Piše: Zdravko Čupović (zdravko@startbih.ba)

Međunarodna agencija za istraživanje kancera Svjetske zdravstvene organizacije (IARC) nedavno je upozorila da će broj novih slučajeva raka porasti na više od 35 miliona 2050. godine što je povećanje od 77 posto u odnosu na 2022. godinu. Duhan, alkohol, pretilost i zagađenje zraka su navedeni kao ključni uzročnici porasta. Očekuje se da će najrazvijenije zemlje zabilježiti najveći rast, s dodatnih 4,8 miliona novih slučajeva predviđenih u 2050. u usporedbi sa procjenama za 2022. Međutim, ako govorimo procentualno, zemlje na donjem rubu Indeksa ljudskog razvoja (HDI), koji koristi UN, doživjet će najveće proporcionalno povećanje do 142 posto. Ono što međutim zabrinjava jeste predviđanje da će se smrtnost od kancera u siromašnijim zemljama gotovo udvostručiti do 2050. Iz IARC-a su upozorili da globalni teret porasta oboljelih od raka neće biti ravnomjerno raspoređen te da će one zemlje sa najmanje sredstava podnijeti najteži teret.

Rak je jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u svijetu, te osim zdravstvenog opterećenja ima veliki uticaj na širi društveni i ekonomski razvoj.

Kada dobijete rak niste uzeli samo cirkus već i sve majmune

Bosance i Hercegovce je oduvijek krasila empatija i spremnost da se pomogne drugome. Nažalost, ta kolektivna društvena solidarnost nije adekvatno institucionalizovana i sistemski riješena o čemu ponajbolje svjedoče svakodnevni apeli za pomoć u liječenju sugrađana i za nabavku savremenih lijekova koji se u BiH ne mogu nabaviti.

Za pacijente u BiH, dijagnoza koju niko ne želi čuti nije jedina loša vijest. To je samo prva loša u nizu koja ih očekuje u borbi za vlastiti život. A tako ne bi moralo biti.

- Sada već postaje kliše priča kako je dijagnoza šok i svijet se sruši, ali zaista u momentu kad najmanje očekujete, a desi vam se nešto tako grozno logično je da sve ono u što ste vjerovali, zbog čega ste se sekirali sada dobija manju važnost i postaje tako minorno naspram ovoga što vam se počinje dešavati. Nakon vrlo kratkog vremena shvatite da možda po prvi put nemate kontrolu i da morate preduzeti sve što je u vašoj moći, iskoristiti svaki atom kako psihičke tako i fizičke snage da krenete u borbu koja je neizvjesna. Ne znate hoćete li umrijeti ili ćete preživjeti, kakve će posljedice biti. Jedino u šta ste potpuno sigurni jeste činjenica da više nikada ništa neće biti isto. Jer kada dobijete rak, niste uzeli samo cirkus, već ste sa njim dobili i sve majmune - govori za magazin Start BiH Enida Glušac, predsjednica Udruženja osoba oboljelih i liječenih od tumora dojke „Renesansa“.

Ona potom konstatuje kako pored same dijagnoze dolazi do niza problema koje rak vuče sa sobom.

- Od naravno propratnih zdravstvenih, socioekonomskih, jer uz terapije cijeli organizam strada pa pored raka vam se nakalemi cijela plejada drugih bolesti, često se naruše porodični odnosi, kao i društveni, jer neki ljudi neće bolesnu osobu u svojoj blizini da im ne kvari njihov komoditet, a neki koji žele pomoći ne znaju pravi način pa naprave više štete no koristi. Na poslu vi više ne možete dati sto posto sebe kao ranije i to se odražava na kolektiv jer niko neće do besvjesti raditi umjesto vas niti pomagati. Sa financijske strane potrebni su vam mnogo veći izdaci za lijekove, suplemente, odjeću, ortopedske dodatke... Život se mijenja iz korijena, ali ako sve dobro posložite često iz ove priče izađete jači no ikad, sa više vjere u sebe - navodi Glušac.

 Život curi na listi čekanja

 Snježani Mulić, iz Sarajeva, karcinom jajnika dijagnostifikovan je u ljeto 2018., nakon čega je prvo operisana da bi potom prošla kroz kemoterapiju od šest ciklusa. Narednih 18 mjeseci je sve bilo u redu, ali se onda podmukla bolest vratila. Ponovo je podvrgnuta hirurškom zahvatu i prošla kroz novih šest ciklusa kemoterapije. Nakon ovog medicinskog tretmana, koji je obavljen na KCUS-u, nalaz je bio potpuno čist. Nažalost, ni ovoga puta to nije trajalo dugo.

