[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/06\/17\/edo-selimic.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/06\/17\/100x73\/edo-selimic.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/06\/17\/edo-selimic.jpg","size":"354.84","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Intervju

Edo Selimić, predsjednik Sindikata radnika u zdravstvu KS :Došli smo do zida

Piše: Asaf Bečirović

TRŽIŠTE RADA: I prije no smo počeli zvanični razgovor s Edom Selimićem, predsjednikom Sindikata radnika u zdravstvu Kantona Sarajevo, u njegovu je ordinaciju navratila kolegica, pulmolog koja je prije nekoliko godina trebalo da ode u penziju. Ako i jeste otišla u penziju, nije dugo mirovala. Vratili su je u ljekarsku ordinaciju. Razlog - našem zdravstvu nedostaje pulmologa!

- Došli smo, dakle, do zida! Nedostaje doktora opšte prakse, internista, specijalista svih vrsta. Zato kolegica, specijalista za plućne bolesti, premda je trebala biti u penziji, još radi. Konkurs za pulmologa je stalno otvoren. Došla nam je kolegica iz Goražda, sprema se da u Sarajevo stigne i kolegica iz Bužima. Dakle, Goražde i Bužim ostaju bez pulmologa - objašnjava Selimić.

A tako je, reći će on, „zato što je politika kadroviranja bila loša, menadžment loš“. Zakonodavna vlast, upućuje nas, kontroliše rad zdravstvenih ustanova, poslanici usvajaju ili ne njihove izvještaje o radu.  

POSLANICI POJMA NEMAJU: - Vlada KS ima upravne i nadzorne odbore koji kontrolišu rad menadžmenta. U nadzornim odborima je najmanje ekonomista, najviše medicinara koji pojma nemaju o finansijama. A nadzorni odbor kontroliše tok novca u zdravstvenoj ustanovi. Imate masu upravnih odbora u kojima su medicinari, nema pravnika, ekonomista. U JU Domu zdravlja Kantona Sarajevo je 2.100 uposlenika. Kad ode neko od doktora iz te ustanove, na njegovo mjesto prime nemedicinara. Tako broj uposlenih ostaje isti, a poslanici koji usvajaju izvještaje o radu pojma nemaju o strukturi zaposlenih - navodi Selimić.

Sad, zanima nas sindikalno organizovanje zdravstvenih radnika. Osim sindikata kojem je Selimić predsjednik, pojavio se i Sindikat doktora medicine i stomatologa (SDMIS) Kantona Sarajevo. U februaru ove godine Kantonalni sud u Sarajevu je ukinuo reprezentativnost ovom sindikatu. Ranije im je sudskim odlukama reprezentativnost ukinuta u Tuzlanskom kantonu i na nivou Federacije Bosne i Hercegovine. U ostalima kantonima su reprezentativni. Jesu li oni konkurencija Sindikatu radnika u zdravstvu Kantona Sarajevo?

REPREZENTATIVNOST: - Nisu! Sindikat koji vodim je izvorni, autentični sindikat. U jednom je momentu, iz svojih razloga, iz našeg sindikata izašla grupa doktora koja je napravila sindikat u kojem su većinom doktori medicine i stomatologije. Traže svoja prava. Nije njima sud oduzeo reprezentativnost! Dobili su je po političkim linijama. Sve je to stvar politike! Je li politički potez od jednog sindikata u Sarajevu napraviti tri? Jeste! Je li to cijepanje sindikata da bi bilo "zavadi pa vladaj"? Jeste! Dakle, napravili su nešto što finansijski ne mogu podržati. Očekuju da im stranka za koju rade nešto i da! Završena priča. Nemojmo se zanositi- jasan je dr. Selimić.

Šta je, zanimalo nas je, cilj onih koji su organizovali novi sindikat. Trebalo bi da su im ciljevi, nada se Selimić, isti. No, Sindikat doktora medicine i stomatologije se, misli on, bori samo za doktore medicine i stomatologije, ne i druge radnike u zdravstsvu.

