Razgovaramo sa Damirom Dizdarevićem, predsjednikom neprofitnog udruženja MSCommunity BiH, te direktorom kompanije Logosoft Sarajevo. Ovo udruženje već osmi put organizuje MSCommunity konferenciju u Sarajevu koja okuplja najbolje predavače iz cijele regije, dokazane profesionalce, nosioce MVP titula. Zahvaljujući njihovom trudu i sponzorima, ulaz na konferenciju je besplatan

Razgovarala: Mevlida Novalić

Foto: Udruženje MSCommunity BIH

Osma po redu MS Community konferencija održat će se 25. oktobra u hotelu Hills u Sarajevu. Ona predstavlja jedan od značajnijih IT događaja u BiH i, zajedno sa Network konferencijom, mjesto na kojem se okuplja većina onih koji čine IT tržište u BiH. Uz podršku Microsoft ureda u BiH i partnerskih kompanija, ovu konferenciju organizuje MSCommunity BiH, neprofitno udruženje sa svojim ograncima u Sarajevu, Banjoj Luci, Bijeljini, Tuzli, Mostaru i Bihaću. Primarni cilj, kažu u udruženju, jeste razmjena znanja i iskustava između korisnika IT tehnologija, inženjera, programera i partnera u Bosni i Hercegovini, kao i svih IT entuzijasta. Udruženje aktivno djeluje već 12 godina i do sada je organizovalo brojne konferencija, edukacije za mlade te druge događaje tehničkog karaktera, uz kontinuiranu podršku Microsofta BiH, kao i većine značajnijih IT kompanija iz BiH. Ove godine, u skladu sa globalnim trendovima, iz udruženja najavljuju raznolike teme: napredna digitalna transformacija, specifična rješenja iz oblasti cloud infrastrukture, razvoj softvera, umjetne inteligencije i tehnologija za IoT. Kao i ranijih godina, namjeravaju okupiti vrhunske stručnjake iz BiH i cijele regije, koji će održati predavanja iz ovih oblasti. Činjenicom da je besplatno učešće na konferenciji, omogućava se mladim ljudima da se upoznaju sa najnovijim IT trendovima, te možda upoznaju i svog budućeg poslodavca.

Razgovaramo sa prvim čovjekom udruženja MSCommunity BiH, Damirom Dizdarevićem. Iz njegove bogate biografije, sa više od 23 godine IT iskustva, izdvojit ćemo da je redovan predavač na mnogim IT konferencijama u BiH i Evropi, autor je brojnih knjiga iz oblasti zvanične Microsoft edukacije, kao i stručnih članaka u domaćim i stranim časopisima. Nosilac je MVP titule (Most Valuable Professional) već 11 godina, a od 2017. ima i titulu Microsoft Regional Director, koju nosi svega 150 ljudi u svijetu. Direktor je kompanije Logosoft Sarajevo.

Uskoro je 8. po redu MSCommunity konferencija. Kolike i kakve su se promjene desile od one konferencije koju ste prvi put održali do danas?

- U IT-u su promjene konstantne i zaista se mnogo toga desilo u zadnjih osam godina. Sama konferencija je postala prepoznati brend i događaj koji se očekuje svake godine, a u IT kontekstu je možda i najveća promjena koja se desila u zadnjih osam godina, masovno usvajanje cloud computinga na globalnom nivou i u gotovo svakom segmentu upotrebe informacionih tehnologija. Naravno, desilo se još mnogo toga, ali trebalo bi mnogo prostora i vremena da to sve pobrojimo.

Ovogodišnja konferencija je pod sloganom „ //GR8!. Istaknuti stručnjaci iz BiH i regije, dokazani profesionalci i MVP-jevi“. Šta to znači, šta ste priredili sudionicima, učesnicima konferencije?

- Kako je osnovni i primarni cilj MSCommunity konferencije dijeljenje znanja, mi se svake godine trudimo da uz pomoć naših sponzora obezbijedimo najaktuelnije sadržaje iz svijeta informacionih tehnologija, ali tako da zadovoljimo skoro sve profile IT stručnjaka. Gotovo pola predavača imaju Microsoft MVP (Most Valuable Professional) status što samo po sebi govori da se radi o vrhunskim stručnjacima od kojih se može mnogo naučiti. Njihova predavanja se obično sreću na konferencijama na kojima se učešće skupo plaća, a mi smo se potrudili da ih na našoj konferenciji možete čuti besplatno. Kolege Mustafa Toroman i Omar Kudović, koji zajedno sa mnom organizuju ovu konferenciju, jeusu, kao i ja, dugogodišnji nosioci MVP statusa i mi zaista iz pukog entuzijazma pravimo ovu konferenciju, kao i neka manja okupljanja tokom godine, kako bismo potakli i druge da se usavršavaju i povezuju. Mi smo malo tržište, mala i siromašna zemlja, i ako još međusobno nismo povezani na profesionalnom nivou, onda nas zaista nema nigdje. Svake godine nam je žao što ne možemo ugostiti više ljudi, jer interes postoji, ali naprosto nas budžet limitira u tome.

