Dopunjeno izdanje knjige „Putovanje kroz Bosnu i Hercegovinu“ krajem prošle godine predstavljeno je bh. javnosti. Njen autor, Banjolučanin Zoran Matić, pojašnjava da je nastala iz želje da i u našoj zemlji postoji knjiga u kojoj se na jednom mjestu mogu naći sve zanimljivosti i ljepote koje BiH ima: od prirodnih, avanturističkih, alpinističkih, izletničkih, kulturno-istorijskih, vjerskog turizma, city break, hodočašća... Ne krije oduševljenje turističkim i prirodnim potencijalima svoje domovine pa to bogatstvo, između ostalog,  potkrepljuje i tvrdnjom da BiH ima više vodopada nego Italija, Njemačka i Francuska zajedno

Banjolučanin Zoran Matić (27) je zdravstveni radnik uposlen na Klinici za psihijatriju Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, ali njegova profesija nije ono zbog čega je zavrijedio redove u magazinu Start BiH. Razlog tome nije ni što je dugo vremena bio uposlen u COVID odjelu i time dao lični doprinos borbi protiv pošasti koja nas uništava već drugu godinu. Razlog je promocija njegovog dopunjenog izdanja knjige „Putovanje kroz Bosnu i Hercegovinu“, jedinstvenog turističkog vodiča kroz prirodne ljepote i kulturno-historijske vrijednosti.

Kada Zorana prvi put vidite, njegov pomalo iščezli rokenrolski outfit, ali i gabariti, na koje se sam vrlo brzo našali, teško bi vas uvjerili da se radi o osobi koja voli da putuje, koja iznimno cijeni prirodu i kojoj je toliko stalo da promoviše domaće turističke potencijale do te mjere da je gotovo samo o svom trošku i uz ogroman entuzijazam i zalaganje napisao zaista impresivan i jedinstven turistički vodič.

Svoju strast i slobodno vrijeme Zoran najradije troši na putovanja i upoznavanja novih mjesta. Do sada je, kaže, obišao oko 40 zemalja, a negdje u svemu tome je počeo i da piše. U međuvremenu je pokrenuo i eko-portal na kojem, između ostalog, piše i izvještaje sa koncerata, festivala, ali i utiske i preporuke sa zanimljivih destinacija.

Sa početkom pandemije, u poljeće prošle godine, došao je na ideju da napiše knjigu o BiH. Priznaje nam da je to bila alternativna ideja jer je prvobitna bila reportaža iz zemalja nekadašnjeg Varšavskog pakta, odnosno njegovo viđenje zemalja koje su nekada bile sa druge strane Željezne zavjese. Iz Mađarske se vratio samo nekoliko dana prije početka pandemije pa je planove preusmjerio u pisanje knjige o TOP 50 turističkih lokacija u svojoj zemlji, a dopunjeno izdanje predstavio je krajem prošle godine. S obzirom da širom BiH putuje već 10 godina, originalni popis je obuhvatao oko 120 lokacija. Nakon dodatnog istraživanja popis je proširen na 170 turističkih lokacija.

Ideja za prvo izdanje mu je, kaže, bila da uradi vodič poput onog koji je uradio čuveni Rick Stevese, koji bi obuhvatio 50 najljepših i 50 dodatnih lokaliteta, dok ih je u dopunjenom izdanju 150.

- To je sublimacija turističke ljepote u BiH u svim aspektima turizma. BiH je zemlja koja je prebogata turističkim blagom u svim sferama. BiH ima više vodopada nego Italija, Njemačka i Francuska zajedno. Prirodni turizam, avanturizam, alpinizam, izletništva, kulturno-istorijski, vjerski turizam, city break, hodočašća... Želja mi je bila da i u BiH postoji jedna knjiga u kojoj se mogu naći sve te zanimljivosti. Ja sam posjetio 140 lokacija i prikazao ih u knjizi, a desetak planinskih koje su prikazane su radili moji prijatelji planinari jer moje „zmijsko tijelo“ to ne dozvoljava pa su oni to uradili za mene - navodi Matić.

BiH je zemlja u kojoj i siti jedu 

Kada je riječ o kriterijumima, rukovodio se kaže on mjestima koja su svojim pričama sama sebe nominovala kao zanimljiv i relevantan turistički sadržaj, ali i i da se među njima nađu i ona koja ne spadaju u opštepoznata.

- Pandemija je učinila mnogo zla, ali ako ima išta dobro onda je to razvoj domaćeg turizma. Pandemija je domaći turizam pomogla više nego 12 autobusa punih kineskih turista u Mostaru, Sarajevu... Prije pet godina sam bio sa prijateljima na Blidinju, nekropoli Dugo polje i uživali smo. Nije bilo drugih posjetilaca. Prije tri mjeseca sam opet išao tamo i bilo je ljudi kao na stadionu. Takva mjesta su zbog korone doživjela afirmaciju. Pandemija je izrodila i dosta ljudi koji pišu o ljepotama BiH tako da je na neki način, sticajem čudnih okolnosti,  ispunjen Andrićev amanet „da se o zemlji piše, da se o zemlji govori“. Nedavno sam sa putopiscem Robertom Dacešinom išao u Albaniju jer ja obrađujem Envera Hodžu, pa smo uradili jedan zanimljiv video - kaže Matić.

