih tehnologija na nivou savezne države Sjeverne Karoline i grada Šarlote. Autor je preko pedeset naučnih radova u međunarodnim i američkim časopisima, konferencijama i simpozijima. Prije deset godina postao je i osnivački direktor Instituta za kompleksne sisteme (2008. godine).

 BAZA

• Zadovoljni ste brojem glasova koje ste osvojili na prethodnim izborima?

- Veoma sam zadovoljan brojem glasova osvojenim na prethodnim izborima. Skoro 60.000 glasova, znači 10% biračkog tijela, više je nego što su neke stranke ostvarile na istim izborima. To znači da je naša poruka, i pored relativne anonimnosti mene kao kandidata, imala odličan odjek među glasačima. Štaviše, mislim da je naša biračka baza u ovom momentu dva puta veća od broja osvojenih glasova i da je čini oko 120.000 birača. Do toga broja dolazimo tako što uzmemo u obzir činjenicu da veliki broj birača nije glasao za nas jer su mislili da ne možemo pobijediti, pa su dali glas nekom drugom, veliki broj naših simpatizera glasao je za Komšića u znak protesta protiv Čovića, mnogo glasova je ukradeno. I mnogi potencijalni simpatizeri nisu glasali za nas, jer su nas neki mediji koji su dio javnog servisa često blokirali. Tek, 120.000 birača odlična je baza za budući politički rad.

• Da li ste mogli osvojiti više? U čemu ste pogriješili? Šta biste promijenili kada biste danas ponovo pokretali kampanju za člana Predsjedništva BiH?

- Svakako da smo mogli osvojiti više. Pogriješio sam u dvije stvari. Zbog relativne anonimnosti, trebao sam kampanju početi mnogo ranije. Takođe, trebao sam se ranije opredijeliti za prikupljanje novca za finansiranje kampanje pošto je to jedan od osnovnih pokazatelja uspjeha na izborima. Ali, ipak, rezultat je na kraju bio izvanredan.

• Kada ste se odlučili za osnivanje partije, zapravo političke opcije Platforma za progres?

- Dana 9. oktobra. Nakon objave prvih rezultata 7. oktobra, naši simpatizeri bili su razočarani što nismo pobijedili. Brojanje glasačkih listića se nastavilo pa se već 8. oktobra činilo da će naš rezultat ipak biti odličan. Onda je 9. oktobra svima postalo jasno da će naš konačni rezultat biti izvanredan i tada je nastala svojevrsna euforija čiji je rezultat bio zahtjev velikog broja naših simpatizera, odnosno nekoliko hiljada ljudi, da osnujemo stranku ili pokret. Tada smo donijeli odluku da osnujemo pokret Platforma za progres.

• Mislite da ima mjesta za još jednu političku partiju u BiH?

- Ovo nije samo još jedna politička partija. Ovo je pokret koji je suštinski različit od drugih. Vidite, u Bosni i Hercegovini postoje samo dvije političke opcije. Na jednoj strani je ljevica, izvedenica Komunističke partije BiH. Ljevicu čini veliki broj stranaka sa sličnim ideološkim opredjeljenjem, koje se nekako, u posljednje vrijeme, sve više gubi. Te stranke sve manje liče na socijaldemokratske, a sve više na stranke pojedinaca koji žele da dođu na vlast. Na drugoj strani je takozvana desnica, a nju čine mnoge kleroetničke stranke koje mnogi nazivaju kleronacionalnim strankama. Ne znam zašto se ta druga strana naziva desnicom, jer jedina zajednička tačka koju te stranke desnice imaju sa desnicom ogleda se u nekim tradicionalnim društvenim vrijednostima. Ove dvije strane vremenom su postale sve polarizovanije i ekstremnije u svojim stavovima i kroz to su i društvo povukle ka sve većem antagonizmu jednih prema drugima. Odatle dolazi i činjenica da se Bosna i Hercegovina sve više udaljava od puta ka razvoju i progresu. Platforma za progres okupira politički centar koji će okupiti umjerene snage koje će povesti Bosnu i Hercegovinu u bolju budućnost time što će staviti razvoj Bosne i Hercegovine i njene ekonomije te dobrobit njenih građana na prvo mjesto, zaštititi prava građana da budu ono što žele bez ugrožavanja zajednice, vratiti sposobnost i lični integritet kao kriterije za uspjeh umjesto podobnosti i nepotizma, i podsjetiti stanovnike na njihovu ličnu odgovornost za stanje države i zajednice u kojoj žive.

