Intervju

Obilne snježne padavine koje su proteklih dana zadesile Bosnu i Hercegovinu stvorile su brojne probleme u svakodnevnom funkcionisanju normalnog života. Međutim, najava nešto toplijeg vremena koje nas prema prognozama očekuje narednih dana kod građana sada budi novi strah – aktiviranje brojnih klizišta širom države.

To je bio povod za razgovor sa dekanom Građevinskog fakulteta u Sarajevu prof. dr. Samirom Dolarevićem.

Pitanja: Zdravko Čupović ([email protected])

Ko je zadužen za praćenje, istraživanje i sanaciju klizišta u FBiH?

Ne može se reći da postoji institucija na nivou FBiH koja je zadužena za praćenje, istraživanje i sanaciju klizišta. Nadležnost Federalnog zavoda za geologiju (FZZG) su, između ostalog, je da vodi katastar klizišta u FBiH.  Prema podacima sa njihove web stranice katastar klizišta i odgovarajuće karte za FBiH su u izradi. Mislim da sanacije i detaljna geotehnička istraživanja klizišta na cijeloj teritoriji FBiH nadilaze kapacitete ove institucije.

Postoji li mapa klizišta u Federaciji BiH ili bar postoji li okvirna pretpostavka o broju klizišta u FBiH?

Postoje mape stabilnosti terena za određena područja, ali su te mape napravljene na osnovu mišljenja pojedinih stručnih lica, bez jasnih objektivnih kriterija. U Kantonu Sarajevo postoji baza podataka klizišta, ali je ona urađena prije 15 godina i potrebno ju je revidirati. Što se tiče mapa stabilnosti terena danas postoji metoda za praćenje pomjeranja stalnih tačaka na površini terena pomoću satelita (InSAR).

U Kantonu Sarajevo postoji baza podataka klizišta, ali je ona urađena prije 15 godina i potrebno ju je revidirati.

Rezultati tih mjerenja su dostupni na internetu, tako da je moguće, pomoću određenih aplikacija, dobiti mapu na kojoj su vidljiva područja sa najvećim pomjeranjima tla. Prema informacijama koje sam dobio, u Kantonu Sarajevo se radi na tome da se ova metoda praktično iskoristi. Prema procjeni Federalne uprave civilne zaštite u FBiH ima oko 8 000 klizišta, od kojih je oko 2000 aktivno. Preciznije odgovore na ova dva pitanja vjerovatno ima FZZG.

Kako se definišu prioritetna klizišta za sanaciju?

Kriteriji kojim se utvrđuju prioriteti za sanaciju su procijenjene posljedice klizanja tla. Prvi prioritet su klizišta koja mogu ugroziti stanovništvo, potom klizišta koja ugrožavaju saobraćajnice i druge važne objekte itd.

Postoji li stalni monitoring najaktivnijih klizišta?

Monitoring klizišta se u principu uspostavlja u procesu sanacije klizišta u svrhu dobivanja parametara za proračun, te nakon sanacije da bi se provjerila efikasnost sanacionih mjera. Stalni monitoring se može uspostaviti na aktivnim klizištima koja ugrožavaju stanovništvo u svrhu procjene opasnosti i potrebnih mjera za zaštitu ljudi.

Najčešći uzrok pojave klizišta je ljudsko djelovanje iznad, na ili ispod padina.

Ko je zadužen za sanaciju klizišta i ko bi to trebao finansirati?

Prema važećoj regulativi općine delegiraju prioritetna klizišta za sanaciju, a finansiraju se iz sredstava općine, kantona ili Federacije, najčešće prema pozivu za sufinansiranje sanacije klizišta, jer su za sanaciju klizišta često potrebna značajna sredstva, koja se obično ne mogu obezbijediti iz budžeta pojedinih administrativnih ili upravnih jedinica, niti javnih institucija.

Šta je najveći uzrok pojave klizišta?

Najčešći uzrok pojave klizišta je ljudsko djelovanje iznad, na ili ispod padina. Pojedine padine su uslovno stabilne, što znači da neće doći do pojave klizišta ukoliko se prirodna ravnoteža sila ne naruši. Odlaganjem materijala ili nestručnom izgradnjom objekta koji će opteretiti slojeve tla koji su pomjerljivi ili zasijecanjem dna padine, bez odgovarajućeg osiguranja, ravnoteža se ugrožava. Pojava većih količina vode u tijelu padine (padavine ili pucanje vodovodnih cijevi) dodatno smanjuje otporne sile i dolazi do pojave klizišta.

Koji su najveći problem kada je riječ o sanaciji, istraživanjima i monitoringu klizišta – nedostatak novca, nedostatak stručnjaka, nedorečena zakonska regulativa...?

Vjerovatno nedostatak novca. Međutim, taj problem se može ublažiti odgovarajućom zakonskom regulativom, kojom bi se definisale radnje koje potrebno poduzeti pri pojavi klizišta. U kantonu Sarajevo se radilo na dokumentu koji bi regulisao ovu oblast, ali se ustanovilo da „nema zakonskog osnova za donošenje takvog propisa“. Također, ne bi bilo loše ni dosljedno se pridržavati postojeće regulative vezane za izvođenje građevinskih radova na padinama, čime bi se prevenirala pojava novih klizišta.   

