1908. – U Detroitu proizveden prvi primjerak automobila Ford Model T.
1938. – Društvo naroda označilo je Japan kao agresora u Kini.
1939. – Poslije 19 dana otpora i neprestanog trodnevnog bombardovanja Varšava se predala Nijemcima u Drugom svjetskom ratu.
1940. – Njemačka, Italija i Japan potpisali u Berlinu desetogodišnji vojni i ekonomski pakt, poznat pod nazivom Osovina Berlin – Rim – Tokio. Trojnom fašističkom paktu pristupile su ubrzo Mađarska, Rumunija, Bugarska, Slovačka i Finska, a zbog velikih demonstracija u Beogradu i ostalim srpskim gradovima 27. marta 1941. propao je pokušaj jugoslovenske vlade da mu priključi Jugoslaviju.
1943. – U četničkoj zasjedi ubijen je Boško Buha. Nakon rata Boško Buha je posthumno dobio orden Narodnog heroja Jugoslavije.
1947. – U Varšavi na savjetovanju komunističkih partija SSSR, Jugoslavije, Bugarske, Rumunije, Mađarske, Čehoslovačke, Poljske, Francuske i Italije odlučeno da se osnuje Informacioni biro tih partija sa sjedištem u Beogradu. Zaključeno je da je zadatak Informbiroa “organizacija razmjene iskustava i, u slučaju potrebe, koordinacija djelatnosti komunističkih partija na osnovu uzajamne saglasnosti”.
1948. – U SAD su “lovci na komuniste” objavili imena vodećih atomskih znanstvenika koji su navodno špijunirali za SSSR.
1951. – Iranska vojska zauzela je britansku naftnu rafineriju Abadan koja je potom službeno podržavljena.
1962. – U Jemenu je vojska srušila monarhiju i proglasila slobodnu republiku na čelu s pukovnikom Abdullahom Al Sallalom.
1970. – Na inicijativu egipatskog predsjednika Gamala Abdela Nasera kralj Jordana Husein i vođa palestinske gerilske grupe “Al Fatah” Jaser Arafat su se u Kairu sastali s liderima deset arapskih zemalja i potpisali sporazum o okončanju građanskog rata u Jordanu.
1973. – UNESCO je zajamčio kredit od 500 milijuna dolara za spas Venecije koja polagano tone.
1995. – Izraelska vlada Palestincima predala na samoupravu veliki dio Zapadne obale.
1996. – Snage fundamentalističkog islamskog pokreta talibana zauzele glavni grad Avganistana Kabul i objesile bivšeg šefa države Nadžibulu.
2006. – Momčilo Krajišnik osuđen je pred ICTY-jom za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti na 27 godina zatvora.
Komentara: 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.