Dopunjeno izdanje Vodiča donosi 150 lokacija koje su podijeljene u različite kategorije, a svaka je obilježena drugom bojom radi lakše orijentacije. Neke od kategorija su poput: gradovi i opštine, rijeke i jezera, planine, spomenici...

Tu je naravno i gastronomija jer, kako naš sagovornik kaže, „BiH je zemlja u kojoj i siti jedu“ i da nema nijednog događaja koji nije vezan za gastronomiju što i stranci brzo primijete.

- Po mom skromnom mišljenju i još „skromnijoj“ kilaži naveo sam preporuke gdje da se šta proba. Osim toga postoji i kategorija autentični suveniri – od Zmijanskog veza, figurice banjalučkog dajaka jer je to jedini čamac na svijetu koji ide uzvodno, do figurice Vučka, kazandžiluka, potkovanog jajeta iz Kreševa... Posljednja kategorija je preporuka RnR kafića i klubova širom BiH - kaže Zoran, uz napomenu da je knjigu samostalno izdao, uz malu pomoć prijatelja i dobrih ljudi koji su pomogli i sa štampanjem.

U Vodiču nisu navedena mjesta koja se vezuju za stradanja, tugu i bol jer, kako nam je rekao, to i ne spada u turizam.

- Postoji izuzetak za takva mjesta iz doba socijalizma jer je tadašnja ideja gradnje bila da se na mjestima stradanja prave nacionalni parkovi da bi se na taj način vratio život u ta mjesta pa ima u knjizi priča o Tjentištu, Kozari, Smrikama, Jablaničkom parku, a ostala mjesta koja su direktno vezana za stradanje ne želim da promovišem kao turizam. Nažalost, to ostavljam porodicama koje moraju da žive sa tim bolom i istoričarima - pojašnjava on.

Za razliku od prvobitnog prošlogodišnjeg izdanja, u dopunjenom su dodate nove lokacije u svim kategorijama.

- Ubacio sam Novi Grad, grad Bihać koji sam namjerno izostavio prošli put da mi ostane nešto kvalitetno za dopunjeno izdanje, nekoliko vjerskih objekata. Zanimljivo je da je katolička crkva u Grudama u posljednje vrijeme postala jako atraktivna. Ona sama po sebi izgleda frankopanski i italijanski pa privlači pažnju. Pojačao sam priče o rijekama i jezerima jer ljudi vole takva mjesta - otkriva naš sagovornik.

Prvo ljudi pa sve ostalo

Na pitanje koji su najveći turistički potencijali BiH, Zoran bez dvoumljenja odgovora da su to prije svega ljudi, koji su zanimljivi, duhoviti, gostoljubivi...

- Ovdje stranac dođe sam, a vrati se sa dva kuma, devet prijatelja, osam bivših ljubavi i punim imenikom. Što se tiče lokaliteta, ima ih zaista unikatnih. Već sam pomenuo Miljevinu, dajak koji jedini ide uzvodno, Zmijanski vez sa Manjače je pod zaštitom UNECSO-a i na osnovu njega je napravljen identitet za očuvanje i identifikaciju društvene kulturne baštine poput tkanina i sl. Ljudska prava su globalna tema, a da bi se ono definisalo onako kako to znamo danas poslužio je dokument koji je u BiH. To je Ahdnama sultana Mehmeda el-Fatiha koja je data fojničkom samostanu i franjevcima koji tamo žive - nabraja naš sagovornik.

Potom navodi i neke zanimljivosti koje možda i nisu toliko poznate široj javnosti.

- Jevrejski narod je jako stradao u Drugom svjetskom ratu, ali jedino preostalo svetište koje nije dirano kada su širom Evrope paljene sinagoge je u BiH. U okolini Stoca postoji grob sarajevskog rabina Moše Danona. To svetilište je sačuvano od strane derviša i stanovnika i dan-danas je jedino svetište u Evropi koje je ostalo neukaljano idiotlukom. Jedna od četiri najveće kolekcije afričkih maski van Afrike se nalazi u samostanu u Tomislav-Gradu. Franjevci su odlazili u Kongo i pomagali plemena tako što su donosili tamošnje predmete i ovdje ih prodavali muzejima, a onda od tih sredstava dole gradili škole i puteve. Napravili su sjajnu muzejsku postavku sa kolekcijom afričkih maski i predmeta - otkriva Matić.

S obzirom da smo razgovor vodili pred sarajevsku promociju Vodiča, neizbježno pitanje je svakako bilo šta ga najviše oduševljava u glavnom gradu.