     APATIJA

• Ko je Vaša ciljna grupa? Računate li na one koji nisu izašli na izbore, na dijasporu?

- Mislimo prvenstveno na mlade koji do sada nisu bili aktivni u političkom životu. Njih moramo da probudimo tako što ćemo im dati šansu da pokažu šta znaju i mogu. Ali, mislimo isto tako i na žene koje obično ne glasaju srazmjerno udjelu koji imaju u ukupnoj populaciji. Mislimo i na penzionere koji su u sve slabijem ekonomskom položaju. Mislimo i na demobilisane borce koji su uvidjeli da ih je vlast praktično izdala. Mislimo i na sve one nezadovoljne koji konačno vide da se ovako ne može naprijed. Konačno, mislimo i na iseljeništvo koje država potpuno ignoriše.

• Partiju osnivate 25. novembra, na Dan državnosti BiH. Tog 25. novembra 1943. godine, u Mrkonjić-Gradu usvojena je rezolucija po kojoj je BiH i srpska i hrvatska i muslimanska. I danas je ona i srpska i hrvatska i muslimanska, ali nije zbratimljena! Pukla je po šavovima, kako to naši narodi vole reći. Kako je sastaviti?

- Ne vjerujem da je ona pukla po šavovima. Političari koji su nacionalisti žele da nas ubijede da je ona pukla kako bi lakše vladali nad nama i upravljali nama. Ja ne vidim taj nacionalizam kada hodam ulicama gradova širom Bosne i Hercegovine i razgovaram sa mladima, privrednicima, penzionerima, demobilisanim borcima. Ali, te grupe stanovništa su izgubljene pošto u medijima vide samo primjere nacionalizma i mržnje. Nema snaga progresa. Nema elite koja želi da gradi ovu državu zajedništva na ravnopravnoj osnovi gdje se uspjeh mjeri dostignućem svakog čovjeka umjesto prevagom stepena konstitutivnosti jednog naroda nad drugim. Nema dugoročnog plana i programa za razvoj ove države. To je ono što Platforma za progres nudi.

• Šta podrazumijevate pod građanskom državom?

- Pod građanskom državom podrazumijevam državu kojoj su interesi građana, svih u cjelini i svakog građanina pojedinačno, na prvom mjestu. Državu koja osigurava poštena pravila koja omogućavaju svakom njenom stanovniku da dosegne svoj maksimalni potencijal. Državu koja nađe najbolji oblik demokratije koji osigurava poštenu raspodjelu sredstava i zaštitu identiteta stanovnika. Državu koja osigurava pravo na najbolje obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i ekonomsku i fizičku sigurnost. Državu koja omogućava svakom stanovniku da zadovolji svoje kulturne, umjetničke i sportske potrebe i da iskaže svoje talente.

• Kako promijeniti svijest ljudi? Kukaju da im je teško, a glasaju za iste?

- Ovo stanje traje već godinama. Ima mnogo onih koji su kupljeni poslovima i uhljebljenjem, kako mi to ovdje kažemo. Ima mnogo onih koji vjeruju u teorije zavjera da im neko drugi kroji kapu i da ništa ne može da se uradi. Apatija je zavladala svuda. Ljudi će radije otići iz zemlje nego se boriti. Čak odlaze i oni koji imaju sređenu finansijsku situaciju. Dosta im je svađa, mržnje, nestabilnosti i nesigurnosti. Naš pristup je da moramo ubijediti ljude da su oni odgovorni za stanje u državi. Ako ljudi uopšte ne glasaju, otkuda im pravo da se žale na vlast!? Ako ljudi glasaju za istu vlast koja im je donijela mizeriju, kako mogu da se žale na tu vlast? Mi imamo vlast kakvu zaslužujemo. Ako želimo drugačiju vlast, onda moramo da zasučemo rukave, uradimo ono što je do nas, budemo dio promjene koju želimo da vidimo oko sebe. Svako od nas mora da shvati i prihvati da smo svi mi odgovorni za stanje u državi i da moramo da pođemo sami od sebe kako bismo doveli do promjene stanja u Bosni i Hercegovini.