Mladi motivisani, treba ih usmjeriti

Neki podaci kažu da su poslovi budućnosti  u IT sektoru, da samo 5.000 uposlenih u IT sektoru u BiH godišnje generiše nevjerovatnih 500 miliona maraka prihoda, odnosno oko 100.000 maraka po svakom zaposlenom. Koliko je naša javnost, a mladi posebno, upoznata ili, da kažemo, motivisana da se „otisne“ u IT sektor?

- Zapravo ne postoje zvanični podaci koliko vrijedi IT tržište u BiH, jer nažalost  nismo više obuhvaćeni nekim globalnim statistikama, ali svakako da se radi o vrlo potentnoj i vrijednoj grani industrije. Mladi su kod nas dosta motivisani da se bave informacionim tehnologijama, mada dosta nesmotreno ulaze u sve to, najviše zbog nedostatka odgovarajućih informacija. Naime, većina mladih danas ide u segment razvoja softvera, jer se tome pridaje najveća pažnja u medijima, kao i kroz razne privatne škole, a da pri tome potpuno izgube iz vida i neke druge oblasti IT-a, poput sistem inženjerstva, računarskih mreža, clouda, ERP sistema i slično. A kao i u drugim oblastima u životu, ne mogu svi biti jednako dobri i uspješni developeri. Zato mislim da danas vjerovatno među tim mlađim ljudima u IT-u ima jako puno osrednjih ili loših developera koji bi možda bili jako dobri sistem inžinjeri, samo da ih je neko usmjerio na pravi način ili im makar pokazao da postoji izbor. Nažalost, kod nas su mnogi, pa čak i neke visokoškolske ustanove, u IT edukaciji prepoznali samo priliku za dobru zaradu, bez mnogo razmišljanja o tome šta će mladi nakon završene edukacije raditi.

Koliko je naša vlast svjesna značaja i koliko je uopšte zainteresovana za razvoj IT industrije u BiH?
- To je vrlo šaroliko i nema jednostavnog odgovora na to pitanje. Sve zavisi od toga sa kim razgovarate. Državna, pa ni entitetska IT strategija ne postoji, nemamo nikakvu agenciju niti neko tijelo na bilo kojem nivou vlasti koje se bavi IT tržištem ili informacionim društvom generalno. Takva tijela su odavno oformljena u susjednim državama, jer je prepoznato koliko je važno da postoji državna strategija vezana za IT generalno. Ne samo za tržište i IT kompanije, već generalno za upotrebu informacionih tehnologija da bi se poboljšali servisi za građane. Na tom polju, recimo, sad vidimo neke pozitivne pomake u Kantonu Sarajevo, ali to su nažalost samo neki izolovani slučajevi. Produkt toga je da danas u BiH imate IT kompanije koje za strana tržišta razvijaju vrlo napredna softverska rješenja pa čak i u segmentu elektronskih servisa za građane, a kod nas u BiH još uvijek morate ići na šalter CIPS-a po papirnu prijavnicu, naravno ne stariju od šest mjeseci, da biste ostvarili neko svoje elementarno pravo. Bilo bi jako lijepo kad bi se neki medij pozabavio tom temom. Na stranu neka napredna rješenja kakva možemo vidjeti na Zapadu, ali zaista nema nikakvog opravdanja zašto u 2019. godini nemamo niti jedan elektronski servis za građane iz oblasti e-uprave. U tim segmentima su ispred nas otišle i zemlje sa kojima se nerado poredimo.

Šta nam to nedostaje da u ovom smislu napravimo iskorak? Kako razvijati, unaprijediti i iskoristiti ove potencijale?

