Intervju

Almir Šeta Šole, od prije dvije godine u penziji, više od 23 godine je radio u policiji i to Federalnom MUP-u, Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) i Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH (DKPTBiH).

S obzirom da u Bosni i Hercegovini ne postoji formalna obuka, odnosno škola za tjelohranitelje, vještine je sticao tokom službe u policiji, kroz stručnu specijalizaciju u BiH i inostranstvu, ali i u partnerstvu sa različitim agencijama i službama.

Spisak usavršavanja kroz koja je Šeta prošao doslovno nema kraja: US Secret Service - Diplomatic Security u Sjedinjenim Američkim Državama, Služba za zaštitu holandske kraljevske porodice, VIP Service Turske nacionalne policije, Instruktor policijskog preživljavanja u organizaciji ICITAP, Američka ambasada u BiH, pružanje hitne medicinske pomoći u borbenim uslovima - Američka ambasada u BiH, kontradiverziona zaštita i postupanje s improvizovanim eksplozivnim sredstvima, Ministarstva odbrane i Ministarstva sigurnosti u BiH, i brojne druge.

S obzirom da ova oblast u BiH nije adekvatno zakonski regulisana, ne postoji zvanično priznata licenca, pa je teško govoriti o procjeni broja tjelohranitelja u našoj zemlji, ali naš sagovornik tvrdi da ih ima dovoljno. Prema njegovim riječima, koliko mu je poznato, samo su policijski službenici ovlašteni za vršenje lične ili tjelesne zaštite.

- Ja sam najprije bio policajac, a zatim sam se specijalizovao za oblast lične zaštite, i to VIP i stranih zvaničnika u posjeti našoj zemlji. Među mojim prvim štićenim osobama bili su učesnici Pakta stabilnosti, Madeleine Albright, Bill Clinton i dr. Tjelohranitelj prije svega mora da poznaje zakon i propise koji se odnose na postupanje iz domena njegove nadležnosti. On/ona mora da poznaje bonton, diplomatski protokol, jezike. To mora biti samouvjerena i hladnokrvna osoba, sposobna da racionalno razmišlja i reaguje bez panike i oklijevanja u kriznim situacijama. On/ona mora da ima vještine vožnje različitih prevoznih sredstava, uključujući specijalizovana (blindirana) vozila. Tjelohranitelj mora biti obučen u upotrebi borilačkih vještina, sredstava prinude (upotreba fizičke snage, palice, hemijskih sredstava, pasa čuvara, kao i vatrenog oružja) - nabraja Šole za Start vještine koje tjelohranitelj mora savladati.

Ponekad sam morao i silu upotrijebiti

Zavisno od ranga i statusa štićene ličnosti, sveobuhvatne pripreme mogu trajati od nekoliko mjeseci, koliko su recimo trajale pripreme u slučaju papine posjete BiH, do nekoliko sedmica ili dana u slučaju standardnih diplomatskih delegacija. Šeta pojašnjava kako sve te osobe većinom imaju sigurnosnu kulturu, ali da ipak preuzima odgovornost za njih, te im se stoga daju savjeti i instrukcije u zavisnosti od situacije i procjene prijetnji.

Međutim, koliko god da su pripreme bile dobre, opasnost od određenih incidenata je nemoguće eliminisati.

Za magazin Start BiH prisjeća se posjete predsjednika jedne velike zemlje kada je morao primijeniti fizičku silu da bi otklonio moguću neposrednu opasnost.

- Naime, jedno lice, strani državljanin, probilo je sigurnosne obruče u namjeri da se približi štićenoj ličnosti, a ja sam, nakon verbalnog upozorenja, morao primijeniti i fizičku silu, da to lice uklonim iz štićene zone. Drugi primjer je bio jedan kralj u poznim godinama, koji je držao govor, ali nije mogao izdržati dugotrajno stajanje na vrućini. Ja sam improvizovao tako što sam ga pridržavao iza leđa umotan u zastavu te zemlje, koja je protokolarno tu svakako bila istaknuta. Postoje i razni drugi primjeri iz moje prakse, kada štićenoj osobi, recimo, bude zlo ili joj se povisi krvni pritisak. Tjelohranitelj mora biti u stanju da pruži prvu pomoć do dolaska hitne pomoći - otkriva nam Šeta, koji je najveći dio karijere radio u BiH, ali je zbog prirode posla kojim se bavio u nekim slučajevima išao i u inostranstvo u pratnji bh. zvaničnika.

On apostrofira kako odnos između tjelohranitelja i štićene osobe mora ostati strogo poslovan, jer svaka emocija i zbližavanje narušava koncentraciju i moć prosuđivanja, što onda ugrožava sigurnost i otvara ranjivost zaštite. Napominje kako to nije hladan odnos, nego razuman i profesionalan.

Priznaje kako je toliko volio ovaj posao da mu je sam po sebi bio nagrada, ali da je njegova najveća mana konstantna životna ugroženost, koja utiče i na privatni život tjelohranitelja.

Zanimalo nas je kakva je, u slučaju potrebe, prva reakcija tjelohranitelja.

- Prva reakcija jeste preventivno osmatranje i uočavanje prijetnje prije nego što se ona realizuje. Druga reakcija je uzbunjivanje, a treća evakuacija. Ni u kojem slučaju, glavni pratilac se ne upušta ni u kakvu borbu sa napadačem. On/ona prvenstveno svojim tijelom štiti ličnost, dok tjelohranitelj koji je prvi uočio opasnost diže uzbunu i reaguje prema napadaču. Pri tome akcenat u reagovanju je na uniformisanim službenicima, što omogućava izvlačenje VIP ličnosti. Veoma je važno reagovati sa minimalnim brojem ljudi, jer to može predstavljati samo odvlačenje pažnje i snaga sa glavne prijetnje - otkriva nam Šeta neke tajne ovog uzbudljivog posla.

