[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2022\/01\/16\/jasmin-ferovic-fera.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2022\/01\/16\/100x73\/jasmin-ferovic-fera.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2022\/01\/16\/jasmin-ferovic-fera.jpg","size":"75.56","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Magazin

32 pitanja za Jasmina Ferovića Feru, direktora Muzičke produkcije BHRT-a i praunuka čuvene Šantićeve Emine

„Pandemija nas je usporila, ali nije zaustavila jer je razvoj naša obavezna budućnost. Naši projekti obavezno uključuju čitavu BiH. Imamo sjajnu pozitivnu energiju u kolektivu i zajedno idemo dalje“, poručuje Jasmin Ferović Fera, direktor Muzičke produkcije BHRT-a. Magistar je muzikologije, muzički producent, DJ, vokalist, predavač i, kako kaže, workaholic. Potiče iz poznate muzičke porodice i praunuk je čuvene Šantićeve Emine


  1. Direktor ste Muzičke produkcije BHRT-a. Možete li nam za početak predstaviti odjel kojim „dirigujete“?

- Poznato je da ne postoji ime na domaćoj i regionalnoj muzičkoj sceni, od 1962. godine kada je osnovana Muzička produkcija pa do danas, da na neki način nije sarađivalo s istom. U Muzičkoj produkciji radi tim visokih profesionalaca koje iznimno cijenim i poštujem. Zajedno kreiramo pozitivnu kreativnu energiju i realiziramo uspješne projekte i, naglasit ću, svi radimo sve po potrebi i volimo, živimo i uživamo u svom poslu, što se na kraju i vidi. Muzička produkcija proizvodi autorsku muziku, oblikuje, izvodi, snima ili pribavlja naručenu muziku za sve programske potrebe i arhiv te učestvuje u realizaciji svih programskih projekata na svim platformama, a sve u kontekstu čuvanja tradicije i razvoja muzičke kulturne baštine BiH. Muzička produkcija je svojevrsni identitet BHRT-a, proizvodi muzički program i učestvuje u zajedničkoj proizvodnji ostalih programa radio-televizije. Cilj nam je odgovoriti sadašnjem vremenu, razvoju tehnologije, novim medijima i svjetskim trendovima. U tom kontekstu, prvi korak nam je daljni razvoj digitalne platforme, te dodatno se približiti slušaocima i gledaocima, a sve u cilju očuvanja muzičke tradicije, kvaliteta, tokova i budućnosti muzike u BiH. Našu veliku ulogu u muzičkom segmentu se trudimo opravdati i potvrditi svojim konstantnim djelovanjem i razvojem kao jedan od nosećih stubova misije Javnog servisa. Vršimo promociju, plasiranje i prodaju autorskih muzičkih projekta putem internetskih servisa, aplikacija za pametne telefone i ostalih muzičkih svjetskih platformi utvrđujući prava intelektualnog vlasništva vezanog uz muziku. Veliki orkestar Muzičke produkcije, građen od vrhunskih muzičara, snima, sudjeluje na svim platformama, u radijskim i televizijskim programima kao i javnim manifestacijam od posebnog značaja. Muzička produkcija ima svoj doprinos u kreaciji audio-video promotivnih klipova, snimanja i prenosa koncerta, a sve u dogovoru s urednicima programa. MP producentski timovi kreiraju nove RTV emisije, te učestvuju u realizaciji različitih RTV emisija, specijalnih programa, snimanju, obradi i pripremi za emitovanje značajnih  koncerata. Studijska snimanja dopunjuju navedene djelatnosti i čuvaju trajne zvučne zapise kvalitetnih projekata muzičke kulture svih žanrova u BiH. Naši planovi su u skladu s aktuelnim svjetskim zbivanjima, tehnološkim razvitkom, novim medijima, proizvodnjom programa u digitalnim medijima, novim mogućnostima, promjeni navika, načina percepcije te ponašanja gledalaca i slušalaca. Akcent je na novim medijima i proizvodnji novog programa. 

REVITALIZACIJA MUZIČKE PRODUKCIJE

  1. Čak i pasivni gledaoci i, prije svega, slušaoci tvrde kako ste znatno unaprijedili muzički segment državnog emitera. Možete li nam ukratko navesti neke projekte koje ste realizovali, unaprijedili i možda najaviti neke buduće?

