[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2021\/11\/28\/alan-catovic-startrails-i-magla-iznad-sarajeva.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2021\/11\/28\/100x73\/alan-catovic-startrails-i-magla-iznad-sarajeva.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2021\/11\/28\/alan-catovic-startrails-i-magla-iznad-sarajeva.jpg","size":"81.63","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Magazin

ASTROTURIZAM Golemi potencijal BiH je neiskorišten: Otvoreno nebo, zatvoreni umovi

Piše:Erol Handžar i Mevlida Novalić(Magazin Start BiH)

Poznato je kako turizam može biti kulturni, ekološki, seoski, gradski, zdravstveni, vjerski, itd., ali u posljednje vrijeme pojavila se i jedna nova vrsta turizma. Novi prostor za turističku valorizaciju postalo je nebo, odnosno svemir, kroz razvoj novog oblika turizma nazvanog astroturizam. Astroturizam je dostupan svima, nije samo za one odabrane, nisu to samo putovanja nekolicine milijardera u svemir, kao što je to uradio Jeff Bezos. Nisu to veliki projekti, kao što su projekti Blue Origin već pomenutog milijardera ili Space X Elona Muska. Ovaj tip turizma nije previše skup, pristupačan je gotovo svima i nije potrebna raketa da bi se "došlo" do svemira.

Astroturizam, dakle, predstavlja tzv. zemaljski svemirski turizam, koji nije dostupan samo uskom profilu tržišta. On je, u svojoj suštini, vrsta turizma koji se oslanja na ruralni i ekoturizam, a svodi se na organizovano posmatranje nebeskih tijela, u pravilu, naravno, tokom noći (zbog vidljivosti samih nebeskih tijela), ali ne i nužno, jer postoje neke ponude u kojima se nebeska tijela posmatraju i danju. Postoje četiri osnovne vrste astroturizma i to su: posmatranje zvijezda na duhovnoj osnovi, amaterska opservacija, astrofotografija i naučni astroturizam.

O astroturizmu, astronomiji, posmatranjima neba, opservatorijima i svemu što se tiče zvijezda te potencijala koje Bosna i Hercegovina ima u ovom smislu, Start bih je razgovarao sa doc. dr. Alanom Ćatovićem, profesorom sa Mašinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, koji je i autor nekoliko knjiga o astronomiji.

Noćno nebo

Potencijal naše domovine za razvoj astroturizma, prema mišljenju doc. dr. Ćatovića, jeste veliki ponajviše zbog toga što nema mnogo svjetlosnog zagađenja, koji je jedan od uslova za njegov razvoj.

- Praktično, kada god se odmaknete malo od bilo kojeg grada u BiH naići ćete na oazu pogodnu za astronomiju i astroturizam. Moji studenti koji dolaze iz manjih gradova ili sela dosta više cijene astronomiju od djece rođene u gradu jer su vidjeli kako stvarno izgleda tamno noćno nebo - kazao je profesor Ćatović.

alan-astroturizam.jpg

Park „tamnog neba“, koji su dio astroturističkih ponuda u svijetu, bio bi svakako značajna stvar za Bosnu i Hercegovinu i to zbog turista i naučnika iz oblasti astronomije.

- Jedan oficijelno priznati park „tamnog neba“, kao što je npr. Petrova Gora u susjednoj Hrvatskoj, bi bio dobra stvar za BiH, odlična reklama za potencijalne turiste ili ljude koji vole astronomiju ili se bave njom - kazao nam je prof. Alan Ćatović.

