Preuranjene kampanje, govor mržnje, trgovina biračkim mjestima i zloupotrebe javnih funkcija i resursa okarakterizirale su ovogodišnju predizbornu kampanju u našoj zemlji. Nakon izbora, nove nepravilnosti, ali i frapantni podaci o tome da na svim nivoima, kantonalnom, entitetskim i državnim, ima više od 460.000 nevažećih listića! Problem je to koji se ponavlja iz izbora u izbore, a neki ga ocjenjuju kao „određenu poruku birača”

Piše: Denis Čarkadžić

Zanemarivanje preporuka međunarodnih institucija u pravcu poboljšanja tehničkog dijela izbornog procesa, a koje se godinama navode u izvještajima kao prioritetne, nisu provedene ni do raspisivanja opštih izbora 2022. godine. Tako su, a kao što je to bio slučaj i ranije, čitav proces pratile brojne nepravilnosti registrovane prije, tokom kampanje, ali i nakon samog glasanja.

U završnim izvještajima Izborne posmatračke misije OSCE-a/ODIHR-a (Ured za demokratske institucije i ljudska prava) u Bosni i Hercegovini o opštim izborima 2014. i 2018. godine uzaludno se ponavljaju kako prioritetne, tako i ostale preporuke koje su, kako je u dokumentima navedeno, „ponuđene s ciljem jačanja provođenja izbora u BiH i podrške nastojanjima da se oni u potpunosti dovedu u sklad s obavezama prema OSCE-u, drugim međunarodnim obavezama i standardima za demokratske izbore“.

Tako se među prioritetnim preporukama nalaze one koje se odnose na provedbu presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, sveobuhvatnu reviziju zakonskog okvira kako bi se spriječila zloupotreba javnih sredstava za svrhe kampanje, suzdržavanje od vršenja pritiska na birače/ice od političkih subjekata i brže i efikasnije procesuiranje takvih slučajeva, poduzimanje efektivnih mjera da se zaštite prava birača/ica na slobodan i tajan izbor, osiguravanje nepristrasnosti izborne administracije, s posebnim akcentom na metode formiranja biračkih odbora, te na poboljšanje regulatornog okvira kako bi se osigurale transparentnost i odgovornost finansiranja kampanje.

Ostale, ali ne manje bitne preporuke, odnose se na unapređenje izbornog sistema i izborne administracije, registracije birača/ica, ali i kandidata/kinja, finansiranje kampanje, osiguravanje nepristrasnog i uravnoteženog medijskog praćenja svih stranaka i kandidata/kinja u svim svojim vijestima i političkim emisijama svih javnih servisa, kao i unapređenje procedura prigovora i žalbi.

Sve skupa, i do ovih, opštih izbora 2022. godine, nisu ispunjene navedene preporuke te će se sasvim sigurno one naći i u izvještaju o opštim izborima 2022. godine.   

Pokušaj Centralne izborne komisije BiH (CIKBiH) da u tom smislu nešto uradi, a prije nego što su ovogodišnji izbori raspisani, doživio je neuspjeh. Polovinom septembra prošle godine CIKBiH, sa ciljem unapređenja tzv. tehničkog dijela izbornog procesa, u parlamentarnu proceduru uputio je Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Iako su predložene izmjene, po mišljenju OSCE-a/ODIHR-a, bile „široke i pokazivale značajan napredak u preispitivanju nekih preporuka koje su formulirale prethodne izborne posmatračke misije ODIHR-a“, za većinu u Parlamentarnoj skupštini BiH nisu bile dovoljno dobre da bi došle i na dnevni red.

Tako su izbori 2022. godine raspisani po starim „pravilima“, a CIKBiH bio je prinuđen da procese vodi u okviru postojećih „rješenja“ te je i prije zvaničnog početka izborne kampanje, ali i tokom nje, pored ostalog i na osnovu prijava koje su stigle iz nevladinih organizacija Koalicija „Pod lupom“ i Transparency International u Bosni i Hercegovini, sankcionisao jedan broj političkih subjekata i kandidata/kinja zbog preuranjene kampanje, govora mržnje, trgovine biračkim mjestima i zloupotrebe javnih funkcija i resursa. 

No, daleko od toga da je tu bio kraj nepravilnostima, ali i podacima koji, i ovoga puta, ukazuju na anomalije u rezultatima glasanja koje se ponavljaju iz izbora u izbore, te su, takoreći, postale normalnost. Naime, kao i na opštim izborima 2018. i 2014. godine, i nakon objave preliminarnih rezultata CIK-a BiH nakon zatvaranja biračkih mjesta 2. 10. 2022. godine, broj nevažećih listića, što praznih, što nevažećih po drugim kriterijima, samo za predsjednički i nivo Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH iznosio je više od 200.000.

U skladu s trenutnim podacima na zvaničnoj stranici CIKBiH, nevažećih listića na svim nivoima, kantonalnom, entitetskim i državnim, ima više od 460.000. Na pitanja Istinomjera upućena CIKBiH da li i šta CIKBiH namjerava poduzeti kada se radi o utvrđivanju razloga ovolikog broja nevažećih listića te da li planira eventualne aktivnosti čiji bi cilj bio smanjenje broja nevažećih listića na izborima u BiH, do momenta zaključenja ovog teksta odgovore nismo dobili.