- Hvala, drago mi je da se primjete naš trud i rad. U Muzičku produkciju sam prije nekoliko godina prešao sa BH Radija 1 gdje sam duže vrijeme radio na poziciji urednika muzičkog programa. Uz podršku generalnog direktora BHRT, Belmina Karamehmedovića, napravio sam projekat koji je imao za cilj revitalizaciju svih funkcija Muzičke produkcije, koja je do tada dugi niz godina bila zastarila i u nekoj fazi hibernacije iz koje ništa nije „izlazilo“. Čak je bio upitan i opstanak iste. S obzirom da je Muzička produkcija jedan od temelja Javnog servisa, te da mora imati jednu od strateških uloga unutar i izvan BHRT, obavezno biti prisutna na čitavom teritoriju BiH, napravio sam plan revitalizacije, misiju i put novog razvoja Muzičke produkcije. Bio je to veliki izazov i zajedno sa kolegama sam se dao u akciju. Danas se možemo pohvaliti realizacijom sedmičnih muzičkih emisija: Corner - Muzički klub, Tamburaši i Vi, Top 15 i Plesna lista, koje se emitiraju na BHT1, BH radiju 1 i online platformi, te svakodnevnog programa koji se emitira na BHRT internetskoj radijskoj mreži sa šest stanica. Javnosti je nedavno plasirana aplikacija BHRT I Radio internetska mreža za mobilne pametne uređaje dostupna na svim platformama. Našu internetsku radijsku platformu čine: Art radio (klasična muzika), Dance radio (dancefloor muzika), Evergreen radio, Naš radio (jedina stanica u BiH koja emitira 100 posto domaću muziku), Sevdah radio i Džez radio. Nadalje, spašena je i modernizovana izdavačka djelatnost, tako da su sada sva izdanja Muzičke produkcije dostupna na svim svjetskim servisima i digitalnim platformama. Ističem poseban uspješni projekat „Muzičari BiH – Zemljo moja“ koji je napravljen u početku pandemije i u regionu okarakterisan kao kvalitetan, motivacioni, a u kojem je od 240 isječaka muzičara iz čitave BiH napravljena posebna obrada navedene pjesme autora Kemala Montena. Realizirani su jedinstveni projekti „Sevdah u Narodnom“ i „Sevdah na Ilidži“, uz dodjelu nagrada „Duša sevdaha“ za doprinos navedenoj muzičkoj oblasti. Napravili smo posebne aranžmane za specijal „Oscar medleys“ u povodu Oscar nominacije domaćeg filma „Quo vadis, Aida?“. U okviru projekata „Studio 2 Live i Studio N“ realizirali smo 40 velikih koncerata koji su se održali u našim studijima, na kojima su nastupile poznate domaće i regionalne muzičke zvijezde. Na koncertima je ukupno prisustvovalo oko 10.000 osoba, a isti su se prenosli i emitirali na BH radiju 1, BHT 1 i online platformi. Ubrzo nastavljamo koncertnu realizaciju sa specijalnim nastupom grupe „Skroz“ i našim orkestrom te novom poslasticom za ljubitelje sevdaha. U pripremi je naredni specijal „Džez klasici na naš način“ u okviru kojeg će, pored našeg orkestra, nastupiti pjevači iz Mostara, Banje Luke i Sarajeva. Također smo u toku realizacije nekoliko strateških razvojnih projekata vezanih za digitalnu platformu, novi YT kanal za muzičke sadržaje, itd. Pandemija nas je usporila, ali nije zaustavila jer razvoj je naša obavezna budućnost. Naši projekti obavezno uključuju čitavu BiH. Imamo sjajnu pozitivnu energiju u kolektivu i zajedno idemo dalje.

  1. Kakvi su vam uslovi na raspolaganju, odnosno šta vas najviše ograničava za realizaciju nekih ideja?

- BHRT je, što je opštepoznato, u teškoj finansijskoj situaciji i teško je napraviti nove stvari bez strateških i konkretnih ulaganja u program, tehnologiju i razvoj. Ideja imamo mnogo, imamo i tim ljudi koji ih može realizovati, ali kao da vozimo automobil sa povučenom ručnom kočnicom. Razvijamo se, ali nažalost ne brzinom kojom bismo htjeli. Imidž BHRT-a se ponekad poljulja, ponekad se prave greške, ali onaj ko radi ponekad i griješi, dok onaj koji ne radi je dokazano najglasniji „kritičar“, vječito nezadovoljan, jer kada radite i stvarate tada više i cijenite tuđi rad. Dovoljno je da malo više potražite informacije i saznat ćete sve o našem radu. Sve informacije su i na našim društvenim mrežama i YT kanalima. Želio bih svima koji ovo budu čitali skrenuti pažnju da u BHRT-u postoji kvalitetna energija, koja kontinuirano radi na poboljšanju naših proizvoda.

