Vijesti / BiH

SARAJEVO, 30.06.2016

km.

Agencija za statistiku BiH prezentirala je danas u Sarajevu konačne rezultate popisa u BiH, a prezentirani su rezultati za pet statističkih oblasti koje su obuhvaćene popisom stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH. To su: demografske karakteristike, obrazovne karakterirstike, radna snaga ili ekonomske karakteristike, zgrade i stanovi te poljoprivreda.

Kako je rečeno, u skladu sa zvaničnim rezultatima popisa u Bosni i Hercegovini živi 3.531.159 stalnih stanovnika. Od tog broja 50,94 posto čini žensku populaciju, a 49,06 posto mušku.

U Federaciji BiH živi 2.219.220 stanovnika, što čini 62,85 posto od ukupnog stanovništva u BiH. U Republici Srpskoj živi 1.228.423 stanovnika, što čini 34,79 posto od ukupnog broja stanovnika u BiH. U Brčko Distrikt BiH živi 83.516 stanovnika, što je 2,37 posto od ukupne populacije stalnog stanovništva u BiH.

Najveći grad u BiH je Sarajevo s 275.524 stanovnika u četiri gradske općine, slijedi Banja Luka sa 185.042, zatim Tuzla sa 110.979, Zenica 110.663, Bijeljina 107.715 te grad Mostar sa 105.797 stanovnika. Ovo su jedini gradovi u BiH koji imaju više od 100.000 stanovnika.

Na nivou BiH, mlado stanovništvo, do 15 godina starosti, čini 15,40 posto ukupne populacije BiH. Stanovništvo starije od 65 godina, u ukupnom stanovništvu BiH čini 14,22 posto.

Kada se govori o prosječnoj starosti stanovništva, može se reći da je na nivou BiH u prosjeku stanovništvo staro 39,51 godinu.

Iznoseći podatke prema etničkoj ili nacionalnoj pripadnosti, navedeno je da u BiH od 3.531.159 stanovnika, osobe koje su se izjasnile po etničkoj ili nacionalnoj pripadnosti da su Bošnjaci čine 50,11 posto, osobe koje su se izjasnile da su Hrvati 15,43 posto, a osoba koje su rekle da su po etničkoj ili nacionalnoj pripadnosti Srbi je 30,78 posto, dok je oko 0,77 stanovništva iskoristilo pravo da se ne izjašnjava.

Kada se pogleda etnička ili nacionalna struktura po entitetima, u FBiH je 70,4 posto Bošnjaka, zatim 22,4 posto Hrvata te 3,60 posto Srba.

U Republici Srpskoj 81,51 posto stanovništva je reklo da su srpske nacionalnosti, 2,41 posto su Hrvati, a 13,99 posto su Bošnjaci.

U Brčko Distriktu Bošnjaka ima 42,36 posto, Hrvata 20,66 posto, a Srba 34,58 posto.

Navedeni su i podaci o izjašnjenju o vjeroispovijesti. Kako je rečeno, 50,7 posto stanovništva reklo je da ispovijeda islamsku vjeru, zatim 15,19 posto kataločku i 30,75 posto pravoslavnu...

Kada je u pitanju maternji jezik, 52,86 posto stanovništva u BiH je reklo da govori bosanski, potom 14,6 posto govori hrvatski, a 30,76 posto govori srpski jezik.

Iznoseći podatke o broju domaćinstava, rečeno je da najveći postotak domaćinstava u kojima imaju dva člana, 23,98 posto domaćinstava imaju dva člana.

Između ostalog, iznesen je i podatak da je 2,82 posto nepismenog stanovništva u BiH.

Kada je riječ o podacima o kompjuterskoj pismenosti, 36,2 posto je kompjuterski pismenih osoba, te 23,9 posto djelimično kompjuterski pismenih osoba, dok je 38,7 posto kompjuterski nepismenog stanovništva.

Predstavljeni su i osnovni podaci koji se odnose na zgrade i stanove, prema kojima u BiH ukupan broj stambenih zgrada i kuća iznosi 1.078.156. Ukupan broj stanova u BiH iznosi 1.607.998.

Što se tiče podataka iz oblasti poljoprivrede, navedeno je da na nivou BiH 363.394 domaćinstva obavljaju poljoprivrednu aktivnost, odnosno 31,44 posto u odnosu na ukupan broj domaćinstava.

Prije same prezenatcije podataka, direktor Agencije za statistiku BiH Velimir Jukić je podsjetio na aktivnosti vođene u vezi s popisom stanovništva u BiH.

Podsjetio je da je popis izvršen na 24.319 popisnih krugova na teritoriji cijele BiH.

Po njegovim riječima, popis je proveden na teritoriji cijele BiH, a popisom su bile obuhvaćene sve općine - u FBiH 79 općina, u RS-u 62 i Brčko Distrikt.

Ministar civilnih poslova BiH i koordinator Vijeća ministara BiH za popis Adil Osmanović je kazao da je, prema više puta iznesenoj ocjeni IMO tima, popis potpuno usklađen s međunarodnim standardima kojima se utvrđuju zajednička pravila u prikupljanju podataka o stanovništvu i stanovima, te propisuju definicije koje su zemlje obavezne primijeniti u svojim popisima da bi se osigurala međunarodna upotrebljivost podataka popisa.

Po njegovim riječima, IMO tim je imao mandat da prati cijeli proces, od pripreme do objave rezultata, a poslije da da konačnu ocjenu o kvalitetu popisa i njegovu međunarodnu verifikaciju.

Podsjetio je da Međunarodni monitoring tim ima 23 misije i zadnja je bila u maju ove godine.

Istaknuo je da je o značaju samog popisa suvišno govoriti, dodajući da je popis najveće statističko istraživanje jedne države kojim se prikupljaju, obrađuju i objavljuju podaci o stanovništvu, domaćinstvima i stanovima.

- Cilj svakog popisa je ustanoviti broj stanovnika za cijelu državu, kao i po svim teritorijalnim nivoima. Osim broja i prostornog rasporeda, popis stanovništva osigurava podatke o demografskim, etničkim, obrazovnim, ekonomskim, migracionim i drugim obilježjima stanovnika kao i o broju domaćinstava, porodica i njihovim obilježjima, te podatke o stambenom fondu i njegovim obilježjima - kazao je Osmanović.

Smatra da su ti podaci neophodni za provođenje ekonomskih i socijalnih razvojnih politika, te naučnih istraživanja, korištenje sredstava iz EU i drugih fondova kao i druge potrebe građana.

- Evropska unija, kao i druge međunarodne institucije, daju ključnu važnost popisu neophodnom da se planira ažurno ekonomsko i socijalno planiranje. Značaj popisa je veoma bitan u kontekstu evropskih integracija, uključujući i provođenje Reformske agende – zaključio je Osmanović.