Intervju

Da li je napeta situacija u regionu samo privremeno naoblačenje, da li je region uprkos svemu zahvatio talas promjena ili se sve možda samo dodatno komplikuje razgovarali smo sa doc. dr. Zijadom Bećirovićem, direktorom Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane.

 „Desničarka okupacija“ se kao prijetnja nadvila nad cijelim regionom, čak i nekim novijim članicama Evropske unije. Situacija je već dugo vremena napeta i zategnuta. Ne samo da nema popuštanja, već naprotiv, neki zatežu još i više, od aktuelne situacije na sjeveru Kosova do najava iz Republike Srpske o nezavisnosti i formiranja entitetske vojske. Šta se krčka u pozadini svega?

- Pozadina svih dešavanja u regionu jeste nezavršetak dijaloga između zvaničnog Beograda i Prištine. Pojedine političke strukture u regionu, ali i manji dio međunarodnog faktora smatra da još uvijek, dok nije potpisan sveobuhvatni, obavezujući sporazum o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine, može ostvariti određene koristi i „ušićariti“. Misle da mogu promijeniti arhitekturu regiona i granica. Arhitektura granica u regionu je završena sa nezavisnošču Kosova tako da ko god računa na promjene granica, računa na konflikt, ali mora računati i na to da može nestati sa političke scene, a neki od njih biti i sudski procesuirani.

Dolazak nove američke administracije koja je najavila naglasak na ljudskim pravima i demokratiji umjesto dosadašnje podrške latentnom miru i popriličnoj nestabilnosti, a te najave dolaze i iz Njemačke pobjedom SPD-a koji će također više biti fokusirani na ljudska prava i demokratiju za razliku od dosadašnjeg rada kancelarke Angele Merkel koja je žrtvovala i ljudska prava i demokratiju i 16 godina držala kao taoce region zapadnog Balkana. Nije bilo nikakvih pomaka ka članstvu u Evropskoj uniji. Čak je kancelarka, odnosno fondacija oko CDU-a osnovala GERB(Građani za evropski razvoj Bugarske), političku stranku u Bugarskoj Bojka Borisova, , koja je ustvari političko-mafijaška stranka što je potvrđeno u brojnim izvještajima međunarodnih relevantnih organizacija. Prije je bilo nezamislivo da njemački kancelar(ka) ima veze sa mafijom, a kamoli da osnivaju mafijašku stranku i to je velika mrlja na vladavini Merkelove što se može pripisati dijelom i tome da je ona ipak odrasla u istočnoj Njemačkoj i da je zid uvijek u njenoj glavi. Svih ovih 16 godina njene vladavine je bilo neke vrste zida prema zapadnom Balkanu iako je ona pokrenula Berlinski proces.

Međutim, to nije donijelo kvalitativnog pomaka i napretka na zapadnom Balkanu niti njihovog približavanja ka članstvu u EU. Pogotovo što Njemačka kao ključna država EU nije nikada insistirala da se donese agenda po kojoj bi znali da li će i kada biti proširenja. Ova neizvjesnost ubija države na zapadnom Balkanu, a to je na Bledu nedavno rekao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić te kako interes za članstvo opada ne samo u Srbiji nego i drugim zemljama u regionu.

Moramo znati da je članstvo u EU prije svega politička odluka. Stalno izmišljanje novih kriterija i uslova je samo udaljavanje od članstva jer ovo što se sada traži ne bi mogla sada ispuniti ni polovina članica. Bugarska, Rumunija i Hrvatska su samo intervencijom američke administracije preko noći primljene u članstvo zbog geostrateških interesa. Stoga ponavljam da su u tom kontekstu sva dešavanja u regionu i unutar BiH vezana za nezavršetak dijaloga Srbije i Kosova, ali i zbog promjena u Sjevernoj Makedoniji dolaskom na vlast Zorana Zaeva, zatim promjena na Kosovu gdje je Albin Kurti i njegov pokret Samoopredjeljenje porazio političko-ratno-kriminalnu mašineriju OVK, zatim promjene u Crnoj Gori, a sada na red dolazi i sama BiH.

Primjetna je nervoza kod određenih političkih faktora, prije svega kod Milorada Dodika, ali i kod drugih koji to ne pokazuju toliko vidljivo. Dolazi do korjenitih promjena i u BiH, jer su one u regionu već započete. Očekujem vruća dešavanja i u BiH i regionu.

Dolazak Zaeva baš i nije donio neki napredak Sjevernoj Makedoniji koju je Evropa izdala nakon istorijskog dogovora sa Grčkom. Promjene su se desile i u Crnoj Gori, ali je teško dati ocjenu o kakvim se promjenama radi. Sa druge strane, političari u BiH imaju popriličan „imunitet“ na razne vrste pritisaka međunarodne zajednice jer je mnogo toga već isprobano, od crnih listi do sankcija, ali bez uspjeha. Da li su sve te promjene ipak samo „bura u čaši vode“?

- Promjene u Sj. Makedoniji dovele su do članstva te države u NATO. Šta bi se desilo u ovako zapletenoj situaciji u regionu da Sj.Makedonija nije članica NATO-a čime joj je zagarantovan teritorijalni integritet, a znamo da skoro svi susjedi imaju aspiracije prema toj zemlji. To je kvalitativni iskorak i dolazak Zaeva će se tek u narednom periodu pokazati kakve su koristi od toga.