- Nakon devet mjeseci, karcinom se ponovo vratio. Tada sam odlučila nastaviti liječenje u Turskoj, zemlji koja se pozicionirala kao vodeći onkološki centar u svijetu. S obzirom na to da, kao uposlenica Al Jazeere Balkans, posjedujem i dodatno zdravstveno osiguranje sa solidnim beneficijama koje pokrivaju i liječenje od karcinoma, to je bilo moguće izvesti bez strahovanja kako pokriti troškove. Na klinici Acibadem Altunizade, u Istanbulu, nastavili su moje liječenje sa novih šest ciklusa kemoterapije kakvu sam primala i u Sarajevu, sa tim da su sada dodali i „pametni lijek“ avastin ili bevacizumab - govori naša sagovornica te pojašnjava kako se radi o lijeku koji „stišće“ krvne sudove i tako „izgladnjuje“ karcinom.

Problem je, međutim, predstavljala činjenica da je u tom periodu, a u pitanju je 2021. godina, pomenuti lijek jeste bio registriran i dostupan pacijentima u BiH, ali ga Mulić nije mogla dobiti jer je bila na samom kraju liste čekanja pa ga je morala sama finansirati.

Srećom, u Acibademu je lijek pokrilo dodatno osiguranje, a donijela ga je i u Sarajevo gdje je nastavila terapiju na klinici KCUS-a.

- Da nije bilo mogućnosti odlaska u Tursku i nabavke lijeka u toj državi, avastin bih morala sama finansirati i snaći se za njegovu kupovinu jer ga u državnim apotekama nema, izuzev u nekoliko privatnih u cijeloj državi. U tom periodu, doza za jedan ciklus originalnog avastina (poslije su se pojavile puno jeftinije varijante, pod drugim imenima) je koštala oko 2.000 KM, što znači da bi mi za šest ciklusa trebalo 12.000 KM - navodi Mulić uz poražavajuću informaciju kako joj je tada sugerisano da potraži političku vezu koja bi je mogla „pogurati“ na listi čekanja, što je odbila.

Spas u Metkoviću

Kažu da loše vijesti nikada ne dolaze same, ali u slučaju naše sagovornice lošim vijestima kao da nije bilo kraja.

- U Istanbulu su mi savjetovali, a to je prije toga predlagala i moja onkologinja u Sarajevu dr. Berisa Hasanbegović, da uradim test genskih mutacija. Taj test se radi u Bostonu, a ja sam ga uradila preko jedne agencije u Sarajevu i koštao je oko 5.000 KM, što je također finansiralo moje dodatno osiguranje. Rezultati su pokazali da posjedujem „genske mutacije“ na nekoliko vrsta tumora, među kojima je i BRCA 1 (Brest cancer), pa su preporučeni i „pametni lijekovi“ koji imaju funkciju da što više produže period vraćanja kancera, a prvi na listi je bio olaparib ili lynparza koji proizvodi farmaceutska kompanija Astra Zeneka. Ovaj lijek, iako se preporučuje mnogim pacijentima, nije registriran u BiH, tako da je apotekama onemogućen njegov uvoz - otkriva Mulić bolnu spoznaju sa kojom se suočavaju brojni pacijenti u BiH.

Dugo je, kaže, istraživala gdje ga može nabaviti nakon čega je shvatila da postoji velika razlika u cijeni. Tako je pomenuti lijek u Srbiji skuplji i za nekoliko hiljada maraka nego u Hrvatskoj, gdje je inače besplatan za njihove građane, odnosno građane EU, ali i da je za kupovinu jeftiniji nego u Njemačkoj. Drugi dio problema je njegova dostava jer je jedna doza dovoljna za 28-dnevni ciklus, a carinske procedure su složene pa je i sam transport dodatni i trošak i stres. Odlučila se za Hrvatsku.