  BUDŽETSKI PARAZITI

• Osnivate stranku u neobičnom trenutku za BiH i cijeli svijet. Da li znate nešto to mi ne znamo?

- U jednom od prethodnih pitanja govorio sam o polarizaciji koja se dešava u svijetu. Politički ekstremizam se širi svijetom kao požar. Umjereni ljudi nestaju iz politike. Podjela više nije na ljevicu i desnicu nego na snage nacionalizma i progresa. Ono što se sve manje viđa u svijetu je jedan zdravi i čisti politički centar. To je ono što Platforma jeste i što treba društvu kao što je bosanskohercegovačko. Mislim da će naš pokret imati uticaja ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u regionu, na Balkanu i u cijeloj Evropi.

• Na koji način ćete se finansirati?

- Kao što znate, za razliku od većine stranaka, mi nismo na državnom budžetu. Dosada smo se finansirali vlastitim sredstvima i od donacija. Od sada, mi ćemo se finansirati od članarine i donacija. Mislim da bi sve stranke trebale tako da se finansiraju. One bi trebale da se skinu sa budžeta. Nema smisla da ih finansiraju svi građani. Neka ih finansiraju oni koji u njih vjeruju. Ako nema takvih, to znači da te stranke treba da nestanu sa političke scene.

• Zbog čega bi neko ušao u novu stranku? Šta će to biti drugačije od dosadašnjih stranaka?

- Prvo, ovo nije stranka nego politički pokret. Član pokreta Platforme za progres može da bude bilo ko, čak i članovi drugih stranaka. Mi želimo da mijenjamo društvo u cjelini i sve stranke kako bi došlo do promjene u Bosni i Hercegovini nabolje. Normalno, samo članovi Platforme koji nisu članovi drugih stranaka mogu da budu u organima Platforme i na njenim izbornim listama. Mi se borimo protiv nacionalizma, korupcije, koncepta podobnosti, nepotizma, nepravde, stranačkog uplitanja u rad javnih preduzeća i javnih ustanova, slabljenja institucija države, narušavanja kohezionih elemenata društva i države, rasipanja i otuđivanja javnih dobara i imovine i svih drugih vrsta ponašanja i inicijativa koje vode ka slabljenju države Bosne i Hercegovine i prava njenih stanovnika.

• Koji su osnovni programski ciljevi vašeg pokreta?

- Mi smo pokret političkog centra građanske orijentacije sa jasno definisanim pristupom državi, ekonomiji, društvenim vrijednostima i mladima. Bosna i Hercegovina nikada nije imala svoj vlastiti, jasno osmišljen i javno obznanjen nacionalni program. Vrijeme je za to. Vrijeme je i za sve stanovnike da prihvate vlastitu odgovornost za stanje u kojem se država nalazi. Potrebno je da u našem društvu zaživi novi sistem vrijednosti. Ekonomija ja ključ razvoja države. Sve to neće se dogoditi bez reforme sistema obrazovanja, pravosuđa i zdravstva.

• Računate li na neke američke ili europske fondove? Da li i kakvu podršku imate od strane međunarodne zajednice?

- Svakako. SAD i Evropska unija će pomoći da se ostvare sve dobre ideje i projekti u Bosni i Hercegovini. Ali mi prvo moramo da uradimo svoj dio posla, da dovedemo do promjena koje će omogućiti da se strana ulaganja iskoriste na najbolji mogući način.

   PRAGMA

• Zagovarali ste usvajanje dvije rezolucije u Američkom kongresu kojima se osuđuje genocid počinjen u i oko Srebrenice? Kako prosječan Amerikanac vidi BiH, ako je uopšte vidi, i ako uopšte zna išta o nama?

