[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2023\/11\/17\/kratina.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2023\/11\/17\/100x73\/kratina.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2023\/11\/17\/kratina.jpg","size":"60.82","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Intervju

ALMA KRATINA, PARLAMENT FBIH: Bolja zaštita žrtava čeka naredno brutalno ubistvo

Nakon femicida javnost i nevladin sektor traže od vlasti da konačno poduzmu korake. I njihovi pritisci za jači pravni okvir za žrtve, odnosno izmjene Krivičnog zakona kod vlasti ostaju tek obećanja. Potvrđuje to i Kratina: “Čini mi se da  se u BiH neka vrsta političke rasprave na ovu temu vodi isključivo neposredno nakon prijavljenih slučajeva nasilja. Nakon toga sve polako pada u zaborav do narednog brutalnog slučaja nasilja koji su sve dramatičniji i teži”


Razgovarala: Rubina ČENGIĆ(interview.ba)

Zastupnica u Parlamentu FBiH i predsjednica Komisije za jednakopravnost spolova FBiH Alma Kratina napominje kako se nakon stravičnog ubistva Nizame Hećimović o pitanju nasilja u porodici počelo više govoriti. No to kako vidimo to ne znači i konkretne korake, kako od Vlade tako i od rukovodstva Parlamenta. U međuvremenu su, ističe Kratina, zastupnici, ali i predstavnici nevladinih organizacija podnijeli nove inicijative za ove zakonske izmjene, ali i podsjetili na one koje se već u nekoj fazi nalaze u parlamentarnoj proceduri.  Jedno je sigurno: i pored svih tih otvorenih pitanja u javnom prostoru mi u ovom momentu nemamo adekvatnu ni prevenciju nasilja, ni zaštitne mjere, ni ekonomsku i svaku drugu podršku za žrtve. Isto tako, u praksi nemamo zadovoljavajuću razinu provedbe onoga što je podržano trenutno važećim zakonima: osposobljenost policije za rad sa žrtvama nasilja u porodici, kapacitete centara za socijalni rad i efikasno  tužilaštvo i sudstvo ili međusobna koordinacija između svih u lancu zaštite žrtava, a sve to treba uskladiti sa međunarodnim konvencijama koje smo ratificirali.

 Šta je aktuelna tema pred Komisijom za jednakopravnost polova Parlamenta FBiH?

- Aktuelna tema pred Komisijom za ravnopravnost spolova Zastupničkog doma, može se reći od njenog konstituisanja u ovom mandatu, jeste pitanje zaštite žrtava nasilja u porodici i adekvatne kaznene politike za nasilnike kroz Krivični zakon. Upravo je ova Komisija u prošlom mandatu, u saradnji sa mrežom nevladinih organizacija Sigurna mreža koja je nastala pod koordinacijom Fondacije lokalne demokratije, uputila u parlamentarnu proceduru novi tekst Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u skladu sa Istanbulskom konvencijom.

Mi smo ostvarili saradnju sa ovom komisijom u Domu naroda i tražili sastanak sa ministrima pravde i rada i socijalne politike u Vladi FBiH kako bismo zajedno napravili dalje korake u pravcu  donošenja  potpunog pravnog okvira za zaštitu žrtava, odnosno izmjena i dopuna Krivičnog zakona paralelno sa donošenjem novog Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. U međuvremenu se dešavaju teški slučajevi porodičnog nasilja u cijeloj BiH i postaje jasno da mi sporo završavamo neophodne sistemski aktivnosti. Zbog toga je Komisija 27.09.2023. godine  na redovnom zasjedanju Doma  tražila da Parlament usvoji zaključak kroz koji obavezuje Vladu da u roku od 90 dana dostavi novi Zakon o zaštiti od nasilja u porodici koji će biti u skladu sa Istambulskom konvencijom i Prijedlog izmjena i dopuna Krivičnog zakona Federacije BiH sa znatno oštrijim  sankcijama  za nasilnike.

Nema konkretnih koraka

Nakon ubistva Nizame Hećimović pojavilo se niz inicijativa za nova zakonska rješenja i izmjene postojećih – šta je do sada došlo do Parlamenta i u kojoj je fazi “obrade”? 

-Nakon stravičnog ubistva Nizame Hećimović o pitanju nasilja u porodici se počelo više govoriti, no to kako vidimo to ne znači i konkretne korake, kako od Vlade tako i od rukovodstva Parlamenta. U međuvremenu su zastupnici, ali i predstavnici nevladinih organizacija podnijeli nove inicijative za ove zakonske izmjene, ali i podsjetili na one koje se već u nekoj fazi nalaze u parlamentarnoj proceduri. Jedno je sigurno: i pored svih tih otvorenih pitanja u javnom prostoru mi u ovom momentu nemamo adekvatnu ni prevenciju nasilja, ni zaštitne mjere, ni ekonomsku i svaku drugu podršku za žrtve. Isto tako u praksi nemamo zadovoljavajuću razinu provedbe onoga što je podržano trenutno važećim zakonima: osposobljenost policije za rad sa žrtvama nasilja u porodici, kapacitete centara za socijalni rad i efikasno  tužilaštvo i sudstvo ili međusobna koordinacija između svih u lancu zaštite žrtava, a sve to treba uskladiti sa međunarodnim konvencijama koje smo ratificirale.

