[{"img":"https:\/\/startbih.ba\/assets\/images\/default\/800x600\/no_photo.png","thumb":"https:\/\/startbih.ba\/assets\/images\/default\/300x300\/no_photo.png","full":"https:\/\/startbih.ba\/assets\/images\/default\/800x600\/no_photo.png","size":"53.88","dimensions":{"width":770,"height":460}}]

Brexit bi mogao izvazvati poremećaje na poljoprivrednom tržištu EU-a

BRUXELLES, 8.juna 2017

Poljoprivredne i prehrambene tvrtke u Europskoj uniji možda će platiti veliku cijenu ako se stvore nove trgovinske barijere i smanji interes britanskih potrošača za proizvodima poput irskog cheddara, francuskog vina i danske slanine, upozoravaju stručnjaci i oni koji zastupaju interese toga sektora.

Na to su upozorili iz najvećeg europskog udruženja poljoprivrednih proizvođača Copa-Cogece, koje je objavilo preliminarno izvješće na 156 stranica samo mjesec dana nakon što je krajem ožujka Britanija formalno izvijestila Bruxelles da će se povući iz Europske unije.

- Poljoprivrednici ne bi trebali platiti cijenu neke političke odluke - izjavio je predsjednik Cogece Thomas Magnusson, aludirajući na rizik trgovinskih barijera nakon Brexita poput carina.

Poljoprivrednici u ostatku 27-člane EU mogli bi se suočiti s velikim teškoćama kod izvoza na tako jedno važno tržište kao što je Britanija - neto uvoznik - ako London i Bruxelles nakon Brexita ne postignu sporazum o slobodnoj trgovini.

Cijene bi mogle snažno porasti, ako Britanija napusti carinsku uniju u sklopu 'teškog' Brexita, a što britanska premijerka Theresa May nije isključila ako ne dogovori nove trgovinske uvjeta kakve bude željela. Britanski potrošači tada bi vjerojatno kupovali manje poljoprivrednih proizvoda iz EU-a na koje su navikli u posljednja četiri desetljeća.

Oni koji bi, kako upozoravaju autori tog izvješća, mogli najviše izgubiti su proizvođači voća, povrća, govedine, mliječnih proizvoda i vina - na koje otpada golemi dio od 45 milijardi eura u godišnjem EU izvozu hrane i poljoprivrednih proizvoda u Veliku Britaniju.

Iz Copa-Cogece, čija je punopravna članica i Hrvatska poljoprivredna komora, poručuju da se čvrsto nadaju da će Europska komisija proračunima za 2019. i 2020. obuhvatiti "odgovarajuće instrumente za krizni menadžment" kako bi pomogla poljoprivrednicima pogođenim svim negativnim posljedicama Brexita.

Poljoprivreda je 17. na listi britanskog izvoza u EU, daleko iza automobilske industrije, dok je Britanija neto uvoznik poljoprivrednih proizvoda iz EU-a.

Nove trgovinske barijere također bi pogodile i britanski izvoz poljoprivrednih proizvoda u EU u godišnjem iznosu 11 milijardi funti (14 milijardi dolara), ponajprije vodećih proizvoda poput škotskog viskija i britanske janjetine.

- Bilo bi pogrešno gledati izolirano samo jednu granu ili sektor. Pregovori neće biti samo o poljoprivredi, oni će se voditi o cjelokupnom gospodarstvu - kazao je profesor Allan Matthews s Trinity Collegea u Dublinu.

Pet zemalja članica EU posebno brine kako će se odvijati pregovori u području poljoprivrede - Njemačku, Francusku, Španjolsku, Belgiju, Nizozemsku i Irsku.

Glavobolje zadaje i činjenica da je Britanija neto uplatitelj u proračun EU-a. Brzi izračun temeljen na britanskom doprinosu i dijelu proračuna koji se rezervira za Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) ostavio bi proračunsku rupu od oko tri milijarde eura.

- Svi znamo koliko je teško uvjeriti zemlje da uplaćuju više u EU proračun. To je očito nešto u pogledu čega ne znamo kakav će biti ishod - zaključio je, među ostalim, profesor Matthews.

Podijelite ovaj sadržaj!