[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2025\/05\/25\/zena-brije-noge.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2025\/05\/25\/100x73\/zena-brije-noge.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2025\/05\/25\/zena-brije-noge.jpg","size":"54.61","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]

Zašto dolazi do uraslih dlaka - šta smijete i ne smijete raditi ako imate ovaj problem

Urasle dlake predstavljaju čest, ali često zanemaren dermatološki problem koji pogađa ljude različitih starosnih grupa i tipova kože. Iako u većini slučajeva nisu ozbiljno medicinsko stanje, urasle dlake mogu izazvati neprijatnosti poput crvenila, bola, svraba, pa čak i infekcija. U ovom tekstu pružićemo sveobuhvatne informacije o tome zašto dolazi do uraslih dlaka, koji faktori doprinose njihovoj pojavi, kako ih tretirati i šta nikako ne bi trebalo raditi ukoliko se ovaj problem već pojavio.

Zašto dolazi do uraslih dlaka?

Urasle dlake nastaju kada oštri vrhovi obrijanih ili depiliranih dlaka ne uspiju da izađu iz folikula, već se umjesto toga uvijaju i vraćaju nazad u kožu. Najčešće se javljaju na mjestima koja se redovno briju, kao što su lice, vrat, pazuh, noge, bikini zona i zadnjica. Ovaj proces izaziva lokalnu upalnu reakciju, jer tijelo prepoznaje dlaku kao strano tijelo, pokušavajući da je eliminiše kroz stvaranje crvenila, otoka ili gnojne upale.

Jedan od čestih uzroka je pogrešna tehnika uklanjanja dlačica, posebno brijanje u smjeru suprotnom od rasta dlake, korišćenje tupe britve ili prečesto uklanjanje dlaka.

Upotreba voska za depilaciju i njegovo pravilno korišćenje može umanjiti rizik. Hladni vosak, zbog svog načina djelovanja – povlačenja dlake iz korijena bez izlaganja toploti – smanjuje mogućnost iritacije i termičkog oštećenja kože, što potencijalno sprečava inflamaciju i urastanje. Važno je, međutim, depilaciju izvoditi pravilno, uz prethodno čišćenje i eksfolijaciju kože.

Koji su faktori rizika i kome se češće javljaju urasle dlake?

Urasle dlake se najčešće javljaju kod osoba sa specifičnim tipovima dlake i kože. Ljudi sa kovrdžavom, grubom dlakom ili tamnijom pigmentacijom kože, kao što su Afroamerikanci ili osobe sa bliskoistočnim porijeklom, češće razvijaju tzv. pseudofolikulitis – stanje koje karakterišu upaljeni, urasli folikuli. Razlog za to je prirodna tendencija ovih dlaka da se uvijaju dok rastu, čime se povećava vjerovatnoća da će se vratiti nazad u kožu.

Muškarci koji redovno briju vrat i lice često imaju problema sa uraslim dlakama, dok se kod žena češće javljaju na nogama, pazuhu i u bikini zoni. Odjevni predmeti koji zatežu kožu – poput uskih pantalona, sintetičkog donjeg veša ili sportskih helanki – povećavaju trenje, što dodatno iritira folikule i pogoršava stanje.

Pogrešne navike u njezi kože su još jedan značajan rizik. Nedovoljna hidratacija kože, preskakanje pilinga, korišćenje proizvoda sa iritirajućim sastojcima (npr. alkoholom ili jakim parfemima) sve doprinosi oštećenju barijere kože i stvaranju uslova za urastanje dlačica. Takođe, loša higijena i neredovno mijenjanje posteljine ili odjeće mogu dovesti do bakterijske kontaminacije kože, što povećava rizik od sekundarne infekcije uraslih dlaka.

Osobe koje se bave sportovima koji podrazumijevaju pojačano znojenje, česte promjene odjeće i iritaciju kože – poput biciklista, trkača ili plivača – takođe spadaju u rizičnu grupu. Kombinacija znoja, pritiska na kožu i mikrooštećenja često dovodi do zapaljenja folikula, naročito ako se dlake redovno uklanjaju. Prevencija u ovim slučajevima podrazumijeva adekvatnu higijenu, korišćenje nekomedogenih hidratantnih preparata i pažljivo uklanjanje dlačica.

