[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2023\/10\/11\/l-0313d97800085bbfcafebaf697f60445.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2023\/10\/11\/100x73\/l-0313d97800085bbfcafebaf697f60445.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2023\/10\/11\/l-0313d97800085bbfcafebaf697f60445.jpg","size":"72.61","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Život / Nauka i tehnologija

ANUBiH - Nobelova nagrada iz fizike za 2023. i uspjesi akademika Dejana Miloševića

Nobelovu nagradu iz fizike za 2023. godinu podijelili su Pierre Agostini, Ferenc Krausz i Anne L´Huillier za "eksperimentalne metode pomoću kojih se generišu atosekundni pulsevi svjetlosti za izučavanje dinamike elektrona u materiji". Akademik iz BiH Dejan Milošević ima naučne radove objavljene u koautorstvu s ovogodišnjim dobitnicima Nobelove nagrade.

Kako je saopćeno iz Akademije nauka i umjetnosti BiH, ova otkrića su čovječanstvu dala nove alate za istraživanje mikrosvijeta elektrona unutar atoma i molekula. Vrijeme u toku kojeg se odvijaju ovi procesi se mjeri u atosekundama (jedna atosekunda je milioniti dio milionitog dijela od jednog milionitog dijela sekunde ili 10-18 s). Slikovito rečeno, atosekunda je toliko kratka da u jednoj sekundi ima onoliko atosekundi koliko ima sekundi u čitavom životu svemira. 

Akademik Dejan Milošević je svoje pristupno predavanje u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, održano 2010. godine, posvetio upravo atofizici. 

Kao primjer naučnog rada objavljenog u koautorstvu s ovogodišnjim dobitnicima Nobelove nagrade, ANUBiH navodi rad iz 2005. godine o atosekundnom eksperimentu s dvije pukotine: https://doi.org/10.1103/PhysRevLett.95.040401 ili rad iz 1997. godine o generaciji atosekundnih pulseva u makroskopskoj sredini: https://journals.aps.org/.../abs.../10.1103/PhysRevA.56.4960, navodi se u saopćenju.

Akademik Dejan Milošević ove godine dobio je dva prestižna priznanja.

Izabran je za Outstanding referee-ja Američkog fizičkog društva: Physical Review Journals - Outstanding Referees (aps.org). Riječ je o prestižnoj životnoj nagradi koja se dodjeljuje malom broju posebno istaknutih recenzenata za časopise Američkog fizičkog društva.

Druga nagrada koja je dodijeljena akademiku Miloševiću je još značajnija. Izabran je za Optica fellow Američkog optičkog društva: Elected Fellows | Optica. Nagrada mu je dodijeljena za seminalni doprinos teoriji interakcije lasera sa materijom i atonauku, što je upravo oblast nauke za koju je dodijeljena Nobelova nagrada iz fizike za 2023. godinu. Pored toga, nagrada mu je dodijeljena i za doprinos obrazovanju u Bosni i Hercegovini.

Štaviše, u Američkom optičkom društvu izabrali su da predstave profil akademika Dejana Miloševića. Novinarka Američkog optičkog društva je napisala odličan članak, predstavivši akademika Dejana Miloševića kao "self-made" naučnika, navode iz Službe za odnose s javnošću ANUBiH. 

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!