Magazin / Čitaj, saznaj

 Svi u BiH su zabrinuti zbog aktuelne političke situacije. Godine 2021. naša Misija provela je sveobuhvatno istraživanje kako bi saznala kako građani BiH vide izborni proces u zemlji. Istraživanje je pokazalo da je među građanima rasprostranjena apatija u pogledu izbornog procesa, te da rukovodstvo koje poziva na podjele ne pruža nadu. Međutim, politička situacija se jedino može promijeniti glasanjem. To je privilegija koju uživaju građanke i građani BiH, ali je isto tako i obaveza, ističe za Start AHMED RIFATBEGOVIĆ, savjetnik za politička pitanja u kabinetu Šefa misije OSCE-a u BiH

 Razgovarao: Zdravko Čupović 

Trenutno najaktuelnija tema su svakako predstojeći opšti izbori 2. oktobra. Na koji će način Misija OSCE-a u BiH biti uključen i kako teku pripreme?

- Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini (Misija) se ne bavi direktno provedbom izbora od 2002. godine, kada je taj mandat predat Centralnoj izbornoj komisiji (CIK). Međutim, Misija pažljivo prati političku situaciju u državi, uključujući izbore. Izbori su od najveće važnosti za osiguravanje demokratskog upravljanja i političke stabilnosti u Bosni i Hercegovini. Moramo naglasiti da Misija ne vrši posmatranje izbora. Zapravo, posmatranje izbora provodi Izborna posmatračka misija (IPM) OSCE ODIHR-a. U tu svrhu, IPM je rasporedila posmatrače u cijeloj BiH.

I pored toga, Misija je angažovana u drugim aktivnostima koje su vezane za predstojeće izbore. Pomažemo domaćoj nevladinoj organizaciji „Pod lupom“ u njenim naporima usmjerenim ka posmatranju izbora, posebno kroz obuke o posmatranju izbora od strane građana i prijavljivanju neregularnosti. Organizujemo debate i forume, na kojima, između ostalih, učestvuju građanke i građani, stručnjaci i organizacije civilnog društva, o etičkoj kampanji i strategijama za uključivanje javnosti. Posmatramo govor mržnje i retoriku podjela, između ostalog praćenjem provedbe „Izjava o opredijeljenosti za rodnu ravnopravnost“, koje su potpisale političke stranke. Upoznajemo medijske kuće sa ključnim aspektima Izbornog zakona i težimo ka unapređenju inkluzivnosti time što pružamo podršku romskim organizacijama civilnog društva da podstaknu bosanskohercegovačke Rome na glasanje. Podržavamo prava osoba s invaliditetom u izbornom procesu. Na kraju, sarađujemo s ostatkom međunarodne zajednice na povećanju stepena izlaznosti na izbore.

U posebnom fokusu Misije se nalazi projekat koji u velikoj mjeri finansiraju vlasti SAD-a, pod nazivom „Podrška provedbi općih izbora 2022. godine u skladu sa ODIHR-ovim preporukama“. U sklopu ovog projekta mi smo razvili nekoliko online aplikacija. Najznačajnija od njih pojednostavljuje online glasanje. Ostale pomažu unapređenju efikasnosti Centralne izborne komisije (CIK). CIK je prije trošio više od 100.000 EUR samo na slanje materijala za registraciju glasača u inostranstvo. Potom je bilo potrebno da desetine ljudi obrade i provjere poštom pristigle formulare, što je rezultiralo mnogim tehničkim i drugim greškama te izbornim prevarama. Taj novi sistem je također za rezultat imao manji broj glasača koji su se registrovali za glasanje iz inostranstva putem pošte. Vjerujemo da to pokazuje niži stepen izbornih prevara unutar sistema, kao i niži stepen zloupotrebe sistema za glasanje iz inostranstva. Sve to uprkos činjenici da su političke stranke provele vrlo snažnu kampanju u dijaspori.

Aktivnije i rigoroznije postupanje policije i pravosuđa

Hoćete da kažete da je aplikacija smanjila izborne prevare koje su se dešavale na ovaj način i da je to uzrok manjeg broja registrovanih? 

- Da, sada postoji realniji broj glasova iz inostranstva. 

O kolikom smanjenju govorimo? 

- Za izbore 2022. godine, u inostranstvu se registrovalo nepunih 70.000 glasača. Na prošlim općim izborima, CIK je primio prijave za oko 130.000 ljudi, od kojih je 100.000 prijava na kraju bilo ovjereno od strane CIK-a.

Na koji način ćete mjeriti uspjeh svih poduzetih aktivnosti koje ste naveli?

- Jedna od ključnih mjera uspjeha bi bio povećan broj istraga i potvrđenih optužnica zbog izbornih prevara širom BiH. Međutim, naš cilj nije da se samo poveća broj optužnica – tu postoji i preventivni aspekt. Željeli bismo ovim putem poručiti učesnicima i učesnicama izbornog procesa da će postupanje policije i pravosuđa biti aktivnije i rigoroznije nego do sada. Naravno, uspjeh preventivnih mjera je teško izraziti brojčano, tako da ćemo zavisiti od povratnih informacija koje budu dolazile od ključnih partnera kao što je CIK.

Nažalost, u BiH predizborno vrijeme nije samo onih 30 dana zvanične predizborne kampanje već praktično kampanja traje u kontinuitetu i pritom se ne biraju sredstva za diskreditaciju suparnika. Koji su najveći incidenti i nepravilnosti koje ste do sada detektovali? 

