Život / Okoliš

Agencija za vodno područje rijeke Save izmjenom i dopunom ovogodišnjeg plana i finansijskog plana obezbijedila je milion KM za regulaciju korita rijeke Spreče, a najavljen je i projekt vrijedan pet miliona dolara koji bi finansirale međunarodne finansijske institucije putem UNDP-a kako bi se riješio dugogodišnji problem plavljenja zemljišta oko te rijeke. 

U Tuzlanskom kantonu u junu su zabilježene velike padavine koje su uticale na dva vodotoka prve kategorije u ovom kantonu, rijeka Spreča i Tinja.

Prema riječima direktora Agencije za vodno područje rijeke Save Sejada Delića, uslijed padavina je došlo do naglog povećanja vodostaja na tim rijekama, voda se izlila iz korita i izazvala velike materijalne štete na određenim lokacijama.

- Planom i finansijskim planom nismo predvidjeli sredstva za uređenje korita rijeke Spreče izuzev Doboj-Istoka gdje je namijenjeno 100.000 KM za čišćenje i uređenje na tom području. Razlog što to nismo planirali je što su protekle godine međunarodne finansijske institucije putem UNDP-a izrazile spremnost da finansiraju uređenje korta rijeke Spreče u visini oko pet miliona dolara. Također, određena sredstva od oko dva do 2,5 miliona KM su planirana za uređenje rijeke Bosne iz tih sredstava u Maglaju - kazao je Delić za Fenu.

Predstavnici Agencije su krajem prošle i početkom ove godine obišli Tuzlanski kanton i razgovarali sa resornim kantonalnim ministrom i načelnicima općina Doboj-Istok, Gračanica i Lukavac gdje su ukazali da je neophodno riješiti pitanja imovinskopravnih odnosa i građevinskih dozvola kako bi u ovoj, odnosno u narednoj godini mogli da se obavljaju ovi poslovi.

- Međutim, ove zadnje padavine uslovile su da mi moramo djelovati, pa smo izmjenom plana i finansijskog plana  obezbijedili više od milion KM za uređenje korita rijeke Spreče u naseljima Doboj-Istok, Gračanica i Lukavac, a isto tako morali smo da djelujemo na rijeci Tinji i u toku je izrada glavnog projekta uređenja korita te rijeke u Tuzli, naselje Dragunja, kao i Tinje u Srebreniku u mjestu Špionica gdje su bile velike poplave – naveo je Delić. 

Govoreći o aktuelnim projektima Delić je izdvojio uređenje korita rijeke Bosne u općini Novi Grad od petlje Butila do ušća rijeke Miljacke gdje je vrijednost radova oko 800.000 KM. Radovi se izvode također u Vogošći na uređenju korita Bosne, zatim u Ilijašu, a također 250.000 KM su izdvojili za uređenje korita rijeke Bosne na ušću rijeke Fojnice u Visokom. Svoje mjesto našla je općina Kakanj gdje su izdvojili i izmjenom rebalansom plana negdje oko 350.000 KM.

Što se tiče daljnjih aktivnosti na rijeci Bosni, rebalansom plana su predvidjeli 300.000 KM na uređenju lijeve obale Bosne u  gradu Žepče. Na području Bugojna bit će realizovani projekti regulacije korita rijeke Vrbas, kao i u Gornjem i i Donjem Vakufu i radovi su tu u toku. Što se tiče rijeke Sane, radi se na dva projekta, uređenje njenog korita i povećenja proticajnog profila u Ključu u mjestu Crljeni  Zgon, kao i uređenje korita u toj općini.

- Ovo su projekti koji su bili planirani planom i finansijskim planom za 2020. godinu. Međutim, s obzirom na višak prihoda nad rashodima iz predhodnih godina, pored Spreče i Tinje predvidjeli smo i uređenje korita rijeka Bosne i Željezice na ilidži. Imamo na rijeci Uni dva projekta i to u Bosanskoj Krupi i naseljenom mjestu Ripač, Bihać. Što se tiče projekata planiranih planom i finansijskim planom, radovi su u 90 posto slučajeva u toku, a neki su završeni - naveo je Delić dodajući da dinamika radova među ostalim zavisi od brzine provođenja procedura, rješavanja imovinskopravnih pitanja,  kao i od prirodnih uslova.

Što se tiče radova vezanih za hidrogradnju, Delić je istakao da nastoje kroz određene uštede što više sredstava usmjeriti u privredu, u uređenje korita rijeka kako bi pomogli razvoju privrede i građevinarstva u toj oblasti.

- Agencija raspolaže sa minimalnim finanijskim sredstvima, naše vodne naknade su najniže u Evropi što svakako utiče na regulaciju korita, uređenje obala i zaštitu od voda. Za njihovo uređenje su potrebna mnogo veća sredstva. Mi upravljamo sa 15 vodotoka  prve kategorije gdje imamo više od dvije hiljada kolometara obala, kao i sa pet akumulacija i jezera. Za neke veće projekte nemamo sredstava, već pokušavamo da određenim intervencijama, uređenjima određenih dijelova korita  spriječimo ono što se može spriječiti. Naprimjer, Republike Hrvatska ima deset puta veće vodne naknade, odnosno veće prihode  za svoje vode nego što ima BiH – kazao je Delić.

Podsjetio je da su međunarodne finansijske institucije dosta djelovale poslije velikih poplava 2014. godine, te izrazio nadu da će određena sredstva i u narednom periodu biti operativna kroz određene projekte međunarodnih finansijskih organizacija.

 - Postoje zaštitni vodni objekti u Posavini gdje je međunarodna zajednica zajedno sa Agencijom uložila značajna sredstva. Od 2014. do kraja 2019. Agencija je uložila oko 14 miliona KM za uređenje zaštitnih vodnih objekata i nasipa, a međunrodne finansijske institucije izdvojile su 12 miliona KM tako da prvi puta u zadnjih 50 godina imamo da su zaštitni vodni objekti, odnosno nasipi na rijeci Savi dovedeni na nivo stogodišnjih voda plus metar i 20, odnosno imamo situaciju da je po prvi nakon 50 godina nasip u Republici Hrvatskoj i nasipi u BiH u ovom slučaju u Federaciji BiH, na istom nivou – kazaoa je Delić.    

Završeni su centri odbrane od poplava, crpne stanice, a od ove godine budžetom  Agencije je predviđeno da se izvrši sanacija crpinih stanica, odnosno elektroopreme, a isto tako bit će izdvojeno  200.000 KM za uređenje kanala Svilaj-Potočani.

- Zaštitni vodni objekti nikada nisu bili u boljoj funkciji jer je tamo uloženo dosta sredstava. Ostaje nam još u toku sljedeće godine da se uradi parapetni zid u mjestu Domaljevac- Šamac gdje je vrijednost tog projekta oko 1,5 milion KM – dodao je Delić.