Intervju

Dr. Nevena Anđelića, profesora  na Regent's univerzitetu u Londonu pitali smo kako prepoznati lažne vijesti i kako im se oduprijeti: 

- Ja sam prije dvije godine bio angažovan na jednom projektu oko tih lažnih vijesti i stranog utjecaja na zapadnom Balkanu. Imao sam brojne susrete i puno naučio o tome šta se dešava. Jedan od problema je ta demokratizacija medija koja sama po sebi ne bi trebala biti problem, ali posljedica demokratizacije i otvaranja mogućnosti da svako može biti novinar, pružiti dezinformaciju, jeste problem. Ako je ona dobro upakovana, a tu dolazimo do ideoloških projekata često finansiranih od strane nekih država da se lažna vijest upakuje i na taj način poremeti situacija u društvu i da se poveća utjecaj neke druge sile. U našim krajevima mediji su bez para, režimi uglavnom nisu demokratski i kada vlast hoće da te malo disciplinira pošalju ti inspekciju za finansije ili nešto tako. Umjesto da se baviš svojim poslom, ti se baviš pokazivanjem knjiga, računovodstvom i tako dalje i još te onda finansijski discipliniraju da ne možeš ući u neki projekat koji će pružiti čitaocima nove sadržaje. To je način i šablon na kojem se ponašaju sve vlasti u postjugoslavenskim društvima. Ja sam bio sa jednom zapadnom grupom, ljudima je to nejasno i ne mogu da shvate. Na kraju cijele ekskurzije im je postalo jasno i uvidjeli su princip po kojem se vlasti ponašaju. To je prva stvar. Medija ima previše, nema tržišta koje će to ekonomski podržati, nema profesionalnog kadra. Nemoguće je da na tri i po miliona stanovnika imate 60-ak televizija. To je jedan dodatni problem da kvaliteta ide dole. I onda kad se pojavi neka strana sila sa lažnim informacijama i ponudi dobre plate dobiju dobre i profesionalne novinare koji prodaju dušu đavolu da bi prehranili porodice.

• Kažu, protiv lažnih vijesti, manipulacija, spinova nabolje se medijski opismeniti. Kako bi oformio predmet koji se zove medijska pismenost?

- U srednjoj školi bi se moralo nešto takvo uvesti da bi se obogatili interesi mladih ljudi za različite teme. To bi moralo biti svake sedmice, inače se gubi znanje i interes. Mi smo odrasli u periodu kada su postojali neki klasici u književnosti i filmu, muzici, postojale su globalne vrijednosti u novinarstvu. Sada je takmičenje preveliko. Komercijalizacija dominira i pitanje je kako se neko s istinskim vrijednostima i nekim kulturnim standardima može takmičiti sa komercijaliziranim bogatim medijima. Ne može. Tu država treba da nastupi i podrži takvu vrstu projekata. Moramo imati neki obrazovni program. U BiH se sve to izgubilo. Država je i uspostavljena na način da je to irelevantno. Cijela uspostava BiH je bila ustvari jedan mirovni dogovor i poslije će se o tome razmišljati, ali prošlo je 25 godina.

• Koliko je svemu tome doprinio razvoj online tehnologija u svijetu?

- Mediji su se demokratizirali. To je jedan pozitivan pomak, svako može biti novinar, svako ima platformu, svako može otvoriti Youtube kanal, a sad je samo stvar kako privući publiku. Druga strana medalje je da nema više kontrole nad vijestima. Lažne vijesti su postale dio svakodnevnice, stvarnosti, pa je upitno uopšte šta je istina. To se prenosi na političke sisteme. U liberalnim demokratijama mediji su slobodni, navodno, mada je to donekle i istina. Moguće je stoga utjecati na rezultate političkih izbora i nove ideologije, ono što potpada pod populistički koncept, legitimno etabliraju sebe. Problem je što su te ideologije često opasne, ali u liberalnoj demokratiji svaka ideologija ima pravo na iskazivanje. Rezultat je slabljenje partija oko centra i snaženje radikalnih alternativa te konsekventno Zapad je postao ranjiv, slabiji i sistemi gdje su mediji pod striktnom kontrolom otvoreno izazivaju dominaciju Zapada. Možda demokratija nije najbolji sistem za 21. stoljeće. Neki filozofi su se igrali idejama različite vrijednosti glasa, što je u suprotnosti s osnovim ljudskim pravom da su svi jednaki. Tu je onda taj problem, koncept liberalne demokratije, da li je zaista održiv. Jer, ako su svi jednaki, ljudi koje ne zanima politika izađu i glasaju, a taj glas često bude pogrešno upotrijebljen. To je očito.