Oznaka međunarodnog parka tamnog neba prema kriterijima Međunarodnog udruženja za tamno nebo (International Dark-Sky Association - IDA), dodjeljuje se zaštićenim područjima prirode koji imaju iznimno tamno nebo prepuno zvijezda. Inicijativu za međunarodno priznanje jednog takvog parka u BiH može pokrenuti neko astronomsko društvo, a naš sagovornik smatra da za realizaciju ne bi trebalo biti mnogo problema oko procedure. No, problem bi se pojavio u slučaju da vlasti odluče da na tom dijelu koji bi se planirao grade neko naseljeno područje, a onda počinju postavljati reflektore kao što su to uradili sa Prećanskim poljem kod Dejčića.

alan-catovic-sombrero-galaksija-iznad-bukovika.jpg

Doc. dr. Alan Ćatović smatra kako, uz nauku, astrofotografija predstavlja jedan od načina za proučavanje. Mnogobrojne su njegove fotografije kojim je zabilježio dešavanja na nebu, primjerice komet Neowise iznad Sarajeva, zatim fotografiju Mliječnog puta, a sa kolegom Džanom Jašarevićem snimili su kretanje asteroida Juno, nešto što nikome do tada u BiH nije pošlo za rukom.

- Uvijek sam volio proučavati svijet oko sebe. Fotografija je, uz nauku, jedan od načina za to. Ona omogućava, takođe, da zamrznete dio prostora u vremenu i otrgnete ga od zaborava, da stvorite neku vrstu digitalne memorije. Astrofotografija, kojom se bavim kao hobijem, jedan je vid naučne fotografije i dosta mi je približila svemir u kojem živimo - kazao je.

alan-catovic-galaksija-m81-bodeova-galaksija-i-m82-cigara-galaksija-sudarale-su-se-u-proslostiiz-bih-se-vide-tokom-cijele-godine.jpg

Profesor Ćatović autor je mnogobrojnih naučnih knjiga i tekstova, a neke od njih su iz oblasti astronomije. O astronomiji govori kako ona otvara oči, daje kontekst univerzumu i preoblikuje pogled na svijet.

- Kroz historiju ljudi su gledali u nebo kako bi navigirali ogromnim okeanima, zatim da bi odlučili kada saditi svoje usjeve i odgovorili na pitanja odakle smo došli i kako smo stigli ovdje. Astronomija je naučna disciplina koja nam otvara oči, daje kontekst našem mjestu u univerzumu i koja može preoblikovati naš pogled na svijet. Svi mi možemo raditi na njenoj popularizaciji, a astroturizam je, svakako, jedan od načina. Za naučno djelovanje u oblasti astronomije potrebno je ipak veće ulaganje, kako bi se napravila odgovarajuća opservatorija sa svom popratnom opremom - rekao je Ćatović.

Institucije bez sluha    

Razvoj astronomije je u našoj zemlji prepuštena samoj sebi i entuzijastima koji se ne mogu osloniti na pomoć institucija.

- Institucije aposlutno ništa ne pomažu astronomiju u BiH niti se možemo osloniti na njih. Dokaz je npr. prostor Čoline kape na Trbeviću koji stoji već 25 godina uništen - podsjeća profesor Ćatović, kao i na činjenicu da smo jedina zemlja u okruženju koja nema opservatorije. Misli da je rješenje i da se to može ostvarti u nekom privatnom poduhvatu koji bi bio inicijalni korak, a možda bi se kasnije i institucije pridružile.

Iz vlastitog iskustva, Ćatović nam je kazao kako bi Lukomir mogao biti popularna astroturistička destinacija.

- Nebo je tamno, nema reflektora koji su usmjereni ka nebu. Ljudi su tamo veoma ljubazni i znatiželjni. Ove godine smo snimali Mliječni put iz Lukomira i bilo je to nezaboravno iskustvo - kaže Ćatović.

alan-ispred-mlijecnog-puta-1.jpg

Naš sagovornik dodaje da upravo u blizini Sarajeva ima pogodnih lokacija.

- Što se tiče bližeg područja Sarajeva, recimo prostor na Velikom polju (Igman) je dosta pogodan ili npr. rejon Oblih brda kod Dejčića. Planine su svakako pogodnije jer zimi nema magle, a i nebo je čišće nego u dolinama - rekao je profesor.

Razgovarali smo i sa direktorom Astronomskog društva Orion, Muhamedom Muminovićem. Ovo društvo je pravni sljedbenik Univerzitetskog astronomskog društva Sarajevo, koje je djelovalo u razdoblju od 1963. do 1992. godine, pa stoga baštini nepunih šest decenija tradicije osnaživanja i promocije astronomije i astronomskih aktivnosti na području BiH. Muminović je mišljenja da BiH ima veliki potencijal, a kao najbolji argument te tvrdnje može biti satelitski snimak Evrope noću.