PREGOVORI: - Sindikat koji vodim se bori i da radnica u zdravstvu ima koeficijent  1,  subspecijalista koeficijent 5,60. Kad smo 2017. završili pregovore sa kantonalnom vladom, koju je vodio premijer Konaković, sedam dana poslije se pojavljuje identičan granski kolektivni ugovor. Isti kao naš. Prepisan. Ali loše prepisan. U njemu ostavili neke pogodnosti za medicinske tehničare! I samo su dodali svoje koeficijente. Govorim o Sindikatu doktora i stomatologa. Oni dakle, rade samo za sebe. Cijela je 2016. potrošena na pregovore na federalnom nivou. Pregovaralo je deset kantonalnih zdravstvenih sindikata i tada nije bilo sindikata doktora. Federalni sindikat je vodio Abud Sarić. Kada su završeni pregovori na federalnom, rečeno nam je da idemo na kantonalni nivo jer su ustavom podijeljena prava u zdravstvu. Tako je i bilo. Cijelu 2017. u Sarajevskom i devet drugih kantona borili smo se na kantonalnim nivoima. Tada na velika vrata ulazi Sindikat doktora medicine i stomatologije. Pomenuli ste povećanje moje plate!? Ona se povećala za 500 KM 7. novembra 2017., kada smo Konaković i ja potpisali naš granski kolektivni ugovor. A sedam dana kasnije premijer potpisuje granski kolektivni ugovor sa doktorima gdje poslodavci prave i sistematizaciju i uključuju oba kolektivna ugovora. Ja kao doktor dobivam satnicu koju sam izborio i dobivam koeficijent koji su izborili u Sindikatu doktora. To je tih 500 KM - objašnjava Selimić.

SVE NAM JE MALO

- Male su plate, bruto nacionalni dohodak, mala nam je država, proizvodnja... I svi smo nezadovoljni. Zanimljivo, nikad u Kantonu Sarajevo, na ulici iza ponoći, nije bilo više auta vrijednih po 200.000, 300.000 KM! Otkud? Otkud niču ovoliki objekti, ko su investitori?

Uspjeli su se izboriti da, osim doktora, i ostali radnici u zdravstvu dobiju koeficijent veći za 0,30. No, ovi iz Sindikata doktora i stomatologa, kaže Selimić, odmah dižu koeficijent doktorima za 0,50. Dakle, razlika u platama između doktora i drugog medicinskog osoblja biva sve veća.

KARTOTEKA I INTENZIVNA: - U zakonima to ne piše, ali je uobičajeno pravo sljedeće: četiri plate radnice je plata specijaliste, dvije plate medicinske sestre je plata specijaliste. Onog momenta kad je uveden Sindikat doktora medicine i stomatologije koeficijent nedoktorima ostaje isti, a njima se diže za 0,90. Mi nedoktorima uspijevamo dići koeficijent za 0,30. U konačnici, doktorima će koeficijent porasti za 1,10, a svi ostali ostaju na 0,30. Kad smo 2019. ušli u nove pregovore, rekli su: ako vaš specijalista traži koeficijent 5,40, odmah je medicinskoj sestri koeficijent 2,70, radnici u zdravstvu 1,35. Sad se borimo za to! - veli Selimić.

Nije tu, čini se, kraj sindikalnoj borbi. Za sada medicinska sestra koja radi u kartoteci, na šalteru, ima ista primanja kao medicinska sestra koja radi u intenzivnoj njezi.

- Godinama to govorim. Kad smo ušli u pregovore s vladom rekao sam da se socijalni status popravlja dizanjem satnice. Čitavu 2017. trošimo da napravimo platne razrede. Ne mogu ja u ordinaciji imati istu platu kao kolega pulmolog u Podhrastovima. Najteži slučajevi gore završavaju. Ni medicinska sestra na kartoteci ne može imati platu istu kao sestra na odjeljenju, pogotovo ne kao sestra na intenzivnoj njezi. A sada je to tako - buni se dr. Selimić.

