[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2025\/01\/31\/l-88dd06aea646c57bed1eea464350d200.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2025\/01\/31\/100x73\/l-88dd06aea646c57bed1eea464350d200.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2025\/01\/31\/l-88dd06aea646c57bed1eea464350d200.jpg","size":"85.83","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Zagreb: Studijska izložba o modernizaciji Jugoslavije od 6. veljače u MGZ
Izložba Gorana Arčabića o modernizaciji Jugoslavije, "Ideologija i planska industrijalizacija 1947. – 1952.", koja se temelji na studijama slučaja šest poduzeća, te donosi dosad nepoznatu povijesnu građu, otvara se u četvrtak 6. veljače u Muzeju grada Zagreba (MGZ).
Izložba daje odgovore na pitanja o modernizaciji socijalističke Jugoslavije, njezinim mehanizmima, utjecajima i obilježjima, oslanjajući se na šest studija slučaja interpretiranih u širem kontekstu.
Riječ je o planiranju, gradnji i poslovanju državnih poduzeća savezne teške industrije na području Hrvatske koja su bila uporište jugoslavenske planske privrede (Rade Končar, Đuro Đaković i Željezara Sisak). Ostale studije prezentiraju planiranje i gradnju triju naselja za radnike poduzeća savezne teške industrije u Zagrebu (Prvomajska i Tvornica parnih kotlova, Jedinstvo te Rade Končar).
Prvi jugoslavenski petogodišnji plan bio je to pokušaj vodstva Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) da u kratkom roku, intenzivnom industrijalizacijom, modernizira zemlju te stvori preduvjete za društveni napredak. To je podrazumijevalo političku i socijalnu revoluciju - utjecaj i obuhvat propagande radi ostvarivanja ciljeva petoljetke predstavljeni su djelima i reprodukcijama djela likovnih umjetnika te književnika. Izložene su manje poznate slike "Pogled na tvornicu Rade Končar" Mladena Veže i "Tvornica (Željezara Sisak)" Slavka Šohaja.
Izloženi su javnosti uglavnom nepoznati digitalizirani nacrti i fotografije navedenih tvornica koji se čuvaju u Hrvatskom državnom arhivu, Državnom arhivu u Zagrebu i Arhivu Jugoslavije u Beogradu, a građu za izložbu ustupilo je četrnaest muzeja, arhiva i tvrtki. Među eksponatima nalaze se i albumi fotografija darovani istaknutim političarima i književnicima - državna poduzeća Rade Končar i Đuro Đaković darovala su takve albume predsjedniku vlade odnosno predsjedniku države Josipu Brozu, a Željezara Sisak književniku Miroslavu Krleži.
Među petnaestak propagandnih filmskih zapisa izdvaja se digitalizirani film "Veliki izvori" scenarista i redatelja Rudolfa Sremca u produkciji Jadran filma iz 1951.
Posjetitelji imaju priliku prvi put vidjeti neostvarene urbanističke vizije za tri naselja planirana 1949. godine u Zagrebu za zaