Život / Ljepota i zdravlje

Iako je novi koronavirus, odnosno bolest COVID-19 najgore pogodila starije, među kojima je smrtnost najveća, cijela situacija s pandemijom iznimno je negativno utjecala i na djecu i tinejdžere.

Za njih najveći problem ne predstavlja sam virus jer se pokazalo da većina zaraženih iz mlađe populacije prođe uz male ili gotovo nikakve simptome bolesti, već cijela situacija koja je u potpunosti promijenila njihov način života - zabrane kretanja, bez škola, bez druženja...

Ono što je trebalo biti normalno djetinjstvo obilježeno igrom, druženjem s vršnjacima i odlascima u vrtić/školu, zamijenio je lockdown, odnosno zatvaranje u četiri zida i vrijeme provedeno u strahu i brizi, ali uz elektroničke naprave. Neka su dosadašnja istraživanja ukazala i na povećanje porodičnog nasilja, kao i na brojne probleme s mentalnim zdravljem i depresijom djece.

Na istom su tragu i rezultati nedavno provedenog istraživanja na Islandu koji su objavljeni u JCPP Advances, naučnom časopisu fokusiranom na dječju psihologiju i psihijatriju. Ti su rezultati pokazali da je pandemija ostavila posebno negativan utjecaj na djevojčice koje su, u odnosu na dječake, pokazale veće simptome depresije.

Ti su simptomi povezani uz povećano pasivno korištenje društvenih mreža, kao i slabiju povezanost s članovima porodice. Što se dječaka tiče, i kod njih su zabilježeni povećani simptomi depresije koji su vezani uz neke drugačije faktore - manje spavanja te više vremena koje su provodili igrajući online igre.

Također, kao ostale uzroke depresije i negativne utjecaje na mentalno stanje i dobrobit djece spominju se i promjene u dnevnim i školskim navikama, manje vremena koje su proveli u druženju s prijateljima uživo, kao i zabrinutost vezana uz virus SARS-CoV-2 i mogućnost zaraze drugih ljudi s ovim virusom.

U zaključku glavna autorica studije Thorhildur Halldorsdottir naglašava kako zdravstveni radnici, profesori i ostali profesionalci trebaju pažljivo paziti na simptome depresije i mentalnih problema među mladima, pogotovo među djevojčicama za vrijeme ali i nakon pandemije.

Ovo, dakle, nije prvo istraživanje koje ukazuje na velike negativne probleme koje je pandemija, odnosno cijela situacija oko pandemije koja uključuje lockdown, stroge mjere, online nastavu i slično, ostavila na najmlađima. O tome ukoliko dođe do ponovog velikog širenja zaraze i povećanja broja oboljelih od Covid-19, moralo bi se iznaći neko drugo rješenje, jer se ovo nije pokazalo kao baš adekvatno, jer zatvaranje djece između četiri zida, prisutnost mobilnih telefona i kompjutera u odnosu na stvarno druženje i igru s vršnjacima, prenosi Sci Tech Daily.