Koje komplikacije mogu nastati zbog uraslih dlaka?

Iako urasle dlake na prvi pogled djeluju kao estetski problem, one mogu izazvati niz komplikacija, naročito ako se zapostave ili pogrešno tretiraju. Jedna od najčešćih posljedica je folikulitis – zapaljenje folikula dlake koje može biti bakterijskog ili neinfektivnog porekla. U početku se javlja u obliku crvenkastih papula koje često svrbe, a zatim mogu preći u pustule ispunjene gnojem.

U težim slučajevima dolazi do stvaranja cisti, koje se manifestuju kao tvrde, bolne izrasline ispod kože. Ciste mogu postati hronične, često se vraćati i zahtijevati dermatološku ili čak hiruršku intervenciju. Ako dođe do infekcije, bakterije poput Staphylococcus aureus mogu dovesti do ozbiljnijih stanja kao što su apscesi – lokalizovane kolekcije gnoja koje se moraju drenirati.

Dugotrajna upala kože može ostaviti i zdravstvene i estetske posljedice. Postinflamatorna hiperpigmentacija (PIH) je česta kod tamnijih fototipova kože, gde ožiljci i tamne fleke ostaju i mesecima nakon što je dlaka prestala da izaziva probleme. Kod nekih osoba se može javiti i zadebljanje kože zbog stalnog češanja i iritacije.

Još jedna ozbiljna komplikacija je širenje infekcije na okolna tkiva, naročito ako se urasla dlaka pokušava samostalno „izvaditi“ pomoću nesterilnih alata ili noktima. Ovakva praksa može dovesti do celulitisa – duboke infekcije kože koja zahtijeva antibiotski tretman. Zbog svega navedenog, važno je na vrijeme prepoznati simptome i reagovati na odgovarajući način, po mogućstvu uz savjet dermatologa.

Šta ne smijete raditi ako imate urasle dlake?

Jedna od najčešćih grešaka koje ljudi prave kada se susretnu s uraslom dlakom jeste pokušaj da je sami „izvade“. Bilo da se koristi pinceta, igla ili pritisak prstima, ova praksa gotovo uvijek nosi više štete nego koristi. Koža se lako može oštetiti, čime se povećava rizik od infekcije, a daljim povredama možete pogoršati inflamaciju i stvoriti trajne ožiljke.

Takođe, ne preporučuje se nastavak depilacije ili brijanja preko područja gdje su se već pojavile urasle dlake. Ovo dodatno iritira kožu i može produžiti upalu. Umjesto toga, kožu treba ostaviti da se regeneriše, uz upotrebu blagih preparata za umirenje i eksfolijaciju. Proizvodi na bazi salicilne kiseline ili mliječne kiseline mogu pomoći u uklanjanju mrtvih ćelija i otvaranju folikula.

Ne treba koristiti jake antiseptike poput čistog alkohola ili vodonik-peroksida, jer oni mogu dodatno isušiti kožu i pogoršati stanje. Takođe, izbjegavajte kreme sa kortikosteroidima na svoju ruku – iako one mogu smanjiti crvenilo, dugotrajna upotreba bez nadzora može dovesti do stanjivanja kože i drugih neželjenih efekata.

Urasle dlake su neprijatan, ali rješiv dermatološki problem koji se najčešće javlja usljed nepravilnog uklanjanja dlačica, specifičnog tipa kože ili loše higijene. Iako naizgled bezazlene, mogu dovesti do ozbiljnih komplikacija ako se zapostave. Prevencija i pravilna njega kože ključ su za rješavanje ovog problema, a u težim slučajevima neophodna je stručna pomoć.

Za još korisnih informacija posjetite naš sajt.

(Foto: pexels.com)

Podijelite ovaj sadržaj!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!