[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2022\/02\/12\/branko-peric-sudija.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2022\/02\/12\/100x73\/branko-peric-sudija.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2022\/02\/12\/branko-peric-sudija.jpg","size":"63.84","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Intervju

Branko Perić za Start:Da Tužilaštvo BiH vodi ozbiljnu istragu, Dodik bi bio prvi osumnjičeni

Tužilaštvo BiH se odlučilo da nešto radi pod pritiskom javnosti. Način na koji provodi istragu je predstava za javnost. Tamo defiluju političari koji nemaju šta da kažu“, ocjenjuje sudija Suda Bosne i Hercegovine, Branko Perić za magazin Start BiH.  Govori o korupciji, sankcijama, politikama i političarima, kiparskom scenariju, te hoće li se povući kadrovi iz entiteta RS iz državnih institucija ukoliko dođe do prenosa nadležnosti

 Razgovarao: Zdravko Čupović ([email protected])

Nova američka administracija, kako sada stvari stoje, odlučila je da se aktivnije angažuje ne samo u BiH već u cijelom regionu. Gabrijel Escobar je već nekoliko puta dolazio na Balkan. Ključna riječ koju pominje je „korupcija“, a na tragu toga već su uvedene i sankcije određenim pojedincima uz najavljeno proširenje. Vjerujete li da će ovoga puta konačno doći do nekih pozitivnih pomaka kada je u pitanju pravosudni sistem u BiH?

- Ne vjerujem ni u kakav napredak koji će donijeti neko sa strane. U to vjeruju samo domaći diletanti u politici. I Evropska komisija i svi međunarodni zvaničnici su godinama mirno posmatrali kako korupcija razara pravosuđe. Šest godina su bili partneri Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) koje je predstavljao Milan Tegeltija. Čekali su da Tegeltija ode pa da ga stave na nekakav spisak. Iz iskustva smo mogli da vidimo da strancima u ovoj zemlji trebaju korumpirani pojedinci u vlasti da bi ih mogli ucjenjivati i koristiti za svoje ciljeve. Milorad Dodik je njihov proizvod. Kad god im je trebalo sredstvo političkog uticaja, nisu birali. Naprotiv, korumpirani su bili njihov izbor.


Kako sada stvari stoje, Milorad Dodik previše ne haje za te najave. I dalje ostaje pri tvrdnji da će uskoro bh. entitet Republika Srpska donijeti zakon o VSTS Republike Srpske i odbaciti VSTSBiH te da će zabraniti rad državnog suda i tužilaštva na teritoriji RS. U međuvremenu predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je „zamolio“ Dodika da razmisli o vraćanju predstavnika RS u državne institucije. Koji je po Vama sada najrealniji scenarij koji možemo očekivati u narednim danima i sedmicama?

- Dodik dobro zna da prijetnja sankcijama nije ozbiljna stvar. Zar neko misli da on ovo što radi, radi bez nečije podrške?! Naši političari ne razumiju kako funkcioniše ovaj svijet. Iznad ljudi koji vode politike koje mi gledamo postoje viši nivoi odlučivanja. Vidljive politike izvršavaju naloge sa viših nivoa. Nama te politike nisu dostupne i ono što mi radimo razglabajući svjetske politike je puko održavanje privida i laži. Zato ova stanja krize traju mjesecima, a da se ništa ne zna. Niko ništa ne preduzima. Ne čini se ništa jer niko ne zna kuda stvari idu i šta treba učiniti. Pola godine će uskoro od objelodanjivanja Dodikovog plana, a niko se ne oglašava sa prijedlogom kako rješavati krizu. (Željko) Komšić priča o ratu, (Šefik) Džaferović i (Bakir) Izetbegović o nekakakvom odgovoru. Vučić i (Recep Tayyip) Erdogan nešto drugo. Vidite potpunu dezorijentaciju. Scenario je permanentna kriza sa programiranim napretkom u vidu dogovora i ustupaka koji će proizvoditi nove krize. Najpovoljniji ishod bi mogao biti novi Kipar u srcu nemoćne i umorne Evrope. Zaleđeni konflikt narednih pedeset godina, koji će nadgledati NATO.

Tužilaštvo BiH je nakon usvajanja Deklaracije o ustavnim principima i četiri informacije sa zaključcima o „vraćanju“ nadležnosti sa nivoa države na entitet u Skupštini RS otvorilo predmet protiv više lica zbog osnovane sumnje da su počinila krivično djelo napad na ustavni poredak. Oni se već pozivaju (i odazivaju) na saslušanje. Ipak, još uvijek nema ili se možda iz Tužilaštva niko ne usuđuje da poziv pošalje i Dodiku?