- Otkrila sam da mi je najbliža apoteka u Metkoviću. Ovaj lijek sam upotrebljavala osam mjeseci. Po jednom ciklusu je koštao nešto manje od 12.000 KM (puta osam mjeseci) i po njega sam išla svakih 25 dana. Nakon osam mjeseci upotrebe rak se krajem 2022. ponovo vratio, tako da sam po treći put bila podvrgnuta operaciji. Potom, uslijedilo je šest ciklusa kemoterapije u kojoj je, opet, bio uključen avastin i, na sreću, ovaj put, lijek sam dobila besplatno na KCUS-u. Bio je to isti lijek, ali sa drugim generičkim imenom, koji je bio znatno jeftiniji od originalnog, tako da sam se i na listi, na kojoj sam čekala godinama, popela na njen vrh. Nakon ponovnog tretmana citostaticima nalaz je bio skoro čist, odnosno ostao je samo jedan mali tumor, koji su moji onkolozi tretirali samo avastinom, tj. njegovom zamjenom. Trebalo je da taj lijek ili održi postojeće stanje ili što više produži period vraćanja bolesti. Nakon šest mjeseci tretmana ovim lijekom bolest je ponovo uznapredovala, pa je opet primijenjen tretman klasičnim citostaticima - govori Mulić.

Nažalost, nakon četiri ciklusa, pokazalo se da ova terapija više ne djeluje, nalaz se pogoršao i preporučen joj je novi lijek pod nazivom liposomalni doxorubicin.

- Ni ovaj lijek nije registrovan u BiH, tako da ga nijedna apoteka ne može uvesti. Ponovo sam se obratila apoteci u Metkoviću, koja mi je uspjela nabaviti samo dvije doze ovog lijeka, koji je dovoljan za dva ciklusa i za dozu za jedan ciklus platila sam 740 KM. Smatram da bi pacijentima, kad već država ne finansira skupe ili skuplje lijekove (mada smatram da lijek od 740 KM nije veliko opterećenje za federalni budžet), država mora naći modalitet kako da registrira neophodne lijekove, a kako bi ih naše apoteke mogle nabaviti na tržištu. To bi pacijentima bar olakšalo kupovinu, ne bi morali putovati, prelaziti granice, trošiti dodatna sredstva i izlagati se dodatnom naporu - kaže Mulić.

Refundiraju se samo lijekovi na esencijalnoj listi

I Glušac potvrđuje postojanje mnogih sistemskih nepravilnosti, od uvoza do stavljanja lijekova na liste. Prema njenim riječima, na mnogim stvarima bi trebalo poraditi jer, kako ona tvrdi, neki lijekovi koji se koriste u svijetu su prije svega učinkovitiji, lakša je primjena, a neki su čak i jeftiniji od onih koji se koriste u BiH.

- Što se tiče zemalja regije, koliko mi je poznato, Srbija je u potpunosti riješila liječenje pacijenata od karcinoma dojke. Ali upravo zbog razmjene iskustava i poboljšanja našeg zdravstvenog sistema Renesansa će u dogledno vrijeme organizirati prvu regionalnu konferenciju ljekara i udruženja oboljelih od karcinoma dojke i poslije toga ćemo imati mnogo više informacija - najavljuje Glušac.

Naša sagovornica napominje kako se refundacija odnosi samo na lijekove koji se nalaze na esencijalnoj listi, ali ih trenutno nema.

- Ali veći problem su lijekovi koji nisu na listi. To su inovativni i skupi lijekovi za koje fond nema novaca i oni se ne refundiraju! Govorimo o lijekovima čija je mjesečna cijena po par hiljada maraka, a to nijedan građanin sa prosječnim primanjima ne može priuštiti - ističe Glušac.

Iz Renesanse poručuju kako pacijenti  konačno moraju postati prioritet i da Vlada mora početi ispunjavati svoje zakonske obaveze. Navode i kako su Ministarstvu zdravstva već dali smjernice kako unaprijediti postojeći zdravstveni sistem.

- I ono što je najbitnije, zamolili bismo da nas prestanu ubijati

kratkoročne nestašice citostatika koje rješavamo tako što smo umreženi kroz našu grupu C50 sa cijelim regionom pa šaljemo jedni drugima, švercujemo lijekove preko granice, kupujemo od dilera i trčimo do porodica kojima je neko umro da pokupimo ostatke lijekova da damo nekom kome trebaju. I ne, ne pričam ovdje o nekim lešinarima i kriminalcima, već govorim o poniženim i obespravljenim bolesnim sugrađanima koji samo žele da se izliječe i žive, a ova država im to onemogućava. Postoji mnogo inovativnih lijekova za koje mi znamo, ali ih nemamo. Nama su problem i ovi što su u svijetu već prevaziđeni - tužno Glušac sumira šokantnu realnost pacijenata koji boluju od karcinoma. 