 O PLATAMA- Plate ljekara opšte prakse, specijaliste su oko 2.160 KM, plata medicinske sestre oko 1.000 KM. To je malo. Jedno je kad Zavod za statistiku napravi cijenu potrošačke korpe, to je vladina institucija i ne možete joj vjerovati. Ali kad to napravi Udruženje potrošača, drastična je razlika. Zadnjih 27 godina niko nije napravio normativ rada. Dakle, neko bi trebao reći za koliko bih vremena ja kao pulmolog morao uraditi prvih pregleda koji traju dvadeset minuta, koliko kontrolnih koji traju deset minuta. I onda mi možete poslati inspekciju i vidjeti jesam li obavio posao. Ovdje su Zakonom o radu napravili osnovnu platu prema učinku. Ko može napisati pravilnik o učinku nekom hirurgu. Nema teorije- zaključuje  naš sagovornik.

SINDIKAT BEZ OTPORA - Doktori, medicinske sestre i nemedicinsko osoblje KCU Sarajevo su bili u Sindikatu radnika u zdravstvu do 6. juna 2018. Tada ih je njihov menadžment samo izvukao iz ovog sindikata. Samo oni znaju zašto. Svugdje na kugli zemaljskoj sindikat i menadžment su na suprotnim stranama. Nema ni zakona o sindikatu? Sindikati nisu zbog toga štrajkali, nego rade po Zakonu o fondacijama i udruženjima. Recimo, mi smo Udruženje sindikata radnika u zdravstvu. Eto vam države i mogućnosti da neko iz našeg sindikata izvuče jednu grupu i odvede je na Koševo. Na KCU imate 2.000 članova tamošnjeg sindikata. Nema otpora, glasa protiv. Njima je super. Uslovi rada su im fenomenalni, ptice cvrkuću, cvjeta hiljade cvjetova, plate dobre...- ironično ističe dr.Selimić.

  ŠTA JE SA 2,6 MILIONA KM ?- Kad sam se počeo baviti sindikalnim radom, kod menadžmenta su bili spiskovi zaposlenih, znalo se kad ko ide u penziju, koji je profil zaposlenih. Toga više nema! Finansiramo se preko Zavoda zdravstvenog osiguranja KS koji menadžmentu da, recimo, 2,6 miliona KM za specijalizacije. Kada vam doktor ode na specijalizaciju, morate drugog dovesti na njegovo mjesto. I platiti ga. Nikada nisam dokučio plaća li se klinici koja tog specijalizanta obučava. Možda je desetak ljekara otišlo za tih 2,6 miliona na specijalizaciju, ali nikad niko od zastupnika Skupštine KS nije pitao šta je bilo sa tih 2,6 miliona KM- pita se dr.Selimić.

  TITINO ZDRAVSTVO Selimićevo razočarenje su  privatne klinike , više je od njih očekivao, kaže. 

- Strah me da to nije projekat laganog ispumpavanja javnog novca namijenjenog zdravstvu u privatne sektore. Imali ste izvještaj Zdravstvenog zavoda osiguranja i reosiguranja FBiH iz kojeg se vidjelo da sve više novca prelazi iz javnog u privatni sektor. Dakle, slabi, urušavaj javni sektor, a nek privatni cvjeta. Nije logično. Jedini lijek je vratiti se Titinom zdravstvu. Skandinavija i Slovenija su  na Titinom zdravstvu. Slovenija je jedina država nastala iz bivše SFRJ koja nema gubitke u zdravstvu- kaže dr. Edo Selimić, predsjednik Sindikata radnika u zdravstvu Kantona Sarajevo.

(Ilustracija: print screen)

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!