- Tužilaštvo BiH se odlučilo da nešto radi pod pritiskom javnosti. Način na koji provodi istragu je predstava za javnost. Tamo defiluju političari koji nemaju šta da kažu. Da se vodi ozbiljna istraga, Dodik bi bio prvi osumnjičeni pojedinac odmah nakon bojkota rada državnih institucija. Dakle, ovo je fingiranje rada pravosuđa, kao što i politačari fingiraju nekave politike, a u suštini niko ne radi ništa jer ne zna šta treba raditi. Šta radi Evropska komisija? Poziva na povratak u institucije.

Važno je naći razlog za sukob jer se tako podstiče mržnja

Hipotetički, ukoliko dođe do prenosa nadležnosti, postavlja se pitanje šta bi se u tom slučaju desilo sa postojećim državnim institucijama i šta bi se desilo sa kadrovima iz RS, odnosno vjerujete li da bi oni masovno napustili državne institucije?

- Teško je predviđati politički ishod u stanju potpune neizvjesnosti. Čini mi se da je neka vrsta kompromisa sa Dodikom najizvjesnija. On je u pregovaračkoj prednosti jer je proizveo faktičku situaciju, za šta ima značajnu međunarodnu podršku. Alternativa može biti samo neka vrsta sukoba, ali to bi bila ludost. Međunarodni faktor ne bi smio još jednom pokazati svoju političku nemoć pred etničkim razbojnicima i kriminalnom mafijom. Dodik se neće zaustaviti dok ne dođe do kritične tačke. Njegovi kadrovi u državnim institucijama će se povući jer su klasični taoci sistema. Povući će se i sudije i tužioci koji žive u RS, koji su na razne načine povezani sa političkom nomenklaturom. Diktatura sistema je zastrašujuća i svi su svjesni da mogu mnogo izgubiti. Čovjek funkcioniše tako što se povlači pred gubitkom.

Milanko Kajganić imenovan je nedavno na čelo Tužilaštva Bosne i Hercegovine, a među prvim njegovim odlukama je bila ona da na poziciju rukovodioca Posebnog odjela za organizirani kriminal, umjesto Ozrenke Nešković, imenuje Dianu Kajmaković. Iako je prošlo tek nekoliko mjeseci, primijetite li ikakve promjene nabolje u radu Tužilaštva?

- Nemam nikakav uvid u organizacione promjene u Tužilaštvu. Ne vidim da se nešto značajnije mijenja. To je zapuštena institucija u profesionalnom smislu i nije realno očekivati brzi oporavak. Nekih naznaka o napretku ima, ali je rano o tome govoriti.

Da li norme u pravosuđu podstiču sudije i tužioce na bolji rad ili možda imaju suprotan efekat tako što  periodično imamo inflaciju podignutih optužnica, ali su zato slabo pripremljene?

- Orijentacione norme su samo doprinosile raspadu pravosudnog sistema. Sudije i tužioci su fokusirani na dobru statistiku, a ne na dobre rezultate. Umjesto dobrih procesnih politika i dobrih rezultata, mi stalno imamo dobre statistike. Umjesto da se tužilački sistem bori protiv najtežih oblika kriminala, on se bavi krijumčarenjem stoke preko Drine, migrantima i rezanim duvanom. Taj sistem treba što prije napustiti.


Pitanje državne imovine je jedno od najaktuelnijih, pogotovo imajući u vidu da se na Drini već vrše pripremni radovi za gradnju zajedničkih hidroelektrana RS i Srbije uprkos sudskim odlukama. S obzirom da znamo šta se desilo sa Pelješkim mostom, vjerujete li da će i u ovom slučaju država BiH biti dovedena pred svršen čin?

