Iz arhive magazina Start BiH ovoga vikenda objavljujemo intervju sa jednim od najpoznatijih bosanskohercegovačkih advokata, Fahrijom Karkinom, i to  iz vremena kada je trebao donijeti odluku da li da učestvuje u odbrani Momčila Krajišnika u Hagu.  Bio je  vrstan pravni stručnjak ali i nemilosrdni borac za svoje branjenike-među kojima su bili i Radovan Karadžić, Momčilo Krajišnik, Hasan Čengić, Omer Behmen, Alija Delimustafić, Ismet Bajramović Ćelo, Dragan Vikić, Atif Dudaković,  Jerko Ivanković Lijanović, Živko Budimir, radio je i na slučaju Zijada Turkovića. Zastupao je i nanu Fatu Orlović u dugogodišnjoj  borbi da se ukloni crkva sagrađena na njenoj imovini u Konjević Polju, u njenom dvorištu. Nije dočekao presudu Evropskog suda za ljudska prava po kojoj je krajnji rok za izmještanje crkve sa privatne imovine istekao  1. aprila 2020. godine. Umro je 1.novembra 2018. godine u Sarajevu. Presuda još uvijek nije provedena

Razgovarao: Dario Novalić

Ako se ovih dana nađete u bilo kom većem društvu, jedna od neizbježnih tema svako će biti i - TREBA LI FAHRIJA KARKIN ZASTUPATI KRAJIŠNIKA? Jedni će biti odlučni protivnici, pominjaće granatiranje Sarajeva, ratne zločine, moral, dok će drugi, opet, pričati o profesionalizmu, izazovu, novcu...

Poželjeli smo sa advokatom Karkinom razgovarati o svemu, onako, iz prve ruke, no... Ispostaviće se da to nije nimalo lako. Dvadesetak telefonskih poziva dnevno, svaki bez odgovora, presretanje Karkina na ulici te ”blago”, ali efikasno, odgurivanje zaštitara od lika i djela Fahrijinog, ”čeka” pred advokatskom kancelarijom, kisele vode, nebrojeni sokovi u njegovom omiljenom kafiću - sve bez uspjeha. Fahrija Karkin je, ašćare, glavna faca Sarajeva ovih dana. No, da se upornost uvijek na kraju isplati, pokazala je i naša odluka da ”zabacimo udicu” u odajama advokata, u podrumu zgrade Suda u Sarajevu.

Kada je branio Izetbegovića u poznatom procesu, otpor javnosti bio je mnogo veći, no što je danas, kada treba da brani Krajišnika, saznaćemo kasnije u razgovoru.

Pitanje, zašto je bježao od novinara, bilo je neizbježno:

”Prvo, ja ne bježim, nikada ne bježim i to sam do sada milion puta dokazao. Ja sam vas samo vješto izbjegavao! A zašto? Pa zato što mi, brate, ne treba nikakva reklama, a sve je ovo jedan oblik reklamiranja. To mi ne treba - ni pozitivna ni negativna reklama. Ja sam advokat i samo to želim da radim.”

STARTBiH: Gospodine Karkin, kakva je bila reakcija Ismeta Bajramovića, nakon što je donesena presuda u slučaju Ajdarpašić?

Karkin: Kako je Ismet Bajramović reagovao, javnost je dobrim dijelom upoznata i mogli su u informativnim emisijama vidjeti šta se dešavalo u sali. Kad je on na presudu reagovao aplauzom, to je kasnije prihvatila publika. Skandirali su mu "Ćelo, Ćelo" i na taj način ga podržavali da izdrži i nastavi dalje pravnu borbu u dokazivanju kako nije kriv.

STARTBiH: To smo vidjeli, ali šta se desilo kad ste se susreli sa Bajramovićem prvi put nakon donošenja presude?

Karkin: Dva dana nakon toga, kada su inače posjete advokata u zatvoru, prvi put sam se vidio s njim. Bio je vidno nezadovoljan presudom, vidno je nezadovoljan i postupkom koji je vođen protiv njega, vidno je nezadovoljan i negativnim komentarima u štampi koji su se pojavili.

STARTBiH: Šta znači ”negativni komentari”? Na šta konkretno mislite?

Karkin: On misli da se stvorila nekakva fama o njemu, koja nije tačna - kako se radi o čovjeku iz podzemlja. A radi se o čovjeku koji je iz rata izašao ranjen, na nosilima. Vratio se i počeo baviti ozbiljnim poslovima, o čemu svjedoči i njegova Estrada. On smatra kako nije zaslužio takvu kampanju koja je vođena protiv njega i smatra da je i to dosta uticalo na kompletan postupak.

STARTBiH: Vjerovatno ste napravili neki plan, kako ćete dalje?