  1. S obzirom da radite na državnoj televiziji, komercijalnost nije nužnost ili bar nije najvažnija stvar kojom se trebate rukovoditi. Da li je to na neki način veliko olakšanje ili postoje možda neka druga sputavanja?

- Kvalitet treba biti glavna referenca. Ukoliko je nešto kvalitetno istovremeno i komercijalno tim bolje. Privatni mediji se finansiraju od marketinga i drugih kanala i oni se rukovode prvenstveno time da budu što slušaniji i gledaniji, što u konačnici često utiče na kvalitet. Dakle, manje im je bitan kvalitet koliko popularnost sadržaja. Razumijem ih i ne krivim, ali trebaju da budu svjesni da i oni imaju odgovornost prema javnosti i mladim generacijama. Potrebno je pronaći neki balans. Javni servisi, po mom mišljenju, trebaju biti dovoljno gledani i slušani. Zbog različitih obaveza i zakonom propisanih sadržaja jednostavno ne mogu biti prvi, ali trebaju biti blizu vrha. Javni servis treba biti referenca za kvalitet. Čuvati i razvijati jer ako samo čuvate nešto, ono koliko god dobro bilo ostaje u nekom vremenu zaleđeno. Razvijati i biti aktuelan je nešto što se mora. Ili uskačete u vagon voza koji prolazi ili ostajete tamo gdje ste i odlazite u zaborav. Upravo je teško postići taj omjer kvaliteta, a da ostanete u trendu i aktuelni. 

  1. Važno je istaknuti da ste Vi magistar muzikologije i predajete „Muzički biznis“ i „Muziku i medije“. Postoje li ikakve oscilacije u interesu mladih generacija za bavljenjem muzikom?

- Interes je veliki. Oscilacije su od generacije do generacije. Problem kod većine mladih je da svi žele brzo i odmah da sve završe i ostvare uspjeh. Žele shortcut tamo gdje nije moguć, često odustaju na prvim problemima i nisu ljubitelji temeljitog učenja. Ponekad dobijete predstavu da mladi život i edukaciju shvataju kao YT tutorijal koji u pet minuta objasni kako i šta. Naravno da ima i mladih koji nisu u ovom opisu, ali zaista se trudim da svima objasnim i praktično dokažem potrebu za životno efektno primjenjivom kvalitetnom naobrazbom s akcentom na vještine.

  1. Muzike i muzičara u javnom prostore ne nedostaje. Ali kakva je situacija sa kvalitetnom muzikom i školovanim muzičarima?

- Imamo i jedno i drugo u BiH, ali nedovoljno medijski eksponirano. Mi se u našim emisijama trudima da pronađemo mlade i talentovane kvalitetne muzičare iz čitave BiH.

FUTURA I PLANET SARAJEVO

  1. Da li ste upoznati sa muzičkim obrazovanjem u obrazovnom sistemu, odnosno u osnovnim školama gdje bi većina klinaca trebala imati prvo ozbiljnije „upoznavanje“ sa muzikom?

- Da, upoznat sam i mišljenja sam da ga se treba unaprijediti i modernizirati. Klincima je potrebno „pronaći“ talent i kvalitetno ih pripremiti, proširiti perspektive te usmjeriti ih za nastavak školovanja i bavljenja muzikom.

  1. Zanimljivo je da Vi i potičete iz muzičke porodice? 

- Da, moja majka Selma Ferović je nekadašnja dekanesa Muzičke akademije u Sarajevu, koja je svoj privatni i profesionalni život provela predajući studentima, pišući knjige muzičkog obrazovanja, pjevajući u sarajevskim bendovima i imajući solo muzičku karijeru. Također, moja sestra Alma Ferović Fazlić živi muziku, ali kroz muzički teatar i mjuzikle i svoje znanje prenosi na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu. 

  1. Šta se trenutno dešava sa elektronskom muzikom u BiH, s obzirom da više nema nekadašnjih festivala poput Future? 