- Stalno se ubacuju teme sa kojima se održava politika sukoba i etničke mržnje. To se svjesno proizvodi. Pogledajte istorijat apelacija sa političkog vrha. Očigledna je politika sukoba, a ne razumijevanja i dogovora. Važno je naći dobar razlog za sukob jer se tako podstiče mržnja. Mi pričamo o državnoj imovini kao da entiteti nisu dio države. Poljoprivredno zemljište i šume su prirodno bogatstvo koje pripada ljudima, a ne državi ili entitetima. Način upravljanja i raspodjele nacionalnog bogatstva su pitanja koja treba rješavati na jedinstven način državnim zakonom. Kamo sreće da to može, da to mogu da riješe Ujedinjene nacije. Prirodna bogatstva su planetarno pitanje, važno za čovječanstvo. Vode su prirodno bogatstvo. O korištenju vodnih potencijala mora postojati dogovor na državnom nivou. Zašto entiteti ne bi mogli graditi hidrocentrale kao dobri partneri? Važna društvena pitanja se rješavaju dogovorom, a ne sukobom koji rješava Ustavni sud.

Nažalost, dok su u svijetu zviždači dragocjen izvor u otkrivanju korupcije i raznih afera, u BiH oni rijetki koji se odluče da prijave malverzacije i sami postanu žrtve i predmet (pravosudnog) proganjanja. Da li se time zapravo šalju poruke da je svima najpametnije da drže „jezik za zubima“?

- Ne razumijem čemu služe zviždači u društvu koje je zarobljeno korupcijom!? Mi korupciju vidimo na svakom koraku. Ne treba niko da nam otkriva toplu vodu. Znamo gdje nastaje, čemu služi, kako se održava i kako se širi. Korupcija je modus operandi politike. Način funkcionisanja vlasti i njenog održavanja zasniva se na modelu korumpiranosti. Danas je to matematički model. Nije korupcija naš izum. Svijet funkcioniše na modelu korupcije i trgovine uticajem. Danas o korupciji možemo slobodno govoriti i pisati. Niko do toga ne drži jer je to postala normalna stvar. Priča o zviždačima je zamagljivanje problema – bavimo se zviždačima, a ne slučajevima koje svi vidimo. 

U Srbiji je nedavno održan referendum o promjeni Ustava čiji su cilj pravosudne reforme i usklađivanje domaćeg i evropskog zakonodavstva u procesu pristupanja Srbije Evropskoj uniji što je EU snažno podržala kao važan korak u pravcu nezavisnijeg pravosuđa. Iako većina građana čini se i nije znala za šta tačno glasa Vi ste vjerovatno upućeni. Da li su takve promjene neophodne i u BiH, odnosno da li nas sličan referendum očekuje u budućnosti?

- Mi imamo ono što Srbija želi kada je u pitanju izbor sudija i tužilaca. To što oni žele kod nas je propalo. Pokazalo se da nezavisna tijela ne mogu da funkcionišu u politički nezrelom društvu. Nakon demokratske tranzicije vladajuće politike su potpuno obesmislile volju naroda. Demokratija je potrošena priča. Referendumska pitanja ne interesuju građane jer oni više ne vjeruju u politiku. Izbori su obesmišljeni. Vlast se osvaja u političkoj trgovini kupovinom „papaka“. Izborne rezultate zamijenilo je tržište mandatima. U bolesnom društvu sve ima cijenu, ništa nema vrijednost. Danas se kupuju diplome, ministarska zvanja, direktorske pozicije, glasovi na izborima… U Srbiji su građani trebali da odluče da li sudije treba da bira parlament ili nezavisno tijelo sastavljeno od sudija. Zašto bi izlazili na referendum kad oni nemaju povjerenje u pravosuđe? Oni znaju da će pravosuđe biti samo gore, jer je cijelo društvo gore. Referendum samo pokazuje mračno lice politika. Kakva je to volja naroda kada od 30 posto izašlih na referendum odluku donosi većina od 60 posto? Unakaženo lice demokratije.

Opet ste kazali da nam prijeti kiparski scenario jer ne vidite da iko nudi bilo kakvo izvodivo rješenje?

- Već sam o tome govorio. Kriza prelazi u konflikt bez izgleda za rješavanje. Pogledajte na šta liči državno Predsjedništvo: trojica ljudi koji ne razgovaraju, ne mogu da se gledaju. Oni su grobari društva. Kad nema razuma, nema ni rješenja. Društvo mora da sazri, da ima moralnu osnovu i da se demokratski oblikuje. Ako to ne usije, mora da propadne. Mi smo imali nesreću sa političkim liderima. Zbog toga smo odavno truli. Zamislite na državnom vrhu tri obrazovana, moralna, skromna i kulturna čovjeka koji žele opšte dobro i srećne ljude čiji su lideri umjesto ovih nesrećnika koji pričaju o otcjepljenju, sukobu i ratu!

 

 

 

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!