Karkin: Koncept žalbe već  imam i uradio sam ga sa Ismetom Bajramovićem i ostalim braniocima koji su vrlo aktivno učestvovali.

STARTBiH: Možete li nam ukratko reći taj koncept žalbe?

Karkin: Žalba će biti bazirana na pogrešnom i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju. Žalićemo se na bitne povreda odredbi ZKP-a. Žalićemo se na pogrešne primjene KZ-a. Žalba neće biti uložena u odnosu na visinu kazne, jer se ne radi o osobi koja je priznala izvršenje krivičnog djela i njega kazna ne interesuje, njega samo interesuje da nije kriv. Prema tome, visina kazne neće biti predmet žalbe.

STARTBiH: Po vašem predviđanju, kad bi se kompletan proces mogao okončati?

Karkin: Ja vam mogu samo govoriti o rokovima koje je zakon odredio. Zakon je odredio pismeni otpravak presude u roku od petnaest dana. Zakon je odredio daljih petnaest dana da se pišu žalbe. Normalno da mi ne treba petnaest dana, ni mojim saradnicima, mi ćemo uložiti tu žalbu u roku od dva dana. Ono što dalje obavezuje sud, odnosno Vrhovni sud, jeste zakonska obaveza da u roku od devedeset dana riješi taj predmet. Mi ćemo tražiti, svakako, da se naša žalba raspravlja na takozvanoj javnoj sjednici. Tražićemo da budemo javno prisutni na toj sjednici i da odbrambeni tim, i sam Ismet Bajramović, izlože svoju žalbu.

U DRUŠTVU TJELOHRANITELJA

STARTBiH: Pouzdano znam da ste imali zdravstvenih problema, šećer Vam je pao, ne spavate, eto i bradu ste zapustili... Jednom riječju, kako se osjećate posljednjih par mjeseci kada radite nekoliko velikih predmeta?

Karkin: Ako me pitate u odnosu na predmet Ismeta Bajramovića..

STARTBiH: Pitam Vas u odnosu na sve ovo što se događa Vama i Vašoj kancelariji u posljednjih par mjeseci. Dakle, nekoliko velikih slučajeva, nekoliko slučajeva za koje je javnost jako zainteresovana, nekoliko slučajeva koji, po mišljenju domaće i međunarodne javnosti, mogu preokrenuti, da tako kažemo, odnos pravosuđa prema svemu oko nas?

Karkin: Ja to tako ne doživljavam. Ja sam profesionalac i svaki predmet radim profesionalno. Emotivac sam, inače, i svaku težu osudu, gdje mislim da sam u pravu, a kod Ismeta Bajramovića tvrdim da sam u pravu, da se ne radi o izvršiocu ovog krivičnog djela, vrlo teško primim. Teško sam primio ovu osudu jer mi je Ismet Bajramović, u svojim prvim kontaktima, kao svom prijatelju, kao svom advokatu, rekao da sa izvršenjem krivičnog djela nema ništa. Lično sam se u to uvjerio analizirajući tok dokaznog postupka. Uložio sam dosta truda, zajedno sa kolegama koji rade taj predmet, i normalno da me je to pogodilo. Ne mislim da se ništa posebno dešava oko moje kancelarije, niti se može šta posebno dešavati što učestvujem u ovim odbranama. što se tiče Krajišnika, konačna odluka, da li ću ga braniti, još nije donesena. Već sam ranije izjavio da sam dao načelnu saglasnost jer nema razloga da odbijem tu odbranu. što se tiče tog predmeta i što se tiče predmeta Ismeta Bajramovića i što se tiče predmeta Alije Delimustafića ili ostalih predmeta koje branim trenutno, ja zaista nisam imao nikakvih prijetnji, ni od koga.

STARTBiH: Ipak ste viđeni par puta u društvu tjelohranitelja?

Karkin: Ne radi se o tjelohraniteljima, ja sam jedan od pozvanih ljudi koji je učestvovao u pokušaju organizovanja skupštine takozvanih zaštitarskih firmi i vrlo sam aktivno učestvovao na toj skupštini. Pokušava se napraviti jedno udruženje na nivou BiH. Pošto zastupam inače, za mene, najkvalitetniju zaštitarsku firmu, ”Gama”, ta firma je ponudila da obezbjeđuje moju kancelariju koja se obezbjeđuje u radno vrijeme u kojem ja boravim u toj kancelariji. Ti momci vrlo često prošetaju sa mnom. Nije nikakav zahtjev ni nekakav strah da će meni neko nešto uraditi. Ja sam uvijek radio predmete koji su opasni. Jednostavno se može reći kako je zanimanje advokata, koji radi na krivičnim slučajevima, opasno zanimanje, jer uvijek je sala podjeljena, da kažem, na navijače jedne i druge strane.