 Imate li informaciju šta je sve došlo ili šta se sve nalazi pred Ministarstvom pravde ili Ministarstvom za rad i socijalna pitanja u Vladi FBiH?

Ministarstvo pravde kao i Ministarstvo rada i socijalne politike sem važećeg Zakona o zaštiti od nasilja u porodici imaju i Nacrt Zakona o zaštiti od nasilja u porodici koji su predložili zastupnici i nevladine organizacija, koji je usvojen u nacrtu u oba doma. Uz to imaju Nacrt  izmjena i dopuna Krivičnog zakona koji je kreirala Vlada FBiH i koji je usvojen krajem  2022. godine. Postoji još nekoliko inicijativa zastupnika i nevladinih organizacija za izmjene i dopune Krivičnog zakona i u septembru upućen prijedlog zastupnika Denisa Gratza (DF)  za izmjena Krivičnog zakona FBiH. Ono što je zajedničko za sve prijedloge i inicijative za izmjene i dopune Krivičnog zakona FBiH jeste znatno pooštravanje kazni za nasilnike. Veliki izazov za Vladu FBiH jeste novi Zakona o zaštiti od nasilja jer sve ono što je potrebno mijenjati u trenutno važećem je obimno i prevazilazi intervenciju izmjena i dopuna, ali hitna intervencija na Zakonu s ciljem ozbiljnije zaštite žrtava nasilja  ne može čekati duge procese donošenja u cjelosti novog zakona već i zbog toga što ni novi Zakon o zaštiti od nasilja u porodici nije rješenje ako ne radimo paralelno i na izmjenama i dopunama Krivičnog zakona u segmentu pooštravanja kaznene politike. Dakle, Vlada ima dovoljno materijala koje je potrebno analizirati  na način da se tačno definišu tačke koje treba mijenjati u skladu sa Istanbulskom konvencijom  i na osnovu toga finalizirati tekstove ova dva zakona.

Novi Krivični zakon, a ne parcijalna rješenja

 Da li je neke od inicijativa moguće objediniti, imaju li nešto zajedničko osim želje da zaštite žrtve nasilja?

Sve upućene inicijative za novi Zakon o zaštiti od nasilja u porodici  i za izmjene  Krivičnog zakona, bilo da su došle od nevladinog sektora, zastupnika ili komisija, odnose se uglavnom na oštrije kažnjavanje nasilnika, višegodišnje pooštrene kazne, nemogućnost  uplate novčanog iznosa  kao zamjenu za zatvorsku kaznu i izmještanje nasilnika, a ne žena i djece iz stana ili kuće u kojoj žive zajedno. Istovremeno je bilo mnogo inicijativa koje su se odnosile na pooštravanje kazni za seksualno zlostavljanje  i zloupotrebu djece. Nismo napravili pregled svih tih inicijativa unazad nekoliko godina  jer se obzirom na toliki broj inicijativa u jednom momentu potpuno jasno zauzeo stav da je neophodno da se donese novi Krivični zakon, a ne parcijalna rješenja. No, Ministarstvo pravde u prošlom sazivu Vlade FBiH jasno nam je dalo do znanja da nema kapacitet za taj posao. I ono što je realna bojazan svih nas koji pratimo dugo ovaj proces jeste da ni novo Ministarstvo pravde nema taj kapacitet. Ali, što je još gore – oni nemaju ni dovoljno snažno opredjeljenje da u proces uključe istinske eksperte za ova pitanja iz kruga akademske zajednice i institucije kao što je Ured ombudsmana za ljudska prava. To je  moj lični  dojam nakon sastanaka proširene Komisije za ravnopravnost spolova i sastanaka održanih na inicijativu Ministarstva pravde uz podršku međunarodnih organizacija.

Kratina: Čini mi se da  se u BiH neka vrsta političke rasprave na ovu temu vodi isključivo neposredno nakon prijavljenih slučajeva nasilja

 

Da li onda možemo govoriti da u BiH postoji politička rasprava na ovu temu ili ne? Ima li političke volje da se zakonom zaista obezbjedi učinkovitija zaštita žrtava porodičnog i rodno zasnovanog nasilja. Hrvatska je, primjera radi, nedavno promijenila set od 5 zakona kako bi zaštita žrtava nasilja bila učinkovitija?

Čini mi se da  se u BiH neka vrsta političke rasprave na ovu temu vodi isključivo neposredno nakon prijavljenih slučajeva nasilja. Nakon toga sve polako pada u zaborav do narednog brutalnog slučaja nasilja koji su sve dramatičniji i teži kako to kroz svoj izvještaj naglašava i Ured ombudsmana za ljudska prava. Da nije tako zar bi bio problem na osnovu svih ozbiljnih istraživanja i analiza koje su provedene pod pokroviteljstvom nevladinih organizacija i svega što iskustveno imamo u okviru institucija koje direktno rade sa žrtvama, provesti neophodne aktivnosti kako bi smo imali konačno potpuni pravni okvir zaštite žrtava nasilja što su najčešće žene i djeca i adekvatnih sankcija za počinitelje nasilja.

