[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2024\/04\/18\/l-77a53a4757f3480425ee12d97281212d.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2024\/04\/18\/100x73\/l-77a53a4757f3480425ee12d97281212d.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2024\/04\/18\/l-77a53a4757f3480425ee12d97281212d.jpg","size":"141.93","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Život / Kultura

Međunarodni dan spomenika - Najranjivija vernakularna, odnosno tradicionalna arhitektura

Međunarodni dan spomenika i spomeničkih cjelina obilježava se svake godine 18. aprila, kada Međunarodni savjet za spomenike i spomeničke cjeline (IKOMOS) javnosti ukaže na neki od izazova s kojim se suočavaju moderna društva u borbi za očuvanjem nasljeđa. Odabrana tema za obilježavanje ovogodišnjeg Međunarodnog dana spomenika je „Naslijeđe otporno na katastrofe i sukobe – pripravnost, odgovor i oporavak“, saopćila je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

Naredne tri godine rad IKOMOS-a biće obilježen izgradnjom pravca i kapaciteta za zaštitu naslijeđa na prirodne katastrofe, vanredne situacije i sukobe, a ove se godine posebno obilježava i 60. godina od usvajanja Venecijanske povelje.

U saopćenju Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH navodi se da je u BiH izuzme li se  devastacija cjelokupnog kulturno-istorijskog naslijeđa tokom ratnih dejstava, najranjivija vernakularna, odnosno narodna ili tradicionalna arhitektura.

Tradicionalna ili vernakularna arhitektura čini značajan udio u naslijeđenoj izgrađenoj životnoj sredini. Ona, između ostalog, utjelovljuje znanja o lokalnom kontekstu, resursima i njihovom korišćenju. Vernakularna arhitektura obično služi neposrednim, lokalnim potrebama, ograničena je materijalima dostupnim u prirodi i odražava lokalne tradicije i kulturne prakse.

Ugroženost i ranjivost ove baštine je pojačana usljed globalno prisutne kulturne i arhitektonske homogenizacije i socioekonomskih transformacija. Unatoč negativnim procesima koji dovode do njenog nestajanja, interes za tradicionalnu ili vernakularnu arhitekturu posljednjih desetljeća je u porastu kao reakcija na njenu ugroženost, ali i kao posljedica traženja rješenja za probleme uzrokovane klimatskim promjenama.

Primjeri tradicionalne arhitekture kod nas su vodenice, mlinčići, čatrnje, te drveno sakralno i profano naslijeđe i dugo, navodi se u saopćenju.

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!