Koje se lokacije najugroženije u Sarajevu, a koje u FBIH?

Što se tiče Sarajeva, prema podacima o pomjeranjima stalnih tačaka metodom InSAR, osim Curinih njiva, najveća pomjeranja su zabilježena na Soukbunaru i području Mahmutovca. Za FBiH nemam podataka.

U javnosti se najviše i najduže priča o Curinim njivama koje ste upravo spomenuli. Možete li nam ukratko pojasniti šta je tu bio problem, šta je bio uzrok problema, zašto se toliko dugo riješavalo, koliko je to klizište opasno za ljude i na kraju s obzirom da je nedavno postignut dogovor o sanaciji – kako će se, kada i na koji način riješiti?

Uzrok problema na Curinim njivama je deponovani materijal na vrhu padine, nastao tokom izgradnje objekata u blizini, što je u suprotnosti i sa Zakonom o građenju Republike Srpske. Osim što je težina materijala opteretila padinu, prekinula je i prirodni protok vode niz padinu. Uslijed toga, došlo je do pomjeranja tog nasipa i posljedično tla na padini ispod nasipa. Građevinski fakultet je uključen u rješavanje problema u decembru 2024. godine, kada je pomjeranje tla bilo evidentno. Odmah su usvojene hitne mjere sanacije, čija je svrha usporavanje pomjeranja padine tokom zime i ranog proljeća. Nažalost, ugovaranje i realizacija tih radova je završena u maju.

Glavna preporuka je da se prilikom planiranja bilo kakvih građevinskih radova na padinama, angažuju stručni ljudi, koji će pripremiti propisanu projektnu dokumentaciju, te ozbiljne građevinske firme koje će radove izvesti kvalitetno.

U međuvremenu su vršeni istražni radovi da bi se utvrdili ulazni parametri za projekat sanacije. Projekat je završen i predat Vladi KS u junu, petnaestak dana nakon završenih istražnih radova. Koliko sam ja shvatio, a ne znam o tome mnogo, problem je u tome što nije postojao zakonski okvir da KS ili opština Stari Grad finansira radove na teritoriji RS. Trenutno se formira radna grupa koja će pratiti izvođenje radova u koju je uključen i stručnjak sa Građevinskog fakulteta, što znači da su problemi oko finansiranja riješeni. Tehničke mjere sanacije se sastoje od: izrade sistema drenažnih i površinskih kanala kojim će se voda kontrolisano voditi niz padinu, zatim rasterećenja vrha padine uklanjanjem određene količine materijala i na kraju izrade potporne konstrukcije, koja će pomoću šipova biti oslonjena na stabilne slojeve tla. Istražnim radovima je utvrđeno da se radi o kliznoj površini koja ima relativno blagi nagib, što znači da je za očekivati postepeno pomjeranje nožice klizišta niz padinu, dok se ne realizuje projekat sanacije.

Proteklih dana u Sarajevu, a i širom BiH pale su ogromne količine snijega koji se zbog izrazito niskih temperatura ne topi. Ali kakva nas opasnost vreba kada temperature odu u plus i počne naglo topljenje? Postoje li neke preporuke i ljudima i institucijama? Postoji li neki sistem uzbune?

Kako sam već rekao, prisustvo vode negativno utiče na stabilnost padine, tako da topljenje snijega povećava vjerovatnoću da će doći do klizanja tla. Preporuka je da se na padinama gdje je uočeno pomjeranje tla i gdje mogu biti ugroženi stambeni objekti, preko civilne zaštite prate deformacije tla i da se uspostavi sistem uzbunjivanja stanovništva, ako već ne postoji.

Preporuka je da se na padinama gdje je uočeno pomjeranje tla i gdje mogu biti ugroženi stambeni objekti, preko civilne zaštite prate deformacije tla i da se uspostavi sistem uzbunjivanja stanovništva, ako već ne postoji.

Kolika je opasnost da se ponovo desi tragedija poput one u Jablanici?

To ne može niko znati dok se ne naprave karte i baza podataka o kojima sam govorio na početku. Ukoliko bi se napravila sva dokumentacija koja je, prema web stranici FZZG u izradi, tada bi se stekli uvjeti da se vjerovatnoća dešavanja takvih tragedija minimizira.

I na kraju postoji li neki set savjeta i preporuka ljudima koji žive na najugroženijim lokacijama i kosinama?

Glavna preporuka je da se prilikom planiranja bilo kakvih građevinskih radova na padinama, angažuju stručni ljudi, koji će pripremiti propisanu projektnu dokumentaciju, te ozbiljne građevinske firme koje će radove izvesti kvalitetno. Investitori moraju biti spremni da izdvoje određena sredstva za geotehničke istražne radove, a poslije i za finansiranje radova kojim će se osigurati i objekat i padina (dublje temeljenje, drenažni kanali, potporne konstrukcije ili nešto slično). Kada dođe do pojave klizišta koje ugrožava ljude, najracionalnije je postupati prema uputama koje daje Civilna zaštita i koja se po definiciji bavi zaštitom ljudi i imovine od prirodnih nesreća.