Što se tiče same BiH, jasno je da po svim planovima dolazi kao zadnje pitanje stabilizacije regiona i, upravo sva ova dešavanja započeta od Sj. Makedonije su sužavanje prostora i dovođenje u jednu situaciju čelnika u BiH da moraju prihvatiti političke promjene. Mnogi od njih, ovi ključni, moraju biti eliminirani sa političke scene, što dobrovoljno što pod određenim pritiscima. Tako da, nimalo nije slučajno, sve to što je uzavrela situacija u Bosni i Hercegovini je upravo iz tih razloga što oni vrlo jasno znaju šta im je spremljeno i šta se već dešava na terenu, odnosno iza scene. Građani BiH to dobro znaju jer se radi o zakulisnim diplomatskim igrama ključnih zemalja koje su na neki način odgovorne za stabilnost, mir i prosperitet regiona i pripadaju njenim interesnim sferama. To su prije svega SAD, a od Evropskih država, tu su Njemačka, Velika Britanija, Francuska i ove neke manje države poput Mađarske i Austrije koje pokušavaju imati svoje utjecaje, ali generalno, BiH je finale stabilizacije regiona zapadnog Balkana!

Kažete da su nas velike sile ostavile za kraj, i da ovi etno-nacionalni lideri znaju  šta im se sprema. Prema Vašem mišljenju, promjene su neminovne. Da li je „zamjena“ nacionalnim strankama i liderima spremna i kako očekujete da bi se mogla desiti ta tranzicija – na izborima ili..?

- Pošto su građani podijeljeni po raznim osnovama u Bosni i Hercegovini, vrlo je teško organizirati sve građanske proteste. To se vidjelo u slučaju organiziranja protesta povodom ubistva Dženana Memića i Davida Dragičevića, gdje su, na neki način bili vrlo skromni građanski protesti. To je zato što vladajuće stranke kontroliraju sve pore društvenog života, tako da je te proteste vrlo teško organizirati. Ali, kada se radi o političkim elitima, vi znate iz nedavne prakse i povijesti, da se one vrlo brzo prilagođavaju novim okolnostima kao što se građani BiH vrlo brzo prilagode radu na Zapadu pa postaju najbolji u svojim profesijima, najbolji radnici u nekim drugim branšama. Tako da i političari znaju odakle vjetar puše i pokušavaju se prilagoditi tome, s tim da neki koji su prevršili svaku mjeru neće moći ostati na političkoj sceni i to je vidljivo i prema vanjskim znakovima koje oni pokazaju.

Vjerujete li da će im biti nešto ponuđeno da ne „talasaju“ poput možda garancija da će biti amnestirani za kriminalne radnje?

- Kako mi je poznato, savjetovano je Miloradu Dodiku, Draganu Čoviću i Bakiru Izetbegoviću da se ne kandidiraju na narednim izborima. Iako su dvojica već najavila kandidaturu,  Dragan Čović nije. Ipak mislim da neće doći do njihove kandidature na predsjedničkim izborima. Nude im se određene koncesije, to je dio tih razgovora, u tom kontekstu, možemo razumjeti skup u Budimpešti. Mi moramo znati da se tamo u Budimpešti nalazi i bivši premijer Sjeverne Makedonije, Nikola Gruevski. Sada imamo u Ljubljani 5. i 6. oktobra Samit EU- zapadni Balkan, gdje stalno EU poziva na vladavinu prava u regionu. Mislim da bi najbolja poruka vladavini prava bila, da Janez Janša, kao predsjedavajući EU pozove mađarskog premijera Viktora Orbana da Nikolu Gruevskog, kao pravosnažno presuđenog kriminalca, izruči Sjevernoj Makedoniji, a ne da mu nudi utočište. Svaka priča o vladavini prava upravo se završava simbolično tim primjerom- da Viktor Orban, premijer države koja je članica EU štiti i dala je zaštitu jednom presuđenom kriminalcu. Tako da EU mora pokazati puno više svoje volje i svojih pozitivnih primjera da bi mogla ubijediti građane i BiH i regiona da je EU ipak jedan veliki civilizacijski iskorak. Ona jeste sada u krizi, ali sve organizacije koje se razvijaju, a EU jeste organizacija koja se razvija, su u krizi. Pojavljuju se i novi problemi, ali takav je život i ritam života, i moraju konkretno pokazati, a ne da štite presuđenog kriminalca poput Gruevskog, a ovamo na drugoj strani drže lekcije o vladavini prava na zapadnom Balkanu. Naravno da je to kontradiktorno, i da može samo rijetke uvjeriti da je to ispravno. 

Na kraju da još jednom sumiramo. Uprkos svemu, ne vjerujete u neku dramatičnu eskalaciju događaja u Bosni i Hercegovini? 

- Ne mislim da će preliti času. Bit će tih lokalnih incidenata, njih već sada ima, ali će sve biti u okrilju političkog diskursa s obzirom da mi imamo i međunarodne vojne snage prisutne u BiH koje ne trebaju nikakvu dozvolu za djelovanje jer su već prisutne postojećim sporazumima. Tako da, ne mislim da će se iko pokušati igrati sa mirom i stabilnošću, jer to onda prouzrokuje samo posljedice za takve pojedince.