- Dovoljno je pogledati na bilo koji satelitski snimak Evrope noću, pa vidjeti da najtamnijih zona ima u BiH. Nije to neka naša zasluga, to su posljedice rata, slabog povratka stanovnika u neka područja, loša infrastruktura. No, to bi bila naša komparativna prednost - zaključuje Muminović.

Dodaje i to da postoji teorija u kojoj se tvrdi da bi se eksplozija supernove zijezde, mogla vidjeti na Biku.

- Postoje i neke druge mogućnosti. Nedavno se pojavila teorija da je na stećcima u Radimlji dat prikaz eksplozije supernove zvijezde u Biku (1054. godine), jedini takav u Evropi - kazao je Muminović.

On smatra kako je oznaka međunarodnog parka „tamnog neba“ poseban način promocije zaštite noćnog neba na svijetu.

- Oznaka međunarodnog parka „tamnog neba“ je jedan poseban način promocije zaštite noćnog neba na svijetu. Kroz ovakvo proglašenje se ujedno odaje priznanje zaštićenom pejsažu kojim se dobija dodatna vrijednost i atraktivnost ne samo u smislu zaštite prirode već i u turističkoj ponudi. Ova oznaka se dodjeljuje zaštićenim područjima prirode koji imaju iznimno tamno nebo prepuno zvijezda - rekao je naglašavajući da je uslov za to i da postoji organizacija(e) koja provodi programe popularizacije astronomije, edukacije javnosti o problematici svjetlosnog zagađenja, te aktivna promocija i program očuvanja noćnog neba za sadašnje i buduće naraštaje.

astroturizam-4.jpg

Direktor Oriona smatra da bi proglašenje parka „tamnog neba“ bilo gdje u BiH zasigurno osvijestilo važnost očuvanja tamnog neba ne samo kao turističkog potencijala, već i zbog zaštite ljudskog zdravlja i cijelog ekosustava koji je tokom stotina milijuna godina evoluirao uz prirodnu izmjenu dana i noći.

- U svijetu postoje milioni ljudi koji žele da uživaju u pogledu na zvjezdano nebo, koji je u mnogim zemljama trajno izgubljen. Možemo zamisliti kakva bi nam civilizacija pa i nauka bili kada ne bismo imali pogled na noćno nebo. On je, konačno, u prošlosti vodio rađanju nekih od najvažnijih teorija o svijetu oko nas poput Keplerovih i Njutnovih zakona, Ajnštajnove teorije relativiteta i slično - kaže Muminović.

U Bosni i Hercegovini postoji nekoliko astronomskih udruženja, a među njima su već spomenuti AD Orion, iz Sarajeva, zatim AD Polaris, iz Tuzle, Trebinjsko astronomsko udruženje, te nekoliko grupa čije su aktivnosti sporadične.

Podrška države za nešto što može biti, kako neki stručnjaci kažu, finansijska injekcija, gotovo je nepostojeća, te Muminović smatra kako oni zapravo i nemaju pojma o tome.

- Nismo imali nikakvih kontakata po tom pitanju. Mislim da oni nemaju pojma o tome. Potrebno je pokrenuti stvari, pa će AD Orion u svojim mogućnostima, ako ništa, predočiti nadležnima takve mogućnosti. Imamo odlične primjere u Sloveniji koja ima i zakon o svjetlosnom zagađenju, vrlo oštar, donijela ga je i Hrvatska u blažem obliku - kazao je Muminović. To su ujedno i preduslovi da bismo uopšte mogli dobiti svoj međunarodno priznati park „tamnog neba“.

Posmatrači iz BiH golim okom mogu vidjeti sve ono što mogu i ostali posmatrači sa sjeverne hemisfere.