Od 168 registriranih u EU u BIH dostupno samo 12

Udruženje inovativnih proizvođača lijekova u BiH, kao član Evropske federacije inovativnih kompanija i asocijacija ( EFPIA), dio je velike studije EFPIA  Patient W.A. I.T.

Ana Petrović, predsjednica ovog Udruženja, za magazin Start BiH pojašnjava kako navedena studija analizira broj lijekova i njihovu brzinu dostupnosti pacijentima, od dana registracije u EU Agenciji za lijekove (EMA) kako u zemljama članicama EU, tako i u zemljama okruženja. Prema zadnjim objavljenim podacima ove studije, za period 2018-2021, od 168 inovativnih, novih lijekova registriranih u EU, u BiH je bilo dostupno samo 12 lijekova (registrirano i uvršteno u neku od listi lijekova), od čega većina ovih lijekova ima ograničenu dostupnost, odnosno samo putem posebnih programa ili ograničenoj populaciji pacijenata. Petrović potom dodaje i da od navedenih 12 lijekova samo tri su novi onkološki lijekovi i to dostupni u 2020. jer u 2021. nije zabilježen dolazak novog lijeka u BiH.

- Budući da se ovi lijekovi najvećim dijelom uvrštavaju na liste entitetskih  fondova, njihova dostupnost varira po entitetima. U RS-u Fond zdravstvenog osiguranja radi jednostavnijih procedura brže odreagira i pokrene proces nabavke nekog lijeka. U FBiH situacija je puno kompleksnija i dovoljno je reći da skoro pet godina nije ažurirana Federalna lista lijekova koja je osnov za sve druge liste (Bolničku listu lijekova, Listu Fonda solidarnosti, kao i kantonalne liste). Dodatni izazov predstavljaju i tenderske procedure nabavke lijekova, što u slučaju inovativnih lijekova nije adekvatna procedura jer su ovi lijekovi kao INOVACIJA pod patentnom zaštitom, što znači da na tenderu može biti uglavnom samo  jedan proizvođač ili zastupnik. Ovu situaciju rješavaju Posebni ugovori, odnosno ugovori kojim se dijeli rizik troška između zdravstvene institucije i  prozvođača - proizvođač se obvezuje na liječenje određenog broja pacijenata o svom trošku ili plaća dogovoreni broj kutija lijeka - pojašnjava naša sagovornica.

Prema njenim riječima, prosjek broja inovativnih lijekova dostupnih pacijentima u EU je 76 od čega su 23 onkološka lijeka. Slovenija je gotovo u razini navedenog EU prosjeka sa 72 lijeka dostupna svojim pacijentima, odnosno 23 onkološka lijeka, a Hrvatska sa 46, odnosno 16 onkoloških lijekova. Prema njenim riječima i Hrvatska i Srbija su formirale posebne fondove za skupe terapije i inovativne lijekove koji se finansiraju odvojenim budžetskim linijama i putem mehanizma Posebnih ugovora, a na taj način su u Srbiji krajem prošle godine uvrštena 22 nova inovativna lijeka.

Na pitanje u čemu je problem, Petrović odgovara da je više uzroka, a jedan od njih je analitička nerazvijenost zdravstvenog sistema koja se ogleda u nedostatku kvalitetnih podataka vezano za pacijente poput registara pacijenata, definiranja strateških terapijskih programa, nedostatak realnih podataka o ishodima liječenja, izostanak preventivnih programa za najčešće oblike karcinoma. Sve to onda posljedično dovodi do ne baš najkvalitetnije zdravstvene usluge i spominjanja samo cijene lijeka bez konkretnih i adekvatnih podataka o broju pacijenata i učinka lijeka na njihovo konačno stanje.