- Nažalost, već smo svjedočili nekolicini nasilnih incidenata, između ostalog usmjerenih protiv političkih kandidatkinja. Takođe smo primijetili upotrebu neprimjerenog govora koji graniči sa govorom mržnje i retorikom podjela, za koje se čini da su u porastu iz jednog izbornog ciklusa u drugi. Taj problem je naročito vidljiv na društvenim mrežama.

Govor mržnje u javnom prostoru, pogotovo online, predstavlja jedan od najmučnijih problema u bh. društvu. Kakve preporuke ima OSCE u tom domenu i postoje li neki uzori na koje bismo se trebali ugledati, neka zakonska regulativa? 

- U saradnji sa Vijećem za štampu i online medije BiH, naša Misija prati svaku pojavu govora mržnje na internet portalima. Naša mreža terenskih ureda, raspoređenih na cjelokupnoj teritoriji ove zemlje, zadužena je za praćenje upotrebe retorike podjela i govora mržnje u svakom kutku BiH.

Misija OSCE-a u BiH, zajedno s ostalim međunarodnim partnerima, bila je aktivno uključena u proces političkih pregovora koji su se vodili oko izmjena Izbornog zakona BiH. Djelujući zajednički, međunarodna zajednica podržala je izradu Nacrta amandmana poznatog u javnosti kao „paket integriteta“, koji je obuhvatao i pitanje govora mržnje. Zapravo smo bili iznenađeni visokim stepenom saglasnosti između učesnika u pregovorima o potrebi rješavanja problema govora mržnje. Nažalost, političke stranke nisu uspjele postići kompromis o cjelokupnom „paketu integriteta“, koji iz tog razloga na kraju nije usvojen. Međutim, set amandmana koje je nametnuo Visoki predstavnik nudi precizne definicije i osnove po kojima se nešto može karakterisati kao govor mržnje. Još je značajnije što u značajnoj mjeri pooštrava sankcije za prekršitelje i daje veće ovlasti CIK-u da reaguje.

 Poruka glasačima 

Šta ako u međuvremenu visoki predstavnik ipak nametne izmjene Izbornog zakona, o čemu se uveliko spekuliše u javnosti? 

- Misija OSCE u BiH podržava rad Ureda visokog predstavnika u BiH. Sa velikim žaljenjem konstatujemo da lokalni akteri, uprkos višegodišnjim naporima, nisu pokazali dovoljan stepen sposobnosti vođenja i odgovornosti za postizanje sporazuma o izbornoj reformi. Propušten je veliki broj prilika. Nakon ovogodišnjih izbora, istinski se nadamo da će među političkim liderima biti dovoljno političke hrabrosti da se vrate za pregovarački sto i pronađu rješenja potrebna za realizaciju sveobuhvatne izborne reforme.

Zloupotreba javnih sredstava u cilju predizborne kampanje je puno suptilniji način kampanje. Iako je to vjerovatno nemoguće potpuno iskorijeniti, šta je potrebno uraditi da se reducira na prihvatljivu mjeru? 

- Problematiku zloupotrebe javnih sredstava u izbornoj kampanji prepoznala je posmatračka misija ODIHR-a i na nju ukazala u prethodna tri izvještaja koja je ODIHR objavio nakon izbora 2010., 2014. i 2018. godine. U svojim izvještajima, ODIHR je više puta ukazivao na nepostojanje dovoljno jasne definicije javnih sredstava, niti definicije njihove zloupotrebe, što ostavlja dosta prostora za pojavu zloupotreba i korupcije. U BiH se podrazumijeva učešće visokih  državnih funkcionera u kampanjama za lokalne izbore. Politički predstavnici putuju po BiH i pojavljuju se na skupovima, pritom nezakonito koristeći resurse institucija u kojima obnašaju svoje funkcije. Zloupotreba javnih sredstava obuhvaćena je i nedavno usvojenim amandmanima koje je nametnuo visoki predstavnik. Potreban je aktivniji angažman i pravosudnih institucija i agencija za provedbu zakona u postupku identifikovanja i sankcionisanja zloupotreba javnih sredstava.

To se odnosi i na funkcionersku kampanju, naprimjer, ministre?

- Izborni zakon BiH, ali i svi zakonski standardi i najbolji primjeri iz prakse na čije poštivanje poziva ODIHR, podjednako se odnose na sve zvaničnike.

Koja je Vaša poruka glasačima u BiH?

- Iskoristili bismo ovu priliku da pozovemo sve registrovane birače da ostvare svoje pravo i glasaju. Svi u BiH su zabrinuti zbog aktuelne političke situacije. Godine 2021. naša Misija provela je sveobuhvatno istraživanje kako bi saznala kako građani BiH vide izborni proces u zemlji. Istraživanje je pokazalo da je među građanima rasprostranjena apatija u pogledu izbornog procesa, te da rukovodstvo koje poziva na podjele ne pruža nadu. Međutim, politička situacija se jedino može promijeniti glasanjem. To je privilegija koju uživaju građanke i građani BiH, ali je isto tako i obaveza. Svi građani dijele odgovornost za BiH, a jedini način da se toj odgovornosti ukaže adekvatno poštovanje jeste glasanjem na izborima.