Naš sagovornik dodaje kako najveća opasnost prijeti u velikoj masi ljudi, što su situacije koje ne voli nijedan tjelohranitelj.

- Političari često vole izlaziti pred veliki broj okupljenih ljudi, jer to je logično za njihov posao, pa čak i utiču na smanjenje nivoa zaštite, ali tada dolazi do propusta i ranjivosti na nivou primarne i sekundarne zaštite. Zbog toga smo mogli vidjeti situacije kada je, recimo, predsjednik Francuske Nikolas Sarkozi bio grubo povučen za rukav preko ograde prilikom pozdravljanja sa građanima, dok su bočni pratioci i glavni pratilac previše ležerno to posmatrali i sasvim mlako reagovali. Ili, kada je predsjednik Emmanuel Macron čak dobio šamar od jednog građanina u sličnoj situaciji. Sjećamo se i slučaja kada je predsjednik Italije Silvio Berlusconi, okružen prstenom zaštite, dobio udarac u lice nekom drvenom kutijom, zato što su tjelohranitelji bili okrenuti u pogrešnom pravcu i nisu osmatrali okruženje - podsjeća naš sagovornik.

„Predsjedniče, zbog čega ste ukrali mog tjelohranitelja?“

Osim napetih i stresnih momenata, naš se sagovornik sjeća i nekih ljepših, poput komentara jedne VIP osobe koja je odbila da izađe iz aviona dok se Almir ne pojavi da ga dočeka.

- Ja sam u tom trenutku bio zadužen za drugu ličnost, i to predsjednika velike svjetske sile. Kada su se njih dvojica malo zatim sreli na toj konferenciji, na koju su stigli, ovaj prvi je pitao drugog: „Gospodine predsjedniče, zbog čega ste Vi ukrali mog tjelohranitelja?“ Uslijedio je smijeh - priča nam Šeta osmjehujući se.

Stresa se tokom svoje stresne karijere, kaže, oslobađao provodeći vrijeme sa svojom porodicom, zatim u kuhanju za porodicu, u čitanju, u teretani, vožnji motora. 

Dobno ograničenje, odnosno dužina radnog vijeka tjelohranitelja nije ograničena pa u penziju odlaze u skladu sa zakonskim propisima. To znači da se posao tjelohranitelja može obavljati sve dok tjelohranitelj ispunjava psihofizičke uslove. Naš sagovornik podsjeća kako tjelohranitelji svake godine prolaze propisane provjere, koje uključuju Kuperov test, a koji je Šeta polagao zajedno sa puno mlađim kolegama na istim standardima. Godišnje provjere još podrazumijevaju: plivanje, gađanje, antiterorističku vožnju, poznavanje stranog jezika i brojne druge fizičke performanse.

Stoga i ne čudi da je i sada kao penzioner izuzetno atkivan.

- Ne znam za druge, ali ja ne mirujem, uvijek sam aktivan, vozim motor, družim se sa ljudima, čak imam i jedan svoj privatni biznis, vodim mali porodični cafe-bar. Pored navedenih hobija, bavim se plesom, argentinskim tangom. Isti mi pored relaksacije omogućava i novi aspekt lične zaštite, uvijek sam u neposrednoj blizini VIP- ako isti odluči i
da pleše. Jedan sam od osnivača ogranka Plavih vitezova u BiH (Blue Knights - Law Enforcement Motorcycle Club). To je velika svjetska organizacija policajaca koji voze motore, sa više od 26 hiljada članova širom svijeta. Osim druženja kroz vožnje i okupljanja, bavimo se humanitarnim radom i pružamo podršku porodicama preminulih i poginulih kolega, kao i organizacijama koje se bave zaštitom i odgojem djece - kaže Šeta.

 Koga je sve štitio ?

Tokom svoje karijere Šeta je štitio sve regionalne lidere u posljednjih 20 godina, sve sudije i tužioce Haškog tribunala, baronese, prinčeve i princeze, šeike, itd.

- Izdvojio bih: bračni par Clinton, Joea Bidena, Sergeja Lavrova, papu Franju, Redžepa Taipa Erdogana, te brojne predsjednike i premijere svjetskih sila, direktora CIA-e, itd. U svojoj karijeri, štitio sam oko 350 delegacija iz cijelog svijeta - navodi on.

U slučaja atentata na Abea zakazao je cijeli sistem Japana

 Svijet je nedavno potresao fatalni atentat na bivšeg japanskog premijera Šinzo Abea, uslijed kojeg je ubrzo preminuo. Nakog ovog šokantnog i tragičnog događaja svjetska javnost je počela spekulisati i tražiti krivca, odnosno propust među onima koji su bili zaduženi za njegovu sigurnost. Naš sagovornik, uz ogradu kako je nezahvalno komentarisati, smatra kako je zakazao cjelokupni sistem. I policijski i obavještajni i medicinski sistem Japana.

- Za razliku od nekih drugih zemalja, u Japanu nema oružja kod građana, pa čak niti jakuze ne nose oružje zbog ogromnih kazni i strogih zakona. Uz to, Japan je zabilježio zadnji politički atentat prije gotovo 100 godina (1930), tako da je došlo do određenog opuštanja sigurnosnih službi po tom pitanju. Posebno me iznenadilo što je hitna pomoć zakazala i stigla tek za 15 minuta, a trebalo je da već budu prisutni na licu mjesta. Vjerujem da će se nakon ovoga sve promijeniti u organizaciji bezbjednosnog sistema u Japanu, ali je šteta što je jedan poštovani zvaničnik morao izgubiti život na takav način - smatra Šeta.