- U Sarajevo dolazim 10 godina i ovdje me prije svega fasciniraju prijatelji. Međutim, prednost je što moja djevojka koja nije imala prilike da često dolazi u Sarajevo pa onda kroz njenu emociju vidim neke stvari koje sam možda zaboravio. Duh koji vlada Baščaršijom je fascinantan. Iako sam kasnije posjetio dosta sličnih mjesta, nigdje više nisam imao takav osjećaj niti mi je bilo tako lijepo. Ja sam kao mali, zahvaljujući ocu, bio na koncertu Indexa u Banjoj Luci 2002. za koji će se ispostaviti da je bio, nažalost, zadnji i tom prilikom se fotografisao sa Bodom Kovačevićem i Davorinom Popovićem. Davorin je osoba koja me jako fascinira, sa njim volim počinjati i završavati svoje promocije. Njegov mural u Sarajevu, u Radićevoj je nešto što me posljednje fasciniralo u Sarajevu. Sjeo sam u kafić ispred i gledao u mural sat vremena - priča nam s oduševljenjem.

Kada je riječ o saradnji sa turističkim zajednicama, naš sagovornik ističe da je ona sjajna i da u tom sektoru ima mnogo uposlenika o kojima može reći samo riječi hvale. Dodaje da ima i onih drugih, ali da ne želi pričati o takvima.

S obzirom da je obišao skoro svaki kutak BiH, neizbježno je bilo i pitanje da li su ga neka mjesta iznenadila u pozitivnom ili negativnom smislu.

- Ima lokacija od koji sam više očekivao, ali me više njih pozitivno iznenadilo. Titov bunker u Konjicu je fascinantan. Građen je u vojne svrhe, ali su ljudi svojim entuzijazmom napravili sjajan muzej savremene umjetnosti. Fascinirali su me divlji konji u Livnu, jer se mogu naći samo u Monogoliji, Irskoj i u BiH. Nevjerovatna tura za svaki uzrast. Javite se agenciji, sjednete u džipove, odete na Cincar planinu i cijeli dan se družite sa divljim konjima. Kažu da je tamo oko 800 konja. Kada sam ja bio, naišli smo na krdo od 350-400 konja. Vodopad Skakavac me također oduševio. Ta sila vode je nevjerovatna. Tesla je s razlogom rekao da ništa nije jako kao voda koja pada - kaže Zoran koji nema namjeru da odustane od dosadašnje prakse da bar pet dana u mjesecu provodi u prirodi.

Na kraju nam je otkrio da trenutno sprema knjigu i o Balkanu, tačnije o zemljama bivše Jugoslavije plus Albanija, a tim povodom već na proljeće planira put u Makedoniju.

Kako povećati prihode od turizma?

S obzirom da je turizam jedna od najbrže rastućih privrednih grana u cijelom svijetu, pitali smo kako da BiH poveća svoje turističke prihode.

- Iskreno, ne znam. Žalosno možda zvuči, ali ne znam. Moj cilj je da kada se sve jedno vrati u normalu barem jedan vikend godišnje odemo negdje u BiH. Bojim se da kada prođe pandemija sve to ne zaboravimo. Želim da se sami sebe sjetimo. Ovo je zemlja gdje sam na Tjentištu vidio bend iz Brazila koji je snimao spot. Zamislite da su oni pored silnih ljepota u svojoj zemlji htjeli na Tjentištu da snime spot... Ja se lično stalno vraćam u Jajce. To mi je fenomenalan grad, a blizu je Banje Luke - kaže on.

Za sve turiste koji mogu da biraju vrijeme posjete BiH Zoran preporučuje proljeće, ali i dodaje da neće pogriješiti kada god da dođu.

- Ako hoćete snijeg u zimu naći ćete ga dokoljena. Ako hoćete zimu bez snijega imate Trebinje i imate zimsku čaroliju bez snijega - preporučuje on. 

Priroda zaslužuje bolje ponašanje ljudi

Nažalost, ekološka svijest građana još uvijek je daleko ispod onoga što naša okolina apsolutno zaslužuje.

- Prirode i prirodnih ljepota je bilo prije nas, a biće i poslije nas. Nebrušena ljepota ostaje. Naša je obaveza da se prema prirodi odnosimo kako zaslužuje, a za to treba više edukacije i bolji obrazovni put odnosa čovjeka prema prirodi. Kada me pitaju šta je to što se mora obići u BiH uvijek kažem da je to NP Tjentište. Takva sublimacija na relativno malom prostoru je nevjerovatna. Od najvišeg vrha, devet stalnih i sedam pokretnih jezera, prašume, najdubljeg kanjona u Evropi, parka pješčanih piramida u Miljevini, koji ima samo u Đavoljovoj varoši u Srbiji i u Koloradu. Ali neki je usud da su svi procesi koji su važni za zemlju i društvo uvijek spori - kaže Zoran.

.