Život / Okoliš

Aerozagađenje opšti problem jer atakuje na sve organe i sisteme organizma, upozorava prof. dr. Zehra Dizdarević, specijalista pulmolog i alergolog,. Najviše na respiratorni, zbog čega se trpe ozbiljne posljedice. Kada se tome pridoda  i sveprisutno pušenje cigareta i nargila, aerozagađenje postaje, kako kaže, „ubitačno“.

Kada je riječ o izvorima zagađenja, dr. Dizdarević upozorava kako razne kotlovnice širom BiH emituju SO2, diskomolekularno gorenje koje dovodi do stvaranja čestica sulfata, dok u ruralnim područjima imamo sagorijevanje biomasa, odnosno ovčijeg ili goveđeg đubriva, koje ljudi takođe lože.

-  Sami agensi koji mogu da dovedu do promjena na sistemu i na organizmu jesu razne čestice različitih kategorija. Imamo i gasove. Ako se radi o njima imamo difundiranje u sisteme, naročito respiratorne. Ali ugrožen je i kardijalni sistem, mozak, javljaju se glavobolje... Kod kardijalnih smetnji može da dođe do tranzistornih ishemičnih kriza. Nos predstavlja prva ulazna vrata, a druga su usta. Ako neko ima dobre trepljice u nosu, nije pušač, on će veće čestice izbaciti kihanjem. Ako je pušač, onda će i veće čestice prodrijeti u disajne puteve. Male čestice su jako opasne za djecu zato dovode do bronhiolitisa. Imamo prvo upalu sluznice nosa, pa upalu grla uz promuklost, upalu glavne dišne cijevi, traheje, koja je jako bolna i ona obično i dovede pacijenta doktoru. Imamo veće disajne puteve i na kraju imamo male disajne puteve, alveole, gdje dolazi do bronhijalitisa - nabraja naša sagovornica cijeli niz mogućih problema i posljedica. Ona dodaje da se kao posljedica zagađenja kod pacijenata nerijetko javljaju i pseudoalergijske reakcije tako da pacijent misli da ima alergiju. Zapravo, radi se o iritaciji nosa i grla, čemu je uzrok zagađenje, a ne alergija.

Dr. Dizdarević spada u grupu doktora koji dugi niz godina upozoravaju na važnost donošenja strategije i akcionog plana koji bi tretirali zagađenje i kvalitet zraka, a ne da se oslanjamo samo na višu silu poput vjetra i kiše.