- Prema zadnjim podacima Svjetske banke (2020), ukupna potrošnja na zdravstvo u BiH iznosi 9,05% BDP-a, dok je EU prosjek 9,9%BDP. Međutim, potrošnja u zdravstvu po glavi stanovnika je među najmanjim. Manju potrošnju imaju samo Albanija i Sjeverna Makedonija. Ukoliko ovim podacima dodamo i da je u januaru 2024.  prikupljeno 869 miliona KM indirektnih poreza više nego u januaru 2023. evidentno je da novca ima, ali se on neadekvatno raspoređuje, uz dodatnu činjenicu da zdravstvo ne spada u proritetne sektore u BiH, naročito u Federaciji. Međutim, treba istaknuti podatak da se na lijekove troši samo 116 eura po stanovniku, dok je u Hrvatskoj to 362 eura, a u Srbiji 176 eura. To nam govori da lijekovi nisu glavni trošak zdravstvenog sistema u BiH iako se tako predstavlja. Mi smo zemlja koja ima dovoljno novca da svojim građanima i pacijentima  osigura kvalitetne nove lijekove i terapije - tvrdi Petrović.

Agencija za lijekove godišnje obradi 6.000 zahtjeva

U Agenciji za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine su nam rekli da je rok za rješavanje zahtjeva za davanje dozvole za stavljanje u promet lijeka u BiH 210 dana i da ne postoji razlika u vremenu trajanja postupka između generičkog i inovativnog lijeka.

„Razlika postoji u vremenu trajanja postupka za lijekove koji su odobreni u EU - rok za davanje dozvole za pomenute je 150 dana. Međutim, u praksi su navedeni rokovi duži zbog neadekvatne kapacitiranosti procesa davanja / obnove / izmjene dozvole za stavljanje lijeka u promet. U prosjeku 5-6 ljudi radi na obradi oko 6.000 zahtjeva na godišnjem nivou, a koji se tiču davanja / obnove / izmjene dozvole za stavljanje lijeka u promet“, navode u Agenciji uz napomenu kako je 90 posto dokumentacije o lijeku (struktura i sadržaj) identično kao u Evropskoj uniji.

U Agenciji ističu da permanentno prate izmjene u regulatornim aktivnostima na nivou EU i u okruženju te da se trude da svoje procese usaglašavaju i unapređuju. Tvrde kako imaju najbolji i najefikasniji informacioni sistem ne samo u okruženju već i šire, koji prati proces odobravanja lijekova i čini ga efikasnijim i transparentnijim. Ističu i odličnu komunikaciju sa regulatornim tijelima za lijekove i u okruženju i u Evropi.

„Naša laboratorija za provjeru kvaliteta lijekova je članica oficijalne mreže akreditovanih kontrolnih laboratorija. U samom postupku odobravanja lijekova oslanjamo se na ocjene kvaliteta / efikasnosti / bezbjednosti lijekova koje su date od strane EU stručnjaka i eksperata. Proces koji je u Evropi imenovan kao Reliance and Recognition ćemo naglasiti u narednom periodu što će doprinijeti boljoj efikasnosti u postupku odobravanja lijekova. Ono što bi doprinijelo našim boljim učincima je svakako bolja kapacitiranost. Poslovi odobravanja lijekova su specifični i ne uče se na farmaceutskim (niti drugim) fakultetima, a iziskuju visoku preciznost, koncentrisanost, stručno znanje, pragmatičan i sveobuhvatni način razmišljanja. Potrebno je vrijeme da radom i edukacijama ‘isklešete’ profil takvog eksperta“, navode u Agenciji.

Na kraju su nam otkrili i da je u završnoj fazi i novi pravilnik o postupku i načinu davanja dozvole za stavljanje lijeka u promet, čime ćemo biti još bliži EU po pitanju propisa i zahtjeva, uz nadu da će i vremenske rokove za završetak procesa davanja / obnove / izmjene dozvole za stavljanje lijeka u promet uvesti u zakonske okvire.

Podržite inicijativu o ukidanju, smanjenju ili barem povratu PDV-a

U Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske su nam kazali da u potpunosti finansiraju liječenje osiguranika oboljelih od malignih bolesti za sve ono što spada u obavezno zdravstveno osiguranje. Kada je riječ o lijekovima, FZORS za oboljele od karcinoma finansira lijekove koji se nalaze na njihovim listama, poput na bolničkoj listi, listi citostatika i dr. Takođe, oboljelim od malignih bolesti u okviru Programa lijekova u kojem se nalaze najsavremenije terapije su dostupne terapije u ograničenim količinama na prijedlog Univerzitetsko-kliničkog centra RS.

„U okviru ovog programa se nalazi više od 100 lijekova, a kontinuirano i u skladu sa mogućnostima se uvode i nove terapije, a iz godine u godine se nastoji povećati budžet za ove lijekove. Budžet za ove lijekove u prošloj godini iznosio je oko 70 miliona KM, a za ovu godinu planiran je u iznosu od 76 miliona KM. To je svakako rezultiralo i većim brojem pacijenata koji primaju ove terapije. Recimo, 2016. na ovim terapijama je bilo oko 980 pacijenata, dok je prošle godine bilo oko 3.600 pacijenata. Takođe, za ovu godinu planirano je uključivanje većeg broja pacijenata i to za 10 odsto u odnosu na 2023. godinu. Moramo da napomenemo da je RS među prvim u regionu prije nekoliko godina obezbijedila za osiguranike najsavremenije imuno terapije za metastatski melanom i karcinom pluća. Riječ je o izrazito skupim lijekovima. Primjera radi, samo za liječenje inovativnom terapijom jednog pacijenta oboljelog od malignih bolesti godišnje se izdvaja više od 250.000 KM, ne računajući druge troškove za liječenje. Nastojimo da kontinuirano obezbjeđujemo savremenije terapije, ali nažalost i broj oboljelih od malignih bolesti raste“, kažu u Fondu za magazin Start BiH.

Kada je riječ o problemima najveći je svakako neredovna uplata doprinosa kao jedinog izvora prihoda Fonda, a dugovanja su već prešla 270 miliona maraka.

U 2022. je i smanjena stopa doprinosa za zdravstvo sa 12 na 10,2 odsto, ali priznaju da svi napori da izdjejstvuju dodatne izvore finansiranja nisu urodili plodom.

„Ovo je još jedna prilika da apelujemo na javnost da podrži nastojanje svih fondova zdravstvenih osiguranja u BiH da podrže našu inicijativu o ukidanju, smanjenju PDV-a na lijekove i medicinska sredstva ili da se omogući povrat PDV, kako bi se taj novac mogao da iskoristi za veća prava osiguranih, uključujući i finansiranje novih lijekova ili većeg broja pacijenata. Napominjemo da Fond mora da vodi računa i o ostalim kategorijama osiguranih lica. Primjera radi, od 2022. počeli smo da finansiramo najnovije u svijetu dostupne terapije za rijetke bolesti, a godišnja terapija za samo jednog pacijenta koji boluje od rijetke bolesti (cistična fibroza) iznosi oko pola miliona KM“, ilustruju u Fondu.

U Fondu kažu da im je prvenstveno u interesu da lijekovi koji se nabavljaju budu i registrovani. Međutim, u praksi se, kažu, često dešava da se na tendere ne javi nijedan dobavljač sa registrovanim lijekom. U tim slučajevima FZORS nema drugu opciju izuzev da ugovor potpiše sa dobavljačem neregistrovanih lijekova. U suprotnom pacijenti bi ostali bez potrebne terapije. Primjera radi, većina lijekova koje Fond nabavlja za oboljele od rijetkih bolesti, a riječ je o najsavremenijim terapija, nije registrovana u BiH.

Kada je riječ o javnim nabavkama, napominju da Fond i ove lijekove, kao i citostatike, te lijekove koji se nalaze na bolničkoj listi i listi lijekova domova zdravlja nabavlja putem javnih nabavki. Inače, FZORS za lijekove uglavnom potpisuje ugovore na godinu dana kako bi obezbijedili kontinuitet u snabdjevenosti lijekovima. Kada je riječ o Listi lijekova koji se izdaju na recept, ovi lijekovi se ne nabavljuju putem javnih nabavki, nego su dostupni u apoteci na recept. Ova lista se takođe redovno ažurira, pa je, primjera radi, početkom ove godine dopunjena sa nekoliko novih lijekova.

Porazna statistika

Prof. dr. Timur Cerić, iz Udruženja onkologa u BiH, upozorio je kako se „suočavamo s epidemijom karcinoma prostate“.

- Većina nas direktno ili indirektno ćemo biti u doticaju sa malignim oboljenjima. Neophodno je da kao društvo počnemo promišljati. To je veliki javno zdravsteni problem kojem ne dajemo pažnju. Preventivni programi ne postoje niti se sistem reorganizuje da se nosi a tim ogromnim problemom. Bolest želimo otkriti u ranoj fazi jer je liječenje uspješnije i možemo skoro pa garantovati izlječenje. Ako se kasnije dijagnostifikuje, liječenje je puno kompleksnije i upitno je izlječenje. Ti pacijenti mogu godinama živjeti uz odgovarajuće liječenje koje nekada jako puno košta, što je još jedan od problema sa kojima se naša država susreće - naveo je Cerić. 