Nisam zadovoljna dinamikom rješavanja pitanja

Ako se ne varam Vlada FBiH je sada već davno zadužila Ministarstvo pravde da pripremi izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Šta znate o tome i šta Parlament uopšte može da uradi u ovoj situaciji? 

Ne znam da li je Ministarstvo pravde formiralo radnu grupu koja će sukladno zaključku Parlamenta FBiH u roku za 90 dana od 27.09. dostaviti na razmatranje Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i izmjene i dopune Krivičnog zakona. Ne znam ni ko je u toj radnoj grupi. Ali ću na narednoj sjednici Parlamenta od Ministarstva, odnosno Vlade Federacije BiH tražiti informaciju u kojoj fazi su ove aktivnosti. Generalno, nisam zadovoljna dinamikom rješavanja pitanja koja smo davno elaborirali kao što nisam zadovoljna ni transparentnošću procesa koje vodi Vlada FBiH.  Ministarstvo pravde je trebalo već odavno održati pres konferenciju i javnost upoznati dokle su došli sa finalizacijom neophodnog zakonskog okvira kako bi zaštitili žrtve porodičnog nasilja. Ili ćemo čekati naredno brutalno ubistvo da ostanemo zapanjeni i nemoćni sa konstatacijom da smo propustili učiniti  ono što je odavno bilo neophodno i davno prepoznato.

Prema mnogim analizama ne možemo biti zadovoljni sudskom praksom kada je riječ o zaštiti žrtava nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja: blage i neujednačene kazne s mnogo opravdanja za nasilnike (ponižen, siromašan….). Kako to promijeniti, šta tu Parlament ili Komisija na čijem ste čelu  može da uradi?

Činjenica je da se za nasilje u porodici rijetko izriču maksimalne kazne. Vrlo često i žrtve odustaju od svjedočenja. Sve što se dešava oko i tokom sudskih procesa ukazuje da je neophodno mijenjati prakse, ali i kroz izmjene zakona osnažiti i ohrabriti žrtve jer je očigledno da nemaju povjerenja u sistem. Mi smo prije nekoliko godina u Parlamentu FBiH usvojili izmjenu  i dopunu zakona o zaštiti od nasilja u porodici koja je uvela institut osobe od povjerenja koja će žrtvi biti pratnja dok  prolazi kroz iznimno stresan postupak od prijave nasilja pa dalje. I ta je izmjena izlobirana kroz rad nevladine organizacije Centar ženskih prava iz Zenice, a predviđena je Istanbulskom konvencijom kao dragocjena pomoć žrtvama.

Da li ste zadovoljni radom Agencije za jednakopravnost polova BiH i Gender centra FBiH? 

- Kada smo konstituisali ovu komisiju na pozvali smo Gender centar  FBiH i Agenciju za ravnopravnost spolova BIH. Ostvarili smo saradnju upravo na ovoj temi i temama koje su vezane za osnaživanje ove osjetljive kategorije. Saradnja s ovim institucijama je dobra. I rezultirala je konkretnim aktivnostima kao što je na primjer tematska sjednica pod nazivom Osnaživanje žena žrtava nasilja u porodici. Ova i druge slične aktivnosti  su svakako način da se bolje uvežu svi oni koji  pokušavaju suštinski raditi na zaštiti žrtava nasilja. Svaka diskusija otvara nove prostore u kojima je potrebno djelovati tako da pokušavamo diskusije voditi i sa NVO i sa predstavnicima Vlade i institucija. Vrlo često uspjeh zajedničkih aktivnosti ovisi o prvim ljudima u institucijama, a Gender centar i Agencija za ravnopravnost su uvijek dostupni Komisiji. Sada u okviru 16 dana aktivizma u saradnji sa Gender centrom i UN WOMEN, Fondacijom Infohouse  i Ministarstvom rada i socijalne politike planiramo tematsku sjednicu Komisije o ekonomiji brige i  neplaćenom ženskom radu. Tu sjednicu planiramo za 29.novembar . Sve su to teme koje itekako imaju veze sa osnaživanjem tržišno nekonkurentnih kategorija i prilikama za uvođenje u sistem onih kojima je podrška države neophodna.

RS otišla dalje

Čini se da je  zaštita žrtava nasilja  u Republici Srpskoj riješena dosta dobro ili makar puno bolje nego u FBiH. Slažete li se s tim i ako jeste da li je to rješenje moguće prepisati u FBiH?   

U Republici Srpskoj su, koliko znam napravili značajne korake na usklađivanju Zakona o zaštiti od nasilja u porodici sa Istambulskom konvencijom, ali sada rade na daljem usklađivanju. Otišli su dalje od nas u tom procesu, ali operativne aktivnosti na terenu zasigurno idu brže zbog jednostavnije strukture vlasti usljed čega je rješavanje otvorenih pitanja iz oblasti socijalne politike jednostavnije.

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!