- Na nesreću, prosječan Amerikanac malo zna o Bosni i Hercegovini. Imam osjećaj da Amerikanci više znaju o našim ljudima kroz susrete sa Bosancima i Hercegovcima na poslu ili u komšiluku nego što znaju o Bosni i Hercegovini, regionu, ratu od 1992. do 1995. godine ili genocidu u Srebrenici. Mi moramo da shvatimo da su Amerikanci pragmatični ljudi kojima je finansijsko pitanje uvijek jedno od najvažnijih. Oni obično samo žele da se problemi riješe, čak i ako je to nekad nauštrb pravde. Zato oni i prihvataju ulogu lobista, jer oni obično osiguraju efikasnija rješenja, iako je tu uvijek i gubitnička strana koja nije imala dovoljno novca ili dobru strategiju da se organizuje.

• Pomagali ste rad Islamske zajednice u Americi. Kako je biti musliman u Americi?

- Jeste, pomagao sam rad Islamske zajednice u Americi, jer sam uvijek spreman da pomognem svim organizacijama koje doprinose životu i radu Bosanaca i Hercegovaca bez obzira na to gdje se oni nalaze. U tom momentu bilo je potrebno pomoći da se uredi formalna struktura te organizacije kroz donošenje akata koji uređuju njenu organizaciju. Kad se to privelo kraju, ja sam krenuo dalje i pomagao drugim organizacijama. Inače, biti musliman u Americi je lijepo. Znam da povremeno ima problema, pogotovo nakon nekih teorističkih napada, ali Amerika je država koja daje prostora svim vjerskim zajednicama da djeluju i da se razvijaju. Ja lično nisam nikada doživio nikakvu nelagodnost zato što sam musliman. Amerika najviše vrednuje i poštuje sposobnost.

• Kako danas vidite Ameriku u odnosu na vrijeme Obame, Buša i Klintona?

- Trampova Amerika je logična posljedica procesa koji traju već petnaestak godina. Imam osjećaj da su Klintonovi ekscesi doprinijeli da Buš bude izabran za predsjednika, a Buš je onda svojim ponašanjem i konzervativnim odlukama otvorio put za Obamu. Konačno, Obamina lijeva i globalna orijentacija pomogla je Trampu da iskoristi nezadovoljstvo jednog dijela američkog naroda i dođe do vlasti putem strategije nacionalizma, antiglobalizacije, populizma, antiterorizma i antiintelektualizma. Amerika se danas dosta razlikuje od Amerike iz doba Klintona. Mislim da su sada interesi stranke prevladali nad interesima države u očima političara. Polarizacija društva sve je očiglednija. Umjereni ljudi nestaju iz politike. To se ne dešava samo u Americi. Slično stanje je i u Engleskoj, Mađarskoj, Poljskoj, Turskoj, Rusiji, Italiji i Brazilu, da spomenemo samo nekoliko zemalja.

  SUPRUGA BANKAR, KĆI HIRURG, SIN RAČUNOVOĐA

• Čime se bave vaša supruga i djeca?

- Supruga radi za jednu od najvećih američkih banaka, Vels Fargo. Njena specijalnost je procjena rizika vezanih za projekte tehničke prirode koji se realizuju u cijelom svijetu. Moja kćerka Lejla je hirurg opšte prakse, ali je specijalizirala operativne zahvate u okviru liječenju raka dojke. Radi u Institutu Levin za liječenje raka u okviru zdravstvenog sistema Atrijum, koji se širi na jugoistoku Amerike. Moj sin Adnan je računovođa koji radi za veliku švedsku firmu Esiti. On vodi odjeljenje koje se bavi provjerom finansijskog poslovanja firme.

• Kako oni gledaju na Vaš politički aktivizam?

- Oni svi stoje iza mene i Platforme i jako su uključeni u njenu podršku putem finansijske pomoći i aktivni su na društvenim mrežama.

BOSNA MOŽE BOLJE

• Uporedite nam malo Ameriku i BiH! Gdje je bolje, ljepše?

- Svaka država ima svoje prednosti i nedostatke. Amerika je sređena država i pokazuje šta država prava, ravnopravnosti i stavljanja naglaska na ekonomiju može da ostvari. Ipak, Bosna i Hercegovina je moja domovina. Svi znamo kakvih problema ona ima danas, ali to nas samo obavezuje da joj pomognemo. Bosna i Hercegovina ima potencijala da bude jedna od najboljih država svijeta. Na nama je da realizujemo taj potencijal.