- Za početak, da ne izmišljamo toplu vodu. IT nije nova stvar, to je globalna industrija velikog potencijala i velike vrijednosti. Treba samo pogledati dobre primjere iz najbližeg susjedstva ili neke od ex-Yu zemalja koje su danas u EU i primijeniti slične ili iste strategije. Dosta često, kad razgovaram sa predstavnicima vlasti o informacijskom društvu, od njih čujem neke primjere koje su vidjeli u Njemačkoj, SAD ili nekoj skandinavskoj zemlji. Ne shvataju da su između nas i njih svjetlosne godine, kad je u pitanju korištenje informacionih tehnologija u društvu generalno. Bitno je da se shvati koliki potencijal postoji u informacionim tehnologijama u cilju olakšavanja korištenja nekih ključnih servisa za građane. Danas je to na veoma niskom nivou. Zato odgovorno tvrdim da bi realan cilj bio da za nekih četiri, pet godina stignemo tamo gdje je danas recimo Srbija te da imamo bar veći dio IT servisa za građane, koje je kod njih obezbijedila kancelarija za informacione tehnologije pri Vladi. U BiH sigurno postoje kompanije koje su sposobne da takve projekte realizuju, ali neko mora da ih pokrene i koordinira. I nije da takvih inicijativa nema, ali očigledno nema volje da se one realizuju. Ja zaista ne razumijem zašto je to tako.

Na ovogodišnjoj MSCommunity konferenciji govorit će se o posljednjim svjetskim trendovima i tehnologijama iz Microsoftovog, ali i drugih IT ekosistema. Pa evo, pojasnite nama laicima, ako je moguće jednostavnim jezikom, šta su to IT ekosistemi?

- IT ekosistem predstavlja neku vrstu skupa softvera, razvojnih platformi i hardvera nekog velikog globalnog IT vendora, kakav je recimo Microsoft ili Apple. Nekada su ti veliki IT ekosistemi bili dosta izolovani jedan od drugog, ali danas se preklapaju i imaju dosta zajedničkog. Zato i mi pokušavamo da se ne ograničavamo samo na jedan iako je činjenica da su Microsoft tehnologije najzastupljenije u BiH. Da biste se mogli danas nazvati IT stručnjakom zaista je potrebno da imate neku multiperspektivnost, te da poznajete više od jednog IT ekosistema.

Značajno je istaći i to da MSCommunity konferencije omogućavaju povezivanje IT kompanija i pojedinca sa potencijalnim klijentima ili saradnicima. Imate li neke podatke ili primjere uspostave uspješne saradnje proizišle upravo kroz dosadašnje konferencije?

- Preciznih podataka nemamo, jer mi ne dijelimo podatke učesnika sa bilo kim, niti pratimo ta dešavanja kasnije, jer naprosto nemamo resursa za to. No, iz neformalnih kontakata znamo da je ova konferencija vrlo plodno tlo za tako nešto. Neke kompanije koje nas podržavaju od početka upravo u tome i vide vrijednost svog sponzorstva. Ne zanimaju ih reklame, baneri, štandovi niti leci, nego upravo mogućnost da direktno kontaktiraju mlade ljude u kojima vide svoje buduće uposlenike. Po mom mišljenju, to je potpuno razuman pristup i vjerujem da imaju uspjeha u tome.

Odlasci mladih iz BiH neizbježna je tema. Da li se to već osjeti i koliko će to utjecati na dalji razvoj IT industrije?

- Naravno da se osjeti, ne samo u IT-u nego u bilo kojoj industriji za koju su kadrovi deficitarni na Zapadu. To svakako usporava razvoj i rast IT tržišta u BiH, ali ne bih rekao da presudno utiče. Za razliku od drugih zanimanja koja postaju deficitarna, IT stručnjaci svoj posao mogu da rade sa bilo kojeg mjesta i nije uvijek nužno da idu iz BiH da bi dobili bolji posao ili bili uspješni. Ako idu, onda idu zato što im životno okruženje ne odgovara, a na to utiče mnogo faktora koji su izvan dosega IT-a generalno. Mene lično više brine što mi skoro da više nemamo dobrih zidara, vodoinstalatera, stolara i medicinskog osoblja. U tim oblastima nam IT (još uvijek) ne može mnogo pomoći, a ta su zanimanja od životne važnosti za svako društvo.

Šta biste preporučili mladima, ali i svima nama?

- Ja mogu preporuke davati samo iz onoga čime se ja bavim, a to su informacione tehnologije. Mladima koji žele da svoju karijeru grade u ovoj industriji poručujem da vjeruju u znanje i da istraju na tome da nauče što više dok su mladi. Nema brzih i lakih puteva do znanja, nema instant škola ili fakulteta koji mogu za nekoliko mjeseci proizvesti IT stručnjake. To su zavaravanja i oni koji u to vjeruju vrlo brzo će se osvijestiti kad izađu na tržište, lokalno ili globalno. Treba dosta samostalnog truda, rada pa i odricanja od drugih stvari da bi se postalo ekspert u nekoj oblasti, ali se to isplati. Bitno je ostati i zdrave pameti i otvorenog uma, koliko god se to može. I, naravno, pokušati svoju karijeru graditi u Bosni i Hercegovini.