Ni analiza, ni objašnjenja

Ova pojava stara je gotovo koliko i izborna demokratija u BiH te sa njom i „objašnjenja“ koje je javnost u našoj zemlji imala priliku čuti od pojedinih članova i članica CIKBiH.

„Ne želim ulaziti u nagađanja o razlozima. Međutim, stoji činjenica da smo na opštim izborima 2006. godine za taj isti nivo imali 8,73% nevažećih glasačkih listića, od toga nepropisno popunjenih 2,69 odsto, a praznih 6,60 odsto“, potvrdila je još 2010. godine tadašnja predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić, dodajući da nisu rađeni dublja analiza i istraživanje broja nevažećih listića „zbog činjenice da je razlika u broju glasova između kandidata bila tolika da ni broj nevažećih listića nije mogao uticati na izborni rezultat“.

Iz izbora u izbore, bez obzira na „razliku između kandidata“, enorman broj nevažećih listića bio je i dalje tu, samo su se obrazloženja mijenjala.

Tako je član CIKBiH Vlado Rogić nakon opštih izbora 2018. godine veliki broj nevažećih listića na državnom nivou vidio kao „posljedicu složenog načina glasanja, brojnih nivoa vlasti na velikom formatu glasačkog listića i kandidatskih preferencija, što stvara konfuziju, prvenstveno kod starijih glasača/ica“. Pored toga, Rogić se i pozvao na, kako je rekao, „pozive mnogih značajnih ljudi da se ne glasuje za člana Predsjedništva ili da se ostave prazni glasački listići u znak bunta protiv takvog načina glasanja“. I pored zahtjeva Koalicije „Pod lupom“ da CIKBiH nakon opštih izbora 2018. godine naloži ponovno brojanje nevažećih listića, to se nije desilo, a Hadžiabdić je tom prilikom, potvrdivši da je i na prošlim izborima prosjek nevažećih listića bio 7,68, slično kao i Rogić, ustvrdila da je „to određena poruka birača“.

Nikakve ozbiljne analize o tolikom broju nevažećih listića CIKBiH ni do danas nije radio, a kao što je javnosti poznato, birači/ce su sa više od 200.000 nevažećih listića na državnom nivou i ove godine nastavili/e sa slanjem „poruke“.

No, kada su opšti izbori 2022. godine u pitanju, to nije sve. Naime, 11. 10. 2022. godine, na osnovu naredbe CIKBiH, glavnom centru za brojanje u Sarajevu je u četvrtak, 13. 10. 2022. godine, u 15.30 sati, naloženo otvaranje vreća i kontrolno ponovno brojanje glasačkih listića po službenoj dužnosti na svim redovnim biračkim mjestima u Republici Srpskoj za nivo predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske. Naredba je uslijedila nakon uvida u zaprimljene primjedbe i prigovore na izborni proces, kao i nakon uvida u video i drugu dostavljenu dokumentaciju. Ovoj je odluci prethodio službeni zahtjev opozicije u Republici Srpskoj za ponovno brojanje glasova za navedeni nivo. Na osnovu preliminarnih rezultata dostupnih na zvaničnoj stranici CIKBiH prije ponovljenog brojanja, Milorad Dodik je u utrci za predsjednika Republike Srpske osvojio 287.662 glasa, dok je kandidatkinja PDP-a Jelena Trivić dobila podršku 259.326 birača/ica, a nevažećih listića za taj nivo bilo je nešto više od 36.000.

Uz to, CIKBiH donio je i naredbu prema kojoj se, u cilju pravilnog objedinjavanja rezultata izbora na biračkim mjestima, gdje je broj glasova za kandidata/kinju veći od ukupnog broja glasova koje je osvojio politički subjekt ispred koje je ovjeren/a za učešće na izborima, po službenoj dužnosti naređuje glavnom centru za brojanje da otvori vreće s glasačkim listićima, izvrši kontrolno ponovno brojanje glasačkih listića te utvrdi i objedini rezultate izbora sa 45 redovnih biračkih mjesta za nivo Parlamentarne skupštine BiH, Parlamenta Federacije BiH, Narodne skupštine RS i skupštine kantona.

U prijedlozima tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH nema i ne može biti pitanja političke prirode. Osim toga, javnost u Bosni i Hercegovini godinama ima priliku da čuje izjave svih lidera političkih subjekata da su oni, bez razlike, za „fer i poštene izbore“. Ipak, tehničke izmjene Izbornog zakona BiH nisu bile u fokusu vladajućih stranaka u minulim mandatima. Zašto je to tako, pitanje je za njih i njihove lidere.

Zadatak neke buduće vlasti, u svakom slučaju, bit će da, konačno, izborni proces u Bosni i Hercegovini, kroz nužne izmjene Izbornog zakona BIH, učini kredibilnijim i manje podložnim malverzacijama.

(Istinomjer za magazin START BiH)