Život / Okoliš

U povodu obilježavanja Svjetskoga dana zaštite životne sredine, 5. lipnja, građanski aktivisti širom BiH poručili su da ne odustaju od svojih zahtjeva da se zaustavi uništavaje životne sredine.

Simbolično, na ovaj dan, građanski aktivisti širom BiH pozvali su sve zainteresirane da se pridruže ovoj borbi, te posredno i da djeluju u cilju sveobuhvatne zaštite prirode oko nas. I samim tim doprinesu stvaranju bolje budućnosti.

"Nelegalna i nekontrolirana eksploatacija šljunka izaziva devastirajuće efekte po životnu sredinu, uključujući uništavanje riječnih korita, poplave, uništavanje zemljišta i narušavanje ravnoteže eko-sistema. Pozivamo nadležne institucije da pristupe rješavanju problema, od donošenja suštinskih promjena u primjeni planskih dokumenata, izdavanju dozvola, do uspostavljanja efektnog sustava kontrole, nadzora i kažnjavanja nelegalnih aktivnosti", poručuju aktivisti za zaštitu slivova rijeka Bosne i Drine od nelegalne i nekontrolirane eksploatacije šljunka.

Naša životna sredina naše je blago, ističu aktivisti, koje će, ukoliko se brzo ne osvijestimo, postati naše siromaštvo.

"Vrijeme je da se svako od nas uključi u ovu borbu i da uradi sve što je u njegovoj moći za zajednički cilj, za naše bolje sutra i za našu planetu Zemlju!" poručuje Aleksandar Novaković, aktivista neformalne grupe građana "Sačuvajmo Karanovac".

Iz neformalne grupe "Čuvari Zraka" iz Zenice navode da njihov aktivizam prvenstveno ima za cilj da se ukaže odgovornim i gradskim vlastima u Zeničko dobojskom kantonu na obvezu namjenskog trošenja novca iz Fonda, na projekte za zaštitu zraka, što bi direktno uticalo na poboljšanje kvaliteta života građana kantonu i zdraviji okoliš.

"Ovom prilikom podsjećamo na problem u Kreševu koji godinama egzistira! Trenutno čekamo odluku Federalnog ministarstva okoliša i turizma o produženju dozvole nakon što smo ukazali na propusta, a s druge strane očekujemo od Vlade Srednjobosanske županije da raskine koncesionarski ugovor za kamenolom koji bez ikakvih dozvola radi. Nećemo odustati dok se ne zaustavi nelegalan rad kamenoloma i tvornice vapna u Kreševu", poručio je Darko Joksimović, predstavnik Kreševskog građanskog pokreta.

Iako je u pitanju prirodni fenomen, jedinstven u Bosni i Hercegovini,  Bunski kanali nisu trajno zaštićeni od gradnje mHE sve dok mHE Buna 1 i 2 ne budu izbrisane iz postojećeg Prostornog plana Grada Mostara.

"Zbog toga, zajedno s 1400 građana potpisnika peticije za spas Bunskih kanala, pozivamo gradsku vlast da trajno zaustave gradnju mHE na Bunskim kanalima i da izbrišu ucrtane mHE iz prostornog regulacionog plana Grada Mostara" ističe Miroslav Barišić, predstavnik neformalne grupe građana "Stop izgradnji mHE na Buni".

Sara Tuševljak, predstavnica neformalne grupe građana "Stop izgradnji mHE na Kasindolskoj rijeci" također poručuje da oni neće odustati od svoje borbe protiv nelegalne gradnje mHE na Kasindolskoj rijeci.

"Nakon što su oborene ekološke dozvole za sve 3 mHE na Kasindolskoj rijeci te građevinska dozvola za mHE Samar, tražimo raskid koncesionarskih ugovora za ove 3 mHE. Samo na taj način možemo u potpunosti zaštiti našu rijeku i životnu sredinu koja je ugrožena", dodaje ona. 

Potvrđeno je da se gradilište spornog kompleksa nalazi u 3. vodozaštitnoj zoni i da je pitanje vremena kada će tankovi popustiti i zagaditi pitku vodu grada Sarajeva!

"Simbolično na ovaj dan pitamo kako je moguće da naša voda, daleko poznata po kvaliteti u svijetu ima cijenu? Naše zdravlje je u rukama tužiteljstva, jer smo za one koji donose odluke kolateralna šteta. Nadam se da će i oni koji negiraju opasnost i grade bez validnih dozvola osjetiti posljedice", ističu predstavnici neformalne grupe građana "Spas u zadnji čas – spasimo Dobrinju".

Izgradnjom mHe na Doljanci ozbiljno je ugrožen život i opstanak ljudi koji žive na tom području.

"Narušena je ravnoteža u prirodi, a ljudi koji su živjeli od poljoprivrede morali su promijeniti djelatnost ili napustiti to područje i tražiti negdje drugo bolje sutra za sebe i svoju djecu. Međutim, naše udruženje je još uvijek tu, i mi ćemo se nastaviti boriti za naša prava", poručuju aktivisti iz NGG "Za Doljanku".

Javnost i nadležne institucije  se podsjeća također da se građani Višegrada već 28 godina bore sa problemom nelegalne deponije koja je opasna po zdravlje građana i životnu sredinu. U cilju rješavanja problema, mještani su pokrenuli potpisivanje peticije za uklanjanje deponije.

"Pozivamo sve  građane Višegrada da potpišu peticiju i priključe se našoj borbi protiv nelegalne deponije. Sretan međunarodni dan životne sredine svima koji nemaju deponiju u neposrednoj blizini domova!", navode aktivisti NGG "Uklonimo nelegalnu deponiju pred turističkim gradom Višegradom".

Rijetke su teme koje mogu pokrenuti veći broj ljudi. Nelegalna upotreba pesticida i štetan utjecaj jeste jedna od tih tema, problem koji direktno utiče na život svakog pojedinca bez obzira na političku pripadnost, financijske mogućnosti, godine, nacionalnost ili bilo šta drugo što stvara društvene podjele.

Neformalna grupa građana "Goražde bez pesticida" vršiti će pritisak na donosioce odluka da odgovore na zahtjev zajednice koju zastupaju.

"Ovo je borba za našu djece, jer to je bit naših života", otvoreno govore aktivisti neformalne grupe građana "Goražde bez pesticida".

Svjetski dan zaštite okoliša prilika je da još jednom ukažemo na važnost očuvanja posljednjih divljih, pitkih rijeka na Starom kontinentu.

"Neretvica je rijeka dužine 27 km i većim dijelom toka je pitka. Naša poruka je da nećemo dopustiti izgradnju 15 malih hidroelektrana i njeno trpanje u cijevi zbog šake kilovata", istaknuli su predstavnici Udruženja građana "Neretvica - Pusti me da tečem".

Aktivisti se svakodnevno suočavaju s brojnim izazovima u borbi za zaštitu javnog interesa, a često je to usko vezano za uništavanje životne sredine.

Upravo zbog toga su uputili poziv nadležnim institucijama da svoj posao obavljaju u skladu sa propisima, te da rad na zaštiti životne sredine ne ostane samo deklarativan, navodi se u priopćenju aktivista širom BiH.