Život / Okoliš

Prijedlog Zakona o zaštiti okoliša FBiH jednoglasno je usvojen 28. januara ove godine na osmoj sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH. Iz Federalnog ministartsva okoliša i turizma poručili su da se nadaju da će ovaj zakon odgovoriti zahtjevima zaštite okoliša u smislu praćenja promjena na polju pravne stečevine EU i učinkovite prevencije i kontrole zagađenja. Ujedno se zahvaljuju svim institucijama, organizacijama i pojedincima koji su podržali donošenje ovog zakona.

Podsjećamo, 2019. godine, tokom pete redovne sjednice Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, Prijedlog zakona o zaštiti okoliša FBiH je bio usvojen i to neposredno nakon što su inicijativu za usvajanje Prijedloga zakona o zaštiti okoliša FBiH, sa pratećim amandmanima, pokrenuli Udruženje „Resursni Aarhus centar u BiH“ (AC Sarajevo), Centar za životnu sredinu (CZZS) i Centar za ekologiju i energiju (CEE) u sklopu „Eko BiH“ projekta, koji finansira Evropska unija, a sufinansira Grad Sarajevo, piše na stranici Mislioprirodi.ba. Navode također da je usvajanju Zakona prethodila dvogodišnja kampanja „Okoliš je zakon“, koja je pokrenuta od strane vrijednih aktivista organizacija udruženih u Eko BiH mrežu.

Tokom dnevnih akcija prikupljanja potpisa, više od 1.000 građana Sarajeva, Zenice, Kaknja, Tuzle, Jablanice i Mostara je potpisivanjem inicijative poručilo da je bolja zaštita okoliša u BiH prijeko potrebna. Uvažen je značajan doprinos navedenih organizacija i ostalih članica Eko BiH mreže prilikom pripreme i predlaganja 11 dodatnih amandmana na Prijedlog zakona, od kojih je Vlada FBiH prihvatila pet, a zatim i Predstavnički dom Parlamenta FBiH. 

„Riječ je o krovnom zakonu za regulisanje okolišne problematike, a nužan je i za lakše usklađivanje federalne okolišne regulative sa pravnom stečevinom EU. Borba za zaštitu i očuvanje okoliša nije završena, ali ovaj zakon tu borbu znatno olakšava, jer sada imamo mogućnosti da efikasnije zaštitimo naš okoliš, a građani će moći lakše ostvariti prava na učešće u okolišnim pitanjima“, ističe Emina Veljović, izvršna direktorica AC Sarajevo.

Napominjemo da prema ovom zakonu „Federalno i kantonalno ministarstvo osiguravaju učešće javnosti u odlučivanju kod vođenja svih postupaka koji se tiču donošenja odluka o okolišu. Javnost može, u roku od 30 dana od dana objavljivanja informacije dostaviti u pisanom obliku primjedbe, informacije, analize ili mišljenja koje smatra bitnim za rješavanje u predmetnom postupku“. Zakon omogućuje sveobuhvatnije učešće javnosti u pitanjima okoliša, informisanje i uključivanje javnosti u proces donošenja odluka.

O značaju aktivnog učešća javnosti za Start je govorila i ambasadorica Švedske u BiH Johanna Strömquist.  

- Građani/ke, uključujući mlade, trebaju se više angažirati u oblasti zaštite okoliša. U BiH već postoji strastveni, ustrajni i svrsishodni aktivizam na polju zaštite okoliša. Aktivisti i aktivistkinje u ovoj oblasti u BiH su najaktivniji, ali i najuspješniji, oni predstavljaju primjer koji bi drugi trebali slijediti. Podignite svijest tako da više ljudi zahtijeva promjene. Utičite na donositelje odluka na različite načine. Jedan od njih je umrežavanje i zajednički rad predstavnika/ca lokalnih zajednica i predstavnika/ca nevladinog sektora. Drugi pristup je da sami pokrenete promjenu. Promjene u Švedskoj pokrenule su organizacije civilnog društva i volonteri koji su poduzimali akcije i zahtijevali promjene - kazala je ambasadorica.

Pravo i dužnost

U Federalnom ministarstvu okoliša i turizma ističu da je donošenje novog ZOZO od izuzetnog interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine, kantone u Federaciji BiH, jedinice lokalne samouprave - gradove i općine, cjelokupnu javnost - fizičke i pravne osobe i njihove asocijacije te privredne subjekte u smislu stvaranja ambijenta za održivi razvoj bosanskohercegovačkog društva i šire. Razlozi za donošenje novog Zakona o zaštiti okoliša Federacije BiH bili su mnogobrojni, naveli su, a jedan od najvažnijih je stvaranje institucionalnog okvira za provođenje zakona usklađenog sa zahtjevima EU, što je glavni cilj i Strategije usklađivanja propisa sa pravnom stečevinom EU u oblasti zaštite okoliša / životne sredine Bosne i Hercegovine (EAS – BiH) i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. U okviru projekta pod nazivom „Monitoring napretka usklađenosti okolinske legislative u zemljama Jugoistočne Evrope sa legislativom Evropske unije“, utvrđeno je da je raniji zakon o zaštiti okoliša Federacije BiH bio samo djelimično usklađen sa pravnim propisima EU iz oblasti okoliša.

Usvojeni Zakon o zaštiti okoliša se zasniva na direktivama Evropske unije i međunarodnim konvencijama, a u njega su u potpunosti ili najvećim dijelom ugrađene odredbe četiri EU direktive i jedne uredbe, što predstavlja respektabilan nivo usklađenosti ovog zakona sa propisima EU: Strateška procjena uticaja na okoliš - SEA direktiva (The Strategic Environmental Assessment), Direktiva o procjeni uticaja na okoliš - EIA direktiva (The Environmental Impact Assessment), Direktiva o industrijskim emisijama - IED direktiva (The Industrial Emissions Directive), Direktiva za prevenciju većih nesreća - SEVESO III direktiva (The Seveso-III-Directive), Uredba EU o sistemu eko-označavanja i sistema okolinskog upravljanja i nezavisnog ocjenjivanja - EMAS (The EU Eco-Management and Audit Scheme).

Ukazat ćemo ovdje na još jednu tačku ovog zakona, a to je da „svako lice ima pravo na zdrav i ekološki prihvatljiv okoliš kao osnovno ljudsko pravo te je opšta dužnost zaštititi i poboljšati okoliš za dobrobit sadašnjih i budućih generacija“.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, 23 posto smrtnih slučajeva u svijetu povezano je s oštećivanjem i uništenjem našeg prirodnog okoliša, dok stotine miliona ljudi pati od bolesti koje su povezane sa nezdravim i neprirodnim okolišem. Klimatske promjene izravno rezultiraju češćim i intenzivnijim olujama, sušama, požarima i dizanjem razine mora, što zauzvrat prijeti životima milijardi ljudi. Pandemija COVID-19 ima svoje korijene u gubitku staništa i trgovini divljim životinjama.

Kada je okoliš u pitanju, u BiH ima puno posla, prije svega na podizanju svijesti kod građana svih dobnih skupina, ali i među političarima i političarkama i donositeljima odluka. Ljudi moraju biti svjesni da loše upravljanje okolišem predstavlja stvarnu prijetnju životu i zdravlju svih nas.

- Ljudi ne prepoznaju uvijek veze između svog ponašanja i poplava, suše, zagađenog zraka i onečišćenja tla. Ali vide da su usjevi sve manji, a djeca sklonija plućnim i kožnim oboljenjima - zaključila je ambasadorica Švedske.