- Kraj oktobra nam omogućava da lako uočimo sjajnu Veneru na zapadu, nakon zalaska Sunca. Jupiter, veoma sjajan, i Saturn, nešto slabijeg sjaja vide se veći dio noći. Tu su naravno i sazviježđa - kazao je Muminović i dodao da svi oni koje to zanima na internetu mogu pronaći mape i položaje svih sjajnijih nebeskih tijela. Od opreme, mogu se koristiti najobičniji i najmanji dvogledi, ali ipak teleskopi su superiorni. Uz napredak tehnolgije, postoji i veliki broj dodatne opreme, prije svega kamera za snimanje neba.

 Obnova opservatorija na Trebeviću

Jedini opservatorij u BiH bio je onaj na Trebeviću, koji je potpuno devastiran.

- Njegova obnova bi bila nemali doprinos vraćanju Trebevića i Sarajlija na Trebević. U periodu prije 1992. godine Trebević, glavno izletište Sarajlija, imao je tri glavna simbola: žičaru, bob-stazu i Astronomsku opservatoriju - podsjeća Muminović.

slika-b.png

Dodaje kako je obnova opservatorije po prvi put ušla kao jedan od zadataka Gradske skupštine. Naime, gradski vijećnici Grada Sarajeva su krajem juna mjeseca jednoglasno, sa 23 glasa „za“ prihvatili prijedlog gradonačelnice Benjamine Karić o pristupanju projektu obnove i restauracije astronomskog opservatorija Trebević. Kako je tada naglasila gradonačelnica, ovaj projekt važan je za obogaćenje turističke ponude, ali prvenstveno za nauku i udruženje Orion.

- To su mladi ljudi, naučnici koji vrijedno rade. Oni će inspirisati i druge ljude da koriste astronomski opservatorij - kazala je gradonačelnica Karić na sjednici Gradskog vijeća.

Muminović dodaje kako bi obnovljena opservatorija bila centralno mjesto za mnogobrojne aktivnosti. Osim podizanja naučne svijesti i promocije novih znanja / otkrića u astronomiji te popularizacije astronomije i srodnih prirodnih nauka tu su i: javna posmatranja neba za grupe građana, učenika ili studenata, prigodna predavanja sa posebnim temama, širenje astronomskih znanja putem izdavačke djelatnosti, saradnja sa medijima, saradnja sa srodnim organizacijama, školama, univerzitetima, privrednim subjektima, zatim obavještavanje javnosti o svim bitnim astronomskim pojavama od opšteg značaja. Organizirale bi se i ljetne i zimske škole astronomije, astronomski vikendi, seminari, skupovi i sl., obuka mladih ljudi (učenika i studenata) u rukovanju sa astronomskim (naučnim) instrumentima, metodima, obradom podataka i sl., omogućio bi se internetski pristup teleskopu putem kojeg bi se posmatračke noći (sati) dodijeljivali mladima u BiH koji predlože kvalitetne projekte, a koje bi sami sprovodili te u konačnici radilo bi se i postavljanje malog digitalnog planetarija za dodatnu edukaciju i spoznaju svemira.

Naravno, tu je i stručni rad složenijeg nivoa saradnika opservatorije i kreativnih pojedinaca koji bi birali ponuđene projekte ili ih sami predlagali, zatim rad na naučnim programima prilagođenim teleskopima i uslovima na opservatoriji, a od opšteg značaja za BiH. Radilo bi se na proračunima izlazaka i zalazaka Sunca i Mjeseca, datumima Mjesečevih faza, počecima i završecima zore i sumraka, dužini trajanja dnevne osvjetljenosti, visine Sunca radi aplikacija za korištenje solarne energije i sl.

- Naš konačni cilj je da se opservatorija i prostor oko nje koristi i za promociju drugih nauka (fizika, hemija, biologija, ekologija) kroz škole u prirodi, odnosno kroz najmoderniji pristup STEM-u (Science, Technology, Engeneering and Mathemtacis) koje bi se mogle organizirati u saradnji sa drugim organizacijama i institucijama - navodi Muminović te napominje kako je bitno uraditi fizibiliti studiju o svim aspektima kako bi se obnova opservatorija obavila na način prilagođen modernom vremenu.