- Scena je sa festivalima Futorom i Planet Sarajevo doživjela ekspanziju i vrh 1999. i 2000. godine, kada se na jednom mjestu sakupljalo oko 10 hiljada osoba pa se nakon toga spustila na klupske okvire. Od tada se raširila i postala mainstream dobijajući veliki broj podžanrova i oblika, te je na drugi način uzela primat ostalim muzičkim pravcima. Danas je skoro nezamislivo da imate muziku koja u nekoj formi nema elemente elektroničke muzike. U svim krajevima BiH ima sjajnih mladih ljudi muzičara i DJ-a, npr. ekipa u Banjoj Luci pravi sjajan festival Fresh Wave, zatim u Brčkom Color Fest, itd., na sarajevskoj sceni izdvojit ću lokalne sjajne ekipe vezane za BAM C, i „Garden of Dreams“. Generalno, od mlađih generacija očekujem da budu bolji od nas, začetnika elektroničke scene, da više rade i grade. 

  1. Šta je trenutno aktuelno na svjetskoj elektronskoj sceni? 

- Pa mnogo toga ima, ali hajde da izdvojimo neke stvari. Interesantan je povratak Synth Popa 80, koji se kombinira sa modernom tehnologijom i zvukovima. Kao kod refresha filmskih franšiza, novim generacijama je Synth Pop 80-tih nešto novo jer ga nisu ranije upoznali. Nadalje, tu su još uvijek najstariji dancefloor pravci techno i house, te mnogi drugi. Nakon Future housea, Trapa, hip hopa, R&B-ja i reggaetona, u 2021. su sve oči u svijetu uprte u pravce synthwave, ambient music, J-pop i Nu disco. 

  1. Kako se razvija posljednjih godina DJ scena u BiH? 

- U BiH postoji veliki broj DJ-jeva raznih generacija. Međutim, nema dovoljno dešavanja, festivala i lokacija. Mladi moraju raditi ono što smo mi radili kada nije bilo ništa. Graditi i praviti „ciglu po ciglu“ nanovo, širiti scenu, boriti se i ne gubiti motivaciju. Bez toga nema posla (smijeh). 

  1. Ovog ljeta će biti 25 godina od početka vaše DJ karijere. „Frtalj“ stoljeća je impresivan uspjeh. Planirate li to obilježiti na neki način

- Kuha se opasan plan (smijeh).

  1. Kada i gdje ste posljednji put nastupali kao DJ J.F. Fera? 

- Kraj 2018. u klubu K4, u Ljubljani. Još uvijek sam aktivan, istina rijetko, ali nadam se povratku nakon što objavim još nekoliko autorskih pjesama.

  1. Na kojem ste koncertu bili posljednji put? 

- Na pretpandemijskim sarajevskim koncertima Kraftwerka i Laibacha, ako ne računamo standardne SFF i Bear Fest koncerte. 

  1. „Action Heroes“, tandem koji činite Vi i Tarik Ramić, vratio se ponovo na scenu ove godine. Šta se trenutno dešava i kakvi su planovi? 

- Radimo na novim pjesmama. Ponekad je od tekućih obaveza teško pronaći slobodnog vremena da se sebi posvetimo. Nakon saradnje sa Sarom Marić na pjesmi „Sigurni“, započeli smo puno projekata koji su u razvoju. Ovih dana snimamo video za naš singl „Nisam sam“ koji smo uradili u kolaboraciji sa Elvirom Bandićem. Plan je da snimamo i izbacujemo pjesme bez timlinea, a u konačnici ćemo ih sakupiti u drugi album koji ćemo, kao i prošli (2002), objaviti pod markicom Muzičke produkcije BHRT.

AMANDMAN ZA DOMAĆE AUTORE

  1. Profesor ste na Institutu za muziku, teatar i multimediju (iMTM) na odjelu Multimedija. Možete li našim čitaocima pojasniti o čemu se radi, čime se bavite, šta nudite i za koga ste otvoreni, sa kim sarađujete?

- Na iMTM-u predajem na predmetima „Muzika i mediji“, „DJ-ing“, te „Muzički biznis“. Vrijeme brzo teče i tehnologija se kontinuirano mijenja pa je tako potrebno prilagoditi edukaciju. Sa studentima, koji dolaze iz različitih profila ne samo muzičkih, radim na stvaranju praktičnih vještina u muzičkom i medijskom biznisu, koje su u današnjem vremenu neophodne, od tehnologije do teorije i prakse. Kada mladi ljudi apliciraju za posao najvažnije je pitanje koje vještine posjeduju ili, drugim riječima, šta znaju da rade. Student kroz ovu edukaciju stiče vještine i znanje, da radi više stvari, poslova za koje je nekada trebalo više ljudi. Dakle, svaka firma će prije zaposliti jednu osobu koja može da obavlja više poslova, tako da ne mora da zaposli više osoba za svaki specifični posao.

