Vijesti iz namjenske industrije, odbrane, sigurnosti, ali i one koje bi se mogle protumačiti kao diskretna prijetnja susjedima su u proteklom periodu obilježile dešavanja u regionu. Najavljena nabavka francuskih Rafala za vojsku Srbije, kao i posjeta regionu direktora Centralne obavještajne agencije (CIA) Williama Burnsa su možda privukle najviše pažnje, ali daleko od toga da su bile jedine.
Za analizu svega što je ovih dana prošlo ispod „radara“ smo zamolili vojno-političkog analitičara Nedžada Ahatovića.
-Potpuno ispod svih medijskih radara je prošla vijest da je u trodnevnoj posjeti Oružanim snagama Bosne i Hercegovine boravila je delegacija Uprave obavještajne službe Glavnog štaba Oružanih snaga Republike Turske na čelu sa načelnikom Uprave, generalpukovnikom Yaşarom Kadıoğluom. Kadioglu je drugi čovjek Glavnog Štaba Oružanih snaga Republike Turske direktno odgovoran Ministru odbrane i Predsjedniku Republike. Za to vrijeme predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bečirević boravi u zvaničnoj posjeti Republici Turskoj – ističe Ahatović
Stižu Bayraktari
Samo što je visoka turska vojna delegacija odletjela iz Sarajeva, navodi naš sagovornik, ministar odbrane BiH Zukan Helez je prema pisanju specijaliziranog njemačkog portala hartpunkt.de najavio nabavku 6 bespilotnih taktičkih borbenih dronova Baykar Bayraktar TB-2 sa tri zemaljske stanice za upravljanje. Osim toga, dva tima iz Oružanih snaga BiH već su u Turskoj na obuci. Početak isporuke planiran je za januar 2025. godine.
Samo što je visoka turska vojna delegacija odletjela iz Sarajeva, navodi naš sagovornik, ministar odbrane BiH Zukan Helez je prema pisanju specijaliziranog njemačkog portala hartpunkt.de najavio nabavku 6 bespilotnih taktičkih borbenih dronova Baykar Bayraktar TB-2 sa tri zemaljske stanice za upravljanje.
-Ovo je prva najava nabavke visoko sofisticirane borbene opreme za potrebe RZ i PZO Bosne i Hercegovine. U čemu je važnost ove nabavke. U tome što se nadzire vojna doktrina uspostave ratne avijacije fiksnih krila kao moćnog faktora odvraćanja potencijalnog agresora od bilo kakvog munjevitog napada na BiH i prelaska na političku fazu zaleđivanja novnonastalog realnog stanja na terenu. Zemlje koje koriste bespilotne taktičke borbene letjelice mogu pratiti, identifikovati i napasti ciljeve koji su joj prijetnja, bez tzv. masovne upotrebe ratne avijacije ili dopremanja i angažovanja velikog broja kopenenih trupa što zahtjeva vrijeme, kao i pridobijanje naklonosti međunarodne zajednice, medija i javnog mijenja u zemlji za sam sukob. Dakle, rat se kao u slučaju sukoba Armenije i Azerbejdžana u jesen 2020. godine može završiti za svega 44 dana, gdje strana koja je koristila bespilotne taktičke borbene letjelice protivniku nanijela neprihvatljive gubitke reda veličine 2,1 milijardu USD. To znači da se praktično bez angažmana kompletnih oružanih snaga, protivnik natjerao da iz korijena mjenja svoje namjere na bojištu i da fundamentalno mijenja kompletnu strategiju i taktiku – navodi Ahatović.
U nastavku pojašnjava kako je Bayraktar TB-2 kompanije Bayakar koje će doći u BiH, su bespilotne naoružane letjelice za taktičku upotrebu na bojištu od 300 km2. Mogu ostati u zraku od 24 do 36 sati u zavisnosti od toga da li su naoružani ili ne. Opremljeni su sa benzinskim motorima ROTAX 912 od 100 KS sa kojima mogu da razviju maksimalnu brzinu od 220 km/h. Mogu ponijeti do 200 kg ubojnog materijala, a maksimalna poletna težina ima je 650 kg. Standardna oprema TB-2 je podtrupna elektro-optička stanica sa kamerom super velike rezolucije koja pored toga uključuje infra crvenu i termalnu kameru sa kojima je integrisan laserski i IC sistem za otkrivanje i obilježavanje ciljeva. Kamere rade u širokim uglovima zahvata, snimanja i praćenja cilja do uništenja. Nagađa se da turski dronovi također imaju opremu za radarsko osmatranje koja može da prati 32 mete po ugledu na izraelski izviđaki dron Huron kojeg Turska ima u naoružanju i za koji se pretpostavlja da je bio osnova za razvoj TB-2. Od naoružanja TB-2 može da ponese dvije klasične avio bombe od po 100 kg Mark 81 ili do 4 PT vođene rakete UMTAS Mizrak sa laserskim sistemom vođenja dometa 8 km.
Treba uvesti predmet predvojničke obuke u srednje škole
Ahatovič podsjeća i kako je Srbija prva u regionu u maju 2021. nabavila kineske bespilotne naoružane letjelice za taktičku upotrebu CH-92A, a zatim i CH-95.
Uvođenje vojnog roka bez godine dana nema smisla posebno u skladu sa novim oblicima vođenja oružane borbe gdje su oružani sistemi sve složeniji i složeniji i potrebno je daleko više vremena da se s'njima ovlada i da se oni efikasno upotrebljavaju na bojištu.
-Ta činjenica nije bila problem predsjedniku Vučiću da za opravdanje potpisa ukaza kojim se u Srbiji uvodi obavezni vojni rok u trajanju od 75 dana, između ostalog ukaže na naoružavanje regiona iako je Srbija lider u regionu u tom segmentu. Šta će to značiti za Srbiju i njenu vojsku vjerovatno zna tamošnje ministarstvo odbrane i đeneralštab, ali činjenica je da će ovaj ukaz samo povećati odlazak mladih iz Srbije, što je već poprimilo ozbiljne razmjere ne samo u Srbiji već i u cijelom regionu, upravo zbog nepredvidivosti situacije u regiji u neposrednoj budućnosti. Sa druge strane uvođenje vojnog roka bez godine dana nema smisla posebno u skladu sa novim oblicima vođenja oružane borbe gdje su oružani sistemi sve složeniji i složeniji i potrebno je daleko više vremena da se s'njima ovlada i da se oni efikasno upotrebljavaju na bojištu. No, godina dana vojnog roka košta jako puno do 50 miliona eura, pa je za Srbiju prihvatljiva samo 1/5 tog vremena. Za BiH ni toliko, jer hem što nemamo novaca, nemamo ni političkog konsenzusa o tom pitanju. Zato je za BiH najbolje uvesti predmet predvojničke obuke u srednje škole i na fakultete kako bi se mladi ljudi barem upoznali sa osnovnim vojničkim vještinama – smatra Ahatović. (Foto: N1 i armyinform.com.ua.)
Komentara: 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.