DOMOVINA ZOVE

• O Vama govore kao o veoma imućnom čovjeku. Da li je to tačno?

- Nisam imućan. Imam pristojna primanja za američke uslove. Ona su sasvim dovoljna za ugodan život.

• Šta Vam je trebalo uplitanje u bh. politiku?

- Obaveza prema domovini. Ona nas treba. Ona nas zove. Ja sam odgovorio na taj poziv.

  AUTENTIČAN SAM

• Imate preko 60 godina, a dame kažu da izgledate mnogo mlađe. Da li se bavite sportom, koliko i kojim, šta jedete, da li ste se podvrgavali plastičnim operacijama i kojim?

- Hvala na komplimentu. Volim sve sportove, ali nemam često priliku da odigram poneku utakmicu. Volim da igram košarku, fudbal, odbojku i stoni tenis. Što se tiče ishrane, nisam previše izbirljiv, ali nastojim da jedem umjereno. Plastične operacije? Nisam nikada imao nijednu plastičnu operaciju. Na meni je sve autentično.

 TEŠKE SU GODINE PRED NAMA

• Kako komentarišete rezultate izbora u BiH?

- Izbori su pokazali nekoliko trendova. Prvo, nacionalizam i širenje straha od drugih i dalje je dominantna strategija za osvajanje vlasti. Drugo, izborne krađe, nepravilnosti i manipulacije sve su očiglednije, prisutnije, sveobuhvatnije i prihvaćenije kao realnost političkog života. Treće, promjene dolaze, jer kako inače objasniti 60.000 glasova podrške Misadu Hadžikadiću i Platformi za progres. Sve u svemu, bojim se da će iduće četiri godine biti teške, jer će opstrukcije vlasti i parlamentarnih procesa biti sveprisutne. Ipak se nadam da će izabrani predstavnici na svim nivoima vlasti biti odgovorni i profesionalni i uraditi ono za šta su ih građani izabrali da urade.

  DIKTATURA

• U Republici Srpskoj nema opozicije, u Federaciji BiH građanske i lijeve stranke se ujedinjuju i uzimaju vlast u kantonima!?

- Republika Srpska sve više postaje diktatorski režim u kojem jedan čovjek odlučuje o svemu. To je rezultat dugogodišnje manipulacije ljudima, resursima i sistemom. I sve se to dešavalo dok je ostatak Bosne i Hercegovine, ali i svjetska zajednica, samo posmatrao šta se dešava. Sada im se vraća ta neaktivnost i nebriga. Što se tiče Federacije, ujedinjenje ljevice i građanskih stranaka trebalo se desiti prije izbora pa bi izborni rezultat bio mnogo bolji. Sada će vlast biti toliko fragmentirana da nije jasno da li će se išta moći postići.

BANJA LUKO I TA TVOJA SELA

• Boravili ste nedavno u svom rodnom gradu, u Banjoj Luci. Kako danas vidite svoj grad? Da li ste sreli stare prijatelje? Šta se promijenilo? Da li zaista oni misle ono što Milorad Dodik govori?

- Banja Luka je uvijek bila lijepa i takva je i danas. Istina, tamo su neki drugi ljudi koje ne poznajem. Ali, ipak ima i starih prijatelja, školskih drugova. Kad god odem u Banju Luku, lijepo se provedemo. Neki od njih su otvoreni protivnici politike Milorada Dodika, ali većina njih jednostavno izbjegava da govori o njemu. Ponekad imam osjećaj da se boje da govore o tome.

 TRUMANOVA JAJA

• Može li BiH računati na podršku Trampove Amerike?

- Mislim da može. Iako Bosna i Hercegovina nije na Trampovom radaru, ljudi iz američkog ministarstva vanjskih poslova, tj. State Departmenta znaju da je Balkan važan za njihove interese, pogotovo sada kada su Rusija i Kina pokazale interes za ovaj dio svijeta. Vjerujem da će Amerika biti ponovo veoma aktivna u ovom regionu.