  1. Pandemija je teško pogodile umjetnike, naročito muzičare. Koliko je ovo teško vrijeme za njih i koliko je uopšte teško baviti se muzikom u ovako hrđavo vrijeme? 

- Teško je bilo za muzičare, neki su se snašli, prekvalifikovali, započeli nove poslove, dok su drugi iskoristili vrijeme stvarajući muziku i nove pjesme. U BiH se generalno teško baviti muzikom, ali nije nemoguće. Potrebno je tražiti radne moduse i prilagođavati se tržištu kojem se obraćate.

  1. Sve je više regionalne saradnje među muzičarima, što zbog nepostojanja jezičkih barijera što zbog lakšeg proboja na susjedna tržišta. Međutim, da li su domaći, bh. muzičari zbog nečega možda u podređenom položaju u odnosu na region? 

- Bh. autore manje „puštaju“ u programima medija u regionu, dok su autori iz regiona po defaultu u medijima BiH daleko više zastupljeniji od domaćih autora. Pa vi sada razmislite o ovome. Naravno da tu ima dosta elemenata za daljnu analizu i razmišljanje, ali u konačnici i u globalu to nije korektno. Istina, region pravi više muzike, pa i u mnogim slučajevima i kvalitetniju muziku, ali uvijek se može napraviti neka formula ukoliko postoji dobra volja. Samo pomislite na mlade. Moraju osjetiti da neko brine za njih. Ako im mi ne damo šansu, ko će? 

  1. Autorska prava su hroničan problem, a često izazivaju sukobe i podjele čak i među samim muzičarima. Kako Vi gledate na to sve s obzirom da ste član Skupštine AMUS-a?

- Kao prvo, mislim da je u BiH potreban svojevrsni amandman u zakonu da svi RTV mediji dobiju obavezu da u svom programu emitiraju minimalno 40% domaćih autora. Naravno bez uslovljavanja termina, itd., ali u globalu da to bude okvirni omjer. Vjerujte, nijednom mediju to neće štetiti jer mogu da naprave plan i vrijeme emitiranja ili na kraju da to bude čak kasno u noći. Zašto? Zato što je to, pored ostalog, dodatni vjetar u leđa svim budućim generacijama da se bave muzikom i da od iste „žive“. Trebamo mladima pored „ljubavi prema muzici“ dati dodatni razlog da se bave tim poslom. Činjenica je da se u BiH o ovome najmanje vodi računa, a u konačnici najviše ispaštaju mladi. Akcent moje kompletne priče je uvijek na mladima jer oni nastavljaju razvoj muzičke scene i ako ne vodimo računa o mladima onda pravimo veliku grešku.

  1. Online platforme su već postale dominantan način i za promociju i za komunikaciju sa publikom i za zaradu, ali sa druge strane i ponuda je nikad veća. Kada se sve sabere i oduzme, da li se sada ipak možda lakše probiti i doći do slušalaca?

- Internet i online platforme su u današnjem vremenu glavni vid promocije i zarade. YouTube je i dalje visoko aktuelan. Trenutni hit trend je zarada po broju streaminga koja je veća od zarade od kupovine pjesama. Ipak nije to baš lako. Postoje algoritmi i načini na koji vas svi servisi i društvene mreže „tjeraju“ da se dodatno reklamirate kako biste bili više „vidljivi“ u ponudama playlista i generalnih feedova.

NI JAGGER NIJE ŠTO JE BIO

  1. Pripadate generaciji koja se živo sjeća bubnjeva i žive svirke koja je nekada dolazila iz podruma skoro svake zgrade u Sarajevu. Danas se to sve preselilo na kompjutere. Naravno, svako vrijeme donosi nešto svoje, ali da li Vam možda ipak nedostaje ta atmosfera i zvuk? 

- U Muzičkoj produkciji BHRT, pored modernog pristupa, čuvamo tradicionalne instrumente, nove vrste i tradicionalni način snimanja, nastupe i organizujemo koncerte u našoj proizvodnji tako da sam često u takvoj atmosferi. Kompjuteri koriste muzičke softvere koji su, ukoliko ih pravilno koristite, dodatni alat i prednost da stignete do konačnog cilja, snimka. Dakle, način snimanja je do muzičkog producenta, a svakako zavisi i od žanra. Tehnologija ide naprijed, a sa njom se mijenjaju mnoge stvari sa kojima moramo ići ukorak. Što se tiče atmosfere za koju pitate i spominjete ranije klubove, to je nešto drugo i jasno je da je u Sarajevu manje lokacija koje imaju žive svirke tog tipa. Naravno da mi to nedostaje.  

