Život / Okoliš

Deseto zasjedanje  stranaka Konvencije o zaštiti i upotrebi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera (Konvencija o vodama)- MOP 10, održavalo se u Ljubljani od 23. do 25. oktobra 2024. u organizaciji Ministarstva prirodnih resursa i prostornog planiranja Republike Slovenije u suradnji sa Sekretarijatom Konvencije o vodi, domaćin je Ekonomska komisija Ujedinjenih Nacija za Europu (UNECE). Konvencija o zaštiti i upotrebi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera donesena je 17. marta 1992. u Helsinkiju, a stupila je na snagu 6. oktobra 1996.

Kao ekspert Stalnog komiteta za hidrološke servise Svjetske meteorološke učestvovala je i Milica Đorđević, koja je učestvovala u stručnom dijelu Konferenije na temu „Sistem ranog upozoravanja za sve: Možemo li zaštititi sve od poplava?

-Ovaj propratni događaj je imao za cilj da upozna učesnike o različitim modelima, inicijativama i projektima koji podržavaju sprovođenje inicijative Sistem ranog upozoravanja za sve (EW4All) u oblasti poplava i da identifikuju moguće nove projekte u njihovoj zemlji ili regiji. Prezentovani su projekti Sistem za najavu bujičnih poplava, Pridruženi program upravljanja poplavama, Prekogranično upravljanje rizikom od poplava u slivu rijeke Volte, novi projekti za zemlje u razvoju. Zbog porasta ekstremnih vremenskih događaja koji su vrlo izraženi i u BiH, kao što su poplave i suše, vrlo je bitno raditi na jačanju otpornosti na klimatske promjene. Jedan od načina je i kroz regionalnu i međunarodnu saradnju u zajedničkim vodnim slivovima, budući da se očekuje da razorni vremenski događaji nastavljaju da negativno utiču na bezbednost ljudskih života, snabdijevanje vodom i hranom kao i na proizvodnju energije– pojašnjava Đorđević za portal Startbih.ba uz napomenu kako je BiH potpisnica protokola o djeljenju podataka u slivu rijeke Save tako da odavno učestvujemo u prekograničnoj saradnji i razmjeni podataka što se tiče voda.

Inače, prekogranična saradnja postavlja temelje za mir, održivi razvoj, klimatske akcije i regionalnu integraciju. Konvencija o zaštiti i korištenju prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera (Konvencija o vodama) više od tri decenije promoviše održivo korištenje prekograničnih vodnih resursa, olakšava saradnju, podstiče dostizanja ciljeva održivog razvoja (SDG), doprinosi stabilnosti, sprečava sukobe i podstiče zajedničke klimatske akcije. Prerastajući iz regionalnog u globalni instrument, Konvencija o vodama je ključna međuvladina platforma za raspravu o prekograničnoj saradnji u vodi.

Sastanak stranaka Konvencije o vodama, koji se organizuje svake tri godine, ključna je prekretnica za globalnu zajednicu o vodama i Konvenciju o vodama jer je to najveći međunarodni događaj koji pokreće program prekogranične saradnje u vodama na globalnom nivou.

Na ovogodišnjoj Konvenciji  učestvovalo je više od 500 predstavnika iz oko 80 zemalja i ministarstava nadležnih za vodu, životnu sredinu, vanjske poslove – zajedno sa predstavnicima međunarodnih i nevladinih organizacija, međunarodnih finansijskih organizacija i akademske zajednice iz svih regija svijeta.

MOP 10 je započeo sesijom na visokom nivou pod naslovom "Naše vode, naša budućnost: prekogranična saradnja u vodi za jačanje otpornosti na klimu".

Učesnici su učestvovali u raspravi i razmjenjivati napretke postignute u protekle tri godine u okviru tematskog fokusa programa rada koji trenutno završava 2022.-2024., kao što su prilagođavanje klimatskim promjenama, upravljanje morem, zajedničko upravljanje prekograničnim površinskim vodama i podzemnim vodama, razvoj prekograničnih sporazuma o vodama, međusektorska saradnja, pravedna i održiva raspodjela vode u prekograničnom kontekstu, praćenje, procjena i dijeljenje podataka te financiranje prekogranične saradnje o vodama.

Slovenija  je na kraju trodnevnog zasjedanja, od Estonije preuzela trogodišnje predsjedavanje Biroom za konvenciju o vodama za period 2024-2027.