STARTBiH: Koliko će koštati odbrana Ismeta Bajramovića Ćele, bez obzira na ishod presude?

Karkin: Nije mi jasno pitanje!

STARTBiH: Koliko Ismet Bajramović treba da plati za Vaše usluge?

Karkin: Ismet Bajramović neće nikad platiti ni dinara za moje usluge.

STARTBiH: Koliko će platiti Alija Delimustafić?

Karkin: Nisam slagao kada sam najavio kako ću ih besplatno braniti.

STARTBiH: A Como?

Karkin: Sa Comom, odnosno sa njegovom porodicom koja je mene angažovala u tom predmetu, imam ugovor. Obzirom da se predmet vodi u Zenici i da ja sigurno deset puta mjesečno idem u Zenicu i isto toliko puta u Kiseljak, onda su i troškovi veći.

STARTBiH: Od kojih prihoda onda živi ova kancelarija, ako već ne naplaćujete ove velike slučajeve?

Karkin: Ne radi se tu ni o kakvim velikim slučajevima. Za mene su svi slučajevi veliki, ja branim desetak predmeta koji su plaćeni i sasvim je to dovoljno za rad moje kancelarije u kojoj je zaposlen samo Fahrija Karkin.

TIM BRANILACA ZA KRAJIŠNIKA

STARTBiH: Kako je došlo do ponude da Vi branite Momčila Krajišnika?

Karkin: Krajišnikova kćerka Milica došla je u moju kancelariju i saopštila mi njegovu želju da se uključim, kao advokat, u taj predmet. Pitala je, slažem li se da me Krajišnik pozove iz Haga, iz zatvora, na šta ima pravo, i to sam prihvatio. Zvao me više puta do sada, kako bismo se dogovorili na koji način da uđem u tim njegovih branilaca.

STARTBiH: Rekli ste da još uvijek niste definitivno odlučili, ali ste načelno saglasni. Kako teku vaša razmišljanja u tom pogledu?

Karkin: Pa, smatram da sam, radeći ovaj posao, stekao određeni renome. Proučavao sam šta se može raditi pred Haškim tribunalom, kakvi su sistemi odbrane te kakvi su angažmani branioca i podjela poslova u tom timu. Odmah sam odbio da budem istražitelj i savjetnik u tom postupku. Moj jedini zahtjev je da budem jedan od advokata koji će zastupati na sudu i da se uopće ne bavim politikom jer se, svakako, politikom neću baviti. Želim učestvovati u tom postupku kao advokat. Smatram da bi moj posao trebalo biti ono što najbolje znam raditi. Da pratim proces i da taj proces bude u skladu sa normama koje vrijede pred Haškim tribunalom.

STARTBiH: Bili ste pripadnik Armije Bosne i Hercegovine i pretrpili ste sva ona granatiranja koja je, među prvima, uzrokovao i Krajišnik. U državi se puno priča o Vašim, eventualnim, moralnim dilemama. Svi, koji nisu advokati, kažu da to ne bi radili. Većina advokata se, uglavnom, slaže s Vašim mišljenjem. Da li ste imali tih moralnih dilema?

Karkin: Svakako da sam i ja i moja porodica osjetili granatiranja, odnosno svu žestinu rata jer smo čitavo vrijeme bili u Sarajevu. Moja dva sina su bili pripadnici Armije BiH. Ja i moji sinovi smo u tom ratu, u odnosu na Krajišnika, bili neprijatelji. Mi nismo bili žrtve jer nismo htjeli biti žrtve, mi smo se aktivno uključili u borbu; svako prema svojim mogućnostima. Dakle, ja to posmatram drukčije, ja posmatram tako da smo mi u ratu bili neprijatelji, što i jesmo bili. Nisam bio žrtva niti ikad mogu dozvoliti nekome da kaže da sam bio žrtva. Ja sam Krajišniku bio neprijatelj.

STARTBiH: Kada u kući raspravljate o tome, da li svi imaju takvo mišljenje, kao Vi?

Karkin: Nažalost, moja porodica se, što i vrijeme nosi, da ne kažem grubo, razbila. Moj stariji sin je advokat, ima svoju suprugu, ima svoje dijete, ima svoj stan, živi odvojeno. S njim sam razgovarao posebno. On se složio sa mojom odbranom jer on je moja škola, a i advokat je. Nije on radio, sad da ne budem prost - u policiji, pa u zdravstvu, pa ovamo, pa onamo... Bio je na Pravnom fakultetu, bio je pripravnik advokat, zna kodeks, zna šta znači odbiti ili prihvatiti odbranu. Mlađi sin je u Švajcarskoj, on je dizajner. S njim sam razgovarao više puta i on mi prenosi šta se piše u svijetu o toj mojoj eventualnoj odbrani. Svakako da je uz mene, kao i moja supruga - u braku smo preko trideset godina. Kćerka je mlada i studira na Akademiji primjenjenih umjetnosti. Ona se puno ne razumije u pravo, ali normalno da imam svu njenu podršku za moje eventualno učestvovanje u tom postupku.