Procjenjuje se da više od 80 posto stanovništva Evrope više ne može vidjeti Mliječni put iz svog mjesta boravišta. Zbog toga bi Bosna i Hercegovina mogla iskoristiti šansu koju nudi astroturizam i postati zanimljiva destinacija. Da je sposobne vlasti i odgovorne politike.

Astroturizamu susjedstvu

U susjednoj Hrvatskoj razvija se niz astroturističkih lokacija kao što je krajobraz Petrova gora i brijeg, te Park Vrani kamen kod Daruvara, koji su svoju oznaku Međunardnog parka tamnog neba dobili 2019. godine, a zatim su dobili i prestižni certifikat u zlatnoj kategoriji prema Međunarodnoj organizaciji za zaštitu tamnog neba. Novinar redakcije Starta nedavno je imao priliku boraviti sa grupom novinara okupljenih na Fra Ma Fu festivalu na Petrovom vrhu iznad Daruvara. Svjesni potencijala „tamnog neba“, u Turističkoj zajednici grada Daruvara razvijaju projekt Međunarodnog parka tamnog neba Vrani kamen. Novinari su imali priliku učiti kako se prema zvijezdama orijentirati. Laser je bio od velike pomoći za pokazivanje gdje je koja planeta, a teleskop na raspolaganju za promatranje Saturnovih prstenova. Autorica fotografije snimljene u Parku tamnog neba je Dunja Županić.

Inače, park tamnog neba ,,Vrani kamen“ nalazi se u blizini grada Daruvara i prostire se na 8.000 hektara površine planine Papuk, u zapadnom dijelu Slavonije. Osim bogate flore i faune, Park je odlično mjesto za astronome i astrofotografe koji mogu uživati u promatranju i fotografiranju noćnog zvjezdanog neba. Astronomsko društvo ,,Kumova slama“, iz Daruvara, već dugi niz godina koristi ovaj biser prirode i činjenicu da je sačuvan od nepotrebnog svjetlosnog onečišćenja. Na području Parka Društvo aktivno promatra i fotografira noćno nebo i svemirske objekte, organizira razna astronomska događanja za djecu i odrasle.

Postoji na stotine parkova „tamnog neba“ u svijetu

U svijetu postoje stotine parkova tamnog neba, najvećim brojem smješteni u Sjedinjenim Američkim Državama. Od 15 međunarodnih parkova tamnog neba koji se nalaze u Evropi, tri ih je u Mađarskoj, po dva se nalaze u Engleskoj, Nizozemska, Njemačkoj i Škotskoj dok se u Danskoj, Španjolskoj, Irskoj i Walsu nalazi po jedan park. Neki od svjetski poznatijih su: Nacionalni spomenik prirodnih mostova, Utah, Sjedinjene Države, osnovan 2006; Park - šuma Galloway, Škotska, Ujedinjena Kraljevina, osnovan 2009; Nacionalno područje zaštićene prirode Zselic, Mađarska, osnovano 2009; Nacionalni park Northumberland, Engleska, Ujedinjena Kraljevina, osnovan 2013.

Orion broji preko stotinu članova, prosječna dob ispod 30 godina

- Formalno imamo preko stotinu članova. Naravno, nisu svi podjednako aktivni. Današnja vremena su puna izazova pa nije lako uskladiti svoje živote sa hobijem - kaže predsjednik AD Orion. Prosječna dob članova udruženja je nešto ispod 30 godina.

Problem sa pandemijom nije zaobišao ni astronomsko društvo.

- Naravno, kao i svi, i mi smo se morali prilagoditi situaciji sa koronom. Stopirali smo sva javna događanja i sklonili se u „virtuelne svjetove“. Imali smo nekoliko online predavanja i panela poput: Američki kutak Sarajevo, 2 škole, Evropska noć istraživača, interno za članove i slično - kazao je Muhamed Muminović.

Dodao je i kako su članovi i članice aktivini u „The The International Astronomical Search Collaboration“.

- Naše članice i članovi su aktivni u “The International Astronomical Search Collaboration)”, a u okviru toga je program potrage za neotkrivenim asteroidima, malim tijelima Sunčevog sistema - rekao je Muminović.

 

 

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!