Politika / Regija

Voditelj izaslanstva Europske unije (EU) u Srbiji Emanuele Giaufret kazao je da će EU surađivati sa svakom vladom u Srbiji kojoj je članstvo u toj organizaciji i strateški cilj.

"Uspjeli smo u tome da se neke reforme usvoje i svakako moramo raditi intenzivnije. To je pitanje riješenosti i ima vremena za reforme, prošlo je samo godinu i pol dana od prošlih izbora, moramo osnažiti i vladu i skupštinu kao bi radile bolje", rekao je Giaufret.

Također istaknuo je kako se nada da će izborna kampanja i izbori biti korektni da će se "odigrati uz puno poštovanje i debatu o konkretnim temama, a ne napadima na pojedine osobe" te da će novoizabrana skupština "funkcionirati na uređeniji način".

Kada je riječ o medijskim zakonima, rekao je da EU ne može diktirati rešenja, ali da će pratiti njihovu provedbu u praksi.

Prema njegovim riječima, u  javnom mnijenju u Srbiji dosta se raspravljalo o ulozi države u medijima i važno je da postoje mjere kako ne bi bilo disbalansa, sama EU nema takvu pravnu stečevinu, već da se razlikuje od članice do članice.

Za otvaranje poglavlja 3, koji je tehnički spremno već tri godine, Giaufret je rekao da će se članice voditi tempom normalizacije odnosa s Kosovom i reformama u oblasti pravosuđa, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, a da bi usklađivanje Srbije s vanjskom politikom Unije u tome samo pomoglo.

Giaufret je ponovio da će pristup Beogradu i Prištini sredstvima iz Plana rasta biti uvjetovan provedbom Ohridskog i svih prethodnih sporazuma iz dijaloga.

"Pitanje usklađenosti s vanjskom politikom je problem. Prošle godine smo imali nazadovanje, a ove godine nije bilo značajnog napretka. Srbija je ostala na poziciji na kojoj je bila prošle godine i to nije dobra vijest. Želimo vidjeti Srbiju kao posvećenog partnera EU i zato inzistiramo na usklađivanju, to nije ništa novo, ali je agresija Rusije na Ukrajinu učinila vanjsku politiku još važnijom u zemljama članicama", rekao je Giaufret, prenosi Beta.

Srbijanski čelnik Aleksandar Vučić do sada se oglušio na višestruke pozive da uskladi svoju vanjsku politiku s onom EU i uvede sankcije Rusiji pravdajući to bliskim odnosima i ovisnošću o ruskim energentima. 

Srbija od 2021. godine nije otvorila nijedno poglavlje, jer neke države članice EU smatraju kao ta zemlja ne može napredovati u procesu dok ne uvede sankcije Rusiji.