STARTBiH: Na kojoj osnovi biste gradili odbranu Krajišnika ?

Karkin: Ne mogu ja to odlučiti jer advokatski tim se još nije nikad sastao.

STARTBiH: Da li Vam je palo na pamet da biste mogli odbraniti Krajišnika? Šta u tom slučaju?

Karkin: Pa isto kao i u drugim slučajevima koje sam branio, za koje sam i ja smatrao da su krivi. Smatrao sam da su krivi, pa su oslobođeni. Kako, recimo, razmišljati u slučaju Bajramovića, koji nije kriv a proglašen je krivim. To su dileme, ljudske i moralne i pravne, koje treba ukomponovati pa donijeti nekakav zaključak šta da se uradi. Uvijek, poslije odbrane, ja ostajem sam sa sobom. Analiziram kakvu odbranu da izaberem prije nego što ću dati završnu riječ jer to smatram izuzetno bitnim. Noćima ne spavam pripremajući odbranu. Isto tako ne spavam poslije presude jer razmišljam da li sam mogao još nešto uraditi ili gdje sam, ako sam, pogriješio u taktici pripreme te odbrane, možda sam pogriješio u završnoj riječi... Tada, kad čovjek ostane sam sa sobom, razmišlja da li je uradio sve što treba.

ANGLOSAKSONSKI SISTEM

STARTBiH: Alija Izetbegović je tokom rata, a i poslije, više puta rekao kako je najbolje sarađivao sa Krajišnikom, otprilike u ovom kontekstu je to rečeno. Koliko  je to pomoglo u Vašoj odluci, odnosno da li je Izetbegović slučajno zvao pa preporučio da Vi branite?

Karkin: Nikada! Ja nemam takve kontakte sa Izetbegovićem. Ja ću njega zvati predsjednikom dok sam živ jer ga smatram izuzetnom ličnošću. Ostao mi je dobro urezan u sjećanje sa procesa gdje sam i ja učestvovao. Mogu Vam reći i to da je javnost tada bila mnogo više protiv mene negoli sada, kada razmišljam o tome da branim Krajišnika.

STARTBiH: S koje strane ste učestvovali?

Karkin: Ja sam tu učestvovao u odbrani Hasana Čengića, Omera Behmena i Saliha Behmena. Tada sam imao zajedničku kancelariju s advokatom Jovanovićem i branili smo tu trojicu. Ostao mi je u sjećanju, jednostavno, s načinom odbrane, držanjem pred sudom. Takvo mišljenje sam zadržao i u nekim kasnijim kontaktima, tokom rata.

STARTBiH: Obzirom da ste prije rata branili Krajišnika i Karadžića zajedno, da li biste, u slučaju hapšenja ili privođenja Karadžića Haškom tribunalu, preuzeli i njegovu odbranu?

Karkin: To je nemoguće po Statutu, po pravilima Haškog tribunala. Nijedan advokat ne može dvojicu braniti bez obzira što su predmeti razdvojeni.

STARTBiH: Pravo, koje se uobičava u Hagu, totalno je drukčije od ovoga ovdje. Koliko poznajete anglosaksonski sistem sudstva? Da li ćete imati nekog savjetnika?

Karkin: Meni ne trebaju savjetnici. Sve što sam naučio u Bosni i Hercegovini, odnosno bivšoj Jugoslaviji, učio sam iz knjiga. Ja, inače, puno čitam. Za moguću odbranu pred Haškim tribunalom, pa i ako ne budem branio, ja hoću da znam i to. Ja sam pripremio do sada pet-šest hiljada stranica raznog materijala i to učim i hoću to da znam. Vrlo jednostavno sam i ušao u taj sistem jer sam negdje pročitao da su naši branioci neznalice ili levati, ne znam koji je izraz upotrebljen, a ja ne vjerujem da su se izbrukali. Pa eto, Edina je oslobodila čovjeka. I to je pozitivno za branioce iz BiH i iz Federacije. Ja ću sigurno biti u prilici da to dobro znam. Ja čitam sve presude koje su donesene tamo jer one su izvor.

STARTBiH: Kada ćete konačno moći odlučiti o odbrani?

Karkin: Kada izložim ono što bih htio da branim. Normalno, ako pristane na to Krajišnik, ako pristanu drugi branioci, koji već postoje, koji su već u predmetu i koji mnogo bolje znaju od mene taj dio, onda ćemo se dogovoriti. Tada ću dati konačnu saglasnost i zakonski će me postaviti za jednog od branilaca.

VIDEO iz arhive: