Intervju

Mjesec mart je posvećen borbi protiv raka debelog crijeva, koji spada u jedan od najčešćih, što je bio povod da o ovom kanceru porazgovaramo sa Mr.sc.dr Amirom Selimagićem, specijalistom interne medicicne i subspecijalistom gastroenterohepatologije s ciljem podizanja svijesti o učestalosti, faktorima rizika i značaju prevencije ove bolesti. 

Razgovarao: Zdravko Čupović ([email protected])

Mart je mjesec svjesnosti o karcinomu debelog crijeva. Kolika je danas uloga prevencije i ranog otkrivanja u smanjenju mortaliteta od ove bolesti?

Prevencija i rano otkrivanje su ključni. Karcinom debelog crijeva je jedna od rijetkih malignih bolesti kod kojih skrining značajno smanjuje smrtnost: otkrivanjem i odstranjivanjem adenomatoznih polipa prekancerozni proces može biti zaustavljen. Uvođenje skrining programa, testova stolice na okultno krvarenje i kolonoskopije za rizične grupe omogućava liječenje u ranijim, kurabilnijim fazama. Edukacija javnosti o simptomima i faktorima rizika također doprinosi ranom javljanju ljekaru. Razvijene zemlje po EU zemalja to rade kroz Nacionalne skrining programe prevencije karcinoma debelog crijeva. U našoj zemlji nemamo takve programe te je potrebno izraditi visoku svjest o zaštiti vlastitog zdravlja i ranim pregledima debelog crijeva kako bi se bolest, prije nego bude kasno, prevenirala.

Karcinom debelog crijeva je jedna od rijetkih malignih bolesti kod kojih skrining značajno smanjuje smrtnost.

Koji su najvažniji faktori rizika za nastanak karcinoma debelog crijeva koje pacijenti trebaju znati?

Postoji kombinacija nepromjenljivih i modificirajućih faktora. Nepromenljivi su starija životna dob — većina oboljelih je iznad 50 godina, iako u praksi svjedočimo da se ta granica konstantno smanjuje, porodična historija i nasljedni sindromi (Lynch, FAP). Modificirajući faktori uključuju nezdravu ishranu bogatu crvenim i prerađenim mesom, nedostatak fizičke aktivnosti, prekomjernu težinu, pušenje i pretjeranu konzumaciju alkohola. Upalne bolesti crijeva crijeva (Ulcerozni kolitis i  Kronova bolest) također povećavaju rizik.

Kada i kome preporučujete početak skrininga?

Generalno se skrining za niskorizične osobe započinje sa 45–50 godina — u posljednje vrijeme preporuke se pomjeraju prema 45. godini zbog porasta incidencije kod mlađih osoba. Osobe s porodičnom istorijom karcinoma debelog crijeva ili poznatim genetskim sindromima trebaju početi ranije i imati individualiziran plan praćenja. Pacijenti s hroničnim inflamatornim bolestima debelog crijeva trebaju intenzivniji nadzor u sklopu same bolesti, kada se rade redovni endoskopski pregledi. Bitno je uočiti sumnjive promjene na vrijeme i pacijenta uputiti na operativni zahvat.

Generalno se skrining za niskorizične osobe započinje sa 45–50 godina — u posljednje vrijeme preporuke se pomjeraju prema 45. godini zbog porasta incidencije kod mlađih osoba.

Kako izgleda savremeni dijagnostički put kod sumnje na karcinom debelog crijeva?

Početak je klinička procjena: anamneza, fizikalni pregled i osnovne laboratorijske pretrage (KKS, Fe, Ferritin, CRP). Test stolice na okultno krvarenje je koristan skrining alat, ali dijagnoza se potvrđuje endoskopski — kolonoskopijom sa biopsijom. Nakon histološkog potvrđivanja radi se „staging“-gradiranje: CT abdomena i zdjelice, RTG/CT pluća radi udaljenih metastaza, ponekad MR kod rektalnih karcinoma i PET u selektovanim slučajevima. Multidisciplinarni tim ljekara ili konzilij za probavne tumore definira terapijski plan.

Koje su mogućnosti liječenja i koliko je važan multidisciplinarni pristup?

Liječenje zavisi od stadijuma: operativno uklanjanje tumora je temelj kurativnog liječenja u ranim fazama. Adjuvantna hemoterapija smanjuje rizik recidiva kod određenih stadija. Za metastatsku bolest koriste se sistemska terapija, ciljane i imunoterapije u zavisnosti od molekularnog profila tumora (RAS, BRAF, MSI status). Rehabilitacija, nutritivna podrška i kod sistemske bolesti palijativna njega su također važni. Multidisciplinarni tim — hirurzi, onkolozi, radiolozi, patolog, gastroenterolog i drugi — optimizuje i pravi stategiju liječenja.

Postoje li novi trendovi u prevenciji ili liječenju koji obećavaju poboljšanje ishoda?

Novi trendovi liječenja su minimizacija invazivnosti i personalizacija tretmana. Poboljšanja u endoskopskim tehnikama kroz naprednu opremu i veću educiranost gastroenterologa omogućavaju radikalno uklanjanje većih polipa bez hirurgije, endoskopskim pristupom. Razvoj novih ciljnih lijekova i kombinacija imunoterapije proširuje mogućnosti za pacijente sa metastazama. Takođe, primjena umjetne inteligencije u analizi kolonoskopskih slika pomaže u boljim stopama detekcije polipa.

Šta poručujete pacijentima koji osjećaju simptome poput promjene crijevnih navika, krvi u stolici ili neobjašnjivog gubitka težine?

Ne odgađajte posjetu ljekaru. Iako simptomi ne moraju značiti karcinom, svaka nova i neobjašnjiva promjena zahtijeva procjenu. Rana dijagnoza često znači jednostavniji tretman i veće šanse za izlječenje. Posebno je potrebno obratiti pažnju ako su simptomi kod osoba s porodičnom istorijom karcinoma debelog crijeva.

Novi trendovi liječenja su minimizacija invazivnosti i personalizacija tretmana.

Primjećuje se porast interesovanja za uticaj ishrane i posta na zdravlje debelog crijeva. Kakav je vaš stav o ramazanskom postu i njegovim potencijalnim koristima ili rizicima za gastrointestinalni trakt?

Ramazanski post, kada se provodi pravilno, uravnotežena ishrana na sehuru i iftaru i adekvatna hidracija,  donosi kratkoročne i dugoročne korisne efekte: poboljšanje metabolizma, smanjenje masnoće u krvi i potencijalno gubitak težine, što su faktori koji dugoročno smanjuju rizik od kardiometaboličkih bolesti, a indirektno i zaštitu od nekih malignih procesa. Za većinu zdravih ljudi post je veoma koristan za crijevo, ali osobe sa poznatim gastrointestinalnim bolestima (aktivni ulcerozni kolitis, komplikovani Crohn, nedavno operisani pacijenti) trebaju konsultovati svog ljekara prije posta. Takođe, važno je uravnotežiti obroke tokom noći, izbjegavati visokokaloričnu i masnu hranu u iftaru/sahuru i unositi dovoljno tekućine.

Imate li praktične savjete za pacijente koji poste kako bi sačuvali zdravlje debelog crijeva i uopšte organizma?

Da. Savjetujem:

• Pri iftaru i sahuru preferirati vlaknima bogatu hranu (povrće, integralne žitarice, voće) koja pomaže i obnavlja crijevnu mikrofloru.
• Ograničiti unos prerađene hrane, crvenog i masnog mesa; birati ribe i nemasne proteine.
• Piti dovoljno tekućine između iftara i sahura kako biste izbjegli dehidraciju i konstipaciju.
• Održavati umjerenu fizičku aktivnost — šetnja poslije iftara je korisna.
• Osobe koje imaju neke hronične bolesti ili uzimaju lijekove, potrebno je posavjetovati se sa svojim ljekarom o prilagodbi terapije i režimu posta.

Ramazanski post, kada se provodi pravilno, uravnotežena ishrana na sehuru i iftaru i adekvatna hidracija,  donosi kratkoročne i dugoročne korisne efekte: poboljšanje metabolizma, smanjenje masnoće u krvi i potencijalno gubitak težine.

Možemo li na kraju izvući neki zaključak ili najvažniju po(r)uku za naše čitatelje?

Iskoristimo mjesec mart za podizanje svjesti o koristi prevencije karcinoma debelog crijeva. Preventivni endoskopski pregledi, rana dijagnoza, zdrav način života i individualizovan medicinski pristup su ključni u borbi protiv karcinoma debelog crijeva.

Mjesec ramazan iskoristimo da naše tijelo ima koristi od posta. Izbjegavati prekomjernu konzumaciju visokokalorične hrane posebno za iftar, koja nam može donijeti štetne posljednice na probavni trakt.