  1. Šta inače privatno slušate, možete li navesti par imena / albuma? 

- Zaista slušam raznovrsne muzičke pravce i stare i nove, teško je nabrojati. Slušam sve što mi se sviđa, pjesme, DJ mikseve različitih DJ-jeva. Albumi se skoro pa ne slušaju već personalizirane playliste. Ako bih izdvajao neka imena izdvojio bih Depeche Mode, bend koji je i danas aktivan i jedinstven, uz čije pjesme, kada ih čujem, obavezno zapjevam. Što se tiče labela dance muzike, omiljen mi je britanski Defected records.

  1. Zbog posla, a možda i profesionalne znatiželje, vjerovatno slušate razne ili sve muzičke žanrove. Ipak, postoji li nešto što vas baš „preznoji“ kada to morate slušati? 

- Kao muzički producent i čovjek kojem je svaki djelić poslovnog, pa i privatnog posla, na neki način povezan sa muzikom trudim se uvijek biti update, slušati i pratiti sve novo što se događa na domaćoj i svjetskoj muzičkoj sceni. Nema ništa što me „preznoji“, imaju samo žanrovi koji mi se lično sviđaju ili ne. Na koncu, stvar je ukusa slušaoca. Cijenim svačiji trud i rad. Ipak, kvalitet je nešto drugo i o tome se uvijek može diskutovati. Ono što je mainstream na domaćem, ali i na svjetskom tržištu ne mora automatski da znači da je najkvalitetnije. To važi i obrnuto (smijeh). Možda je bolje reći da u svakom muzičkom žanru imate kvalitetniju ili lošiju produkciju. Za mene lično, na kraju je najvažnija dobra i kvaliteno producirana pjesma bez obzira na žanr. 

  1. Sarajevo kao glavni grad je naravno i središte muzičkih dešavanja u BiH. Ali koja još mjesta u BiH imaju dinamičnu i kvalitetnu muzičku scenu i dešavanja? 

- Mostar i Banja Luka, Brčko…

  1. Pratite li raznorazne muzičke TV-showove i da li je to možda dobar način da ispliva nečiji talenat?

- Pratim TV-showove, prvenstveno strane, ali ponekad i domaće jer, kako rekoh, volim da sam update. To može biti dobar način da pronađete nekoga ko ima poseban talent, ali glavna referenca treba biti kvalitet.

  1. Nedavno se pojavila fotografija Micka Jaggera kako u nekom pubu u Americi potpuno opušteno pije pivo bez da ga je iko prepoznao. Kako je moguće da se tako nešto desi sa takvom živom legendom

- Jednostavno. Vrijeme ide dalje. Generacije koje poznaju Jaggera nisu više aktivne kao nekada. Mick Jagger u novoj YT i Spotify generaciji nije aktuelan i popularan kao što je bio u nekadašnjoj MTV i prije nje, da ne idemo još u detalje. Ako niste non-stop u primetimeu ili trendingu i ako se baš nikako „vremenski“ ne upgradeujete onda polako odlazite u zaborav.

27. Kakva su Vam interesovanja izvan muzike? 

- Interesuje me tehnologija, umjetnost i sportovi.

28. Da li ste preduzeli sve mjere da se zaštitite od covid-19? 

- Svaki pojedinac danas snosi ličnu i kolektivnu odgovornost u odlučivanju kako da zaštiti sebe i druge. Duboko se nadam da će sve ovo ubrzo biti iza nas, a u međuvremenu sam odgovoran prema sebi i ljudima oko mene. 

29. Da li je tačno da ste praunuk čuvene Šantićeve lijepe Emine? 

- Da.

30. Na šta nikada ne žalite potrošiti novac? 

- Na tehnologiju i putovanja. 

31. Imajući na umu sve obaveze, koliko vam u prosjeku traje radni dan? 

- Nema tu prosjeka, dispozicije, radim kada god i koliko god ima posla. Nekada više, nekada manje. Kada zaista radite ono što volite tada posao postaje i zabava, ništa nije teško i sretni ste.

32. Osim svega što smo spomenuli, Vi ste i autor brojnih emisija, pisali ste brojne tekstove o muzici, bili ste menadžer muzičkih programa nekih od najpopularnijih ugostiteljskih objekata... Kako da Vas čovjek ukratko potpiše

- Workaholic. Kao što sam ranije rekao, muzika je moj život i sve što radim je na neki način povezano sa muzikom. 

 

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!