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH za 2022. godinu, karcinom bronha i pluća vodeća su maligna oboljenja od kojih je umiralo stanovništvo Federacije BiH, sa stopom smrtnosti 48,1 na 100.000 stanovnika. Od te maligne neoplazme znatno više umiru muškarci nego žene, mada se kroz godine registruje lagani porast smrtnosti žena od malignih neoplazmi pluća. Kod muškaraca u 2022., među uzrocima smrti od karcinoma, vodeći je karcinom bronha i pluća, te karcinom prostate. Treća najčešća vrsta karcinoma od kojeg su umirali muškarci u Federaciji BiH u 2022. je karcinom kolona (debelog crijeva), a na četvrtom mjestu u 2022. godini bio je karcinom želuca, te pankreasa kao peta maligna neoplazma od koje su najčešće umirali muškarci u Federaciji BiH u 2022. godini. Karcinom dojke najčešća je maligna neoplazma od kojeg su umirale žene u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2022. godini. Drugi je karcinom bronha i pluća, slijede karcinomi kolona (debelog crijeva) i pankreasa, a peti po učestalosti u 2022. godini kod žena u FBiH bio je karcinom jetre i intrahepatalnih žučnih vodova. Prema podacima Instituta za javno zdravstvo, u Republici Srpskoj najčešće lokalizacije raka od kojeg su obolijevali muškarci su dušnik, bronhije i pluća, zatim kolon / debelo crijevo / i rektum, te prostata, dok su kod žena to dojka, kolon i rektum, te grlić materice.

Neke od ovih bolesti od kojih ljudi danas umiru ili trpe teške posljedice mogu se liječiti pametnim ili inovativnim lijekovima. To više nije naučna fantastika jer se trenutno u svijetu radi na razvoju više od 8.000 lijekova. Samo u Evropi inovativna farmaceutska industrija ulaže oko 41,5 milijardi eura godišnje u istraživanje i razvoj. Zaostali zdravstveni sistemi poput našeg morat će se velikom brzinom prilagoditi naučno-tehnološkoj revoluciji kako bi pacijenti mogli konzumirati rezultate dugogodišnjih istraživanja koja već danas mijenjaju načine liječenja do jučer neizlječivih bolesti. Skupi jesu, ali para ima, kako veli jedna od naših sagovornica, treba unaprijediti zastarjeli sistem kako nam  problem ne bi bili i oni lijekovi što su u svijetu već prevaziđeni.

Liste čekanja, liste izgubljene nade

A kod nas su i liste čekanja liste izgubljene nade. Eldina Zolj-Balenović, koja je oboljela od karcinoma, nedavno je za portal Interview kazala da je 1.700 pacijenata u Federaciji, zaključno sa 30. septembrom prošle godine, čekalo na besplatne terapije a da ih je u oktobru bilo 1.744 pacijenata. 

- To dovoljno pokazuje kojom brzinom se lista povećava, odnosno broj smrtno bolesnih raste. Iz dana u dan - kaže Zolj-Balenović.

Borba sa karcinomom je, objašnjava, konstantna akcija na svim frontovima. Nema ni trenutka predaha, opuštanja. To je borba prsa u prsa sa bolovima, malaksalošću, nesanicom, slabošću, traženjem lijekova, vitamina…

- A nama su potrebni, neophodni mir, sigurnost, povjerenje, podrška. Sve ono što pacijenti u BiH nemaju. Strašno je gledati onkologa koji piše terapiju, a ruka mu drhti jer zna koliko će je neko čekati, zna da je preskupa, a isto tako zna da je to jedina mogućnost da se nekome produži život. Prestrašno je znati da svugdje u svijetu onkološki pacijenti imaju na raspolaganju sve što im može život učiniti funkcionalnijim, sve što im može produžiti život, a mi nemamo - kaže Zolj-Balenović.

Još je strašnije, dodaje naša sagovornica, opraštati se od drugarica, od onih koje su do zadnjeg daha vjerovale da će se pomjeriti bar za jedno mjesto na listi čekanja.

- Nemam više povjerenja u sistem. Nemamo nikakve sigurnosti. Lista čekanja je lista izgubljene nade, odnosno lista smrti. Zamislite državu koja kaže da nema novac za lijek žene od 30, 40, 50 godina. Možete li zamisliti kakav čovjek ignoriše zahtjev onkologa koji napiše da jedino to može nekome produžiti život, jedino zahvaljujući tom lijeku jedna kćerka će imati majku, jedna majka će imati kćerku, jedan brat će imati sestru. Zamislite one koji ne dignu ruku da se novac, umjesto u auta, avione i kamione, usmjeri u život - navodi Zolj-Balenović.

Eldina Zolj-Balenović vjeruje da političari bolesne vide samo kao problem i trošak. Kao osobe za liječenje trebaju dati hiljade KM iako se izdvajanjem novca za lijek, za ozdravljenje dugoročno štede novac.

- Vlast apsolutno nije briga za oboljele. Čak suprotno, mi imamo osjećaj da naša borba za adekvatno liječenje, lijekove nove generacije, njima smeta, kvari im planove, udara im na novčanik. Kao da bi željeli da nas se riješe, odnosno da umremo, jer smo trošak. Duga bolovanja, česte kontrole, lijekovi, sve je to na teretu države. Ljudski život, činjenica da smo mi nečije kćerke, majke, sestre, supruge, njima apsolutno nisu važni - zaključuje ona.

 Klinika za onkologiju KCUS je odlična

Iako je iskustvo Snježane Mulić sa lijekovima i njihovom nabavkom izuzetno stresno i skupo, postoje i neke pozitivne stvari koje svakako želi da istakne i ovom prilikom.

- Želim napomenuti da, što se tiče mog iskustva, smatram da je Klinika za onkologiju KCUS-a izuzetno dobra, gledajući na sredstva, aparate za dijagnostiku, lijekove koji su im dostupni i ljudske resurse kojim raspolažu. Obavljaju odličan posao - smatra naša sagovornica.

Koliko su efikasni inovativni lijekovi?

Petrović kaže kako su brojni primjeri značaja inovativnih lijekova, poput terapije hemofilije koja je do prije godinu bila neizlječiva bolest, s učestalim odlascima na transfuzije krvi i posebnim režimom života za oboljele, a sad je postala gotovo izlječiva bolest uz gensku terapiju.

- Smrtnost od HIV/AIDS zahvaljujući novim inovativnim terapijama smanjena je za 80 posto. U očekivanju smo prve vakcine za karcinom (mRNA), a već su u primjeni kombinacije genske terapije koji značajno utječu na preživljavanje karcinoma dojke i pluća. Također, veliki broj rijetkih bolesti, kao što je npr. spinalna mišićna atrofija (SMA) zahvaljujući lijeku zolgensma, ukoliko se uključi na vrijeme, omogućava gotovo normalan razvoj djeteta što je ranije bilo gotovo nezamislivo budući da bi takva djeca postala kvadriplegičari totalno ovisni o tuđoj pomoći i brizi do kraja života - ilustruje Petrović.

 Šta je „inovativni lijek“

Kada je riječ o definiciji „inovativnog lijeka“, Petrović pojašnjava kako je to lijek koji po pitanju učinkovitosti i sigurnosti mora / treba nadmašiti dotadašnji „zlatni standard“ u terapiji određene bolesti.

- Inovativni lijekovi ispunjavaju nezadovoljene potrebe u liječenju određene bolesti stvarajući tako dodatnu vrijednost za društvo kroz poboljšanje zdravstvenog stanja pacijenta - navodi Petrović.

Prvi pacijent primio eksperimentalnu vakcinu protiv raka

 Početkom februara je objavljeno da je muškarac star 81 godinu postao prva osoba koja je primila eksperimentalnu vakcinu protiv neizlječivog raka kože, koju je razvila kompanija Moderna, a vakcinu je navodno primio u oktobru.

Ubrizgani genetski RNK materijal, kako navodi britanski Sun, oponaša markere pronađene na ćelijama raka i pokreće organizam da se bori protiv njih. Ovo otvara nove mogućnosti u borbi protiv raka i može promijeniti pristup liječenju ove opake bolesti. Tim doktora na Imperial koledžu NHS, u Londonu, trenutno testiraju da li je vakcina dovoljno sigurna za trogodišnje globalno ispitivanje. Nadaju se da će prvo moći da liječe rak kože i pluća, a zatim se proširiti na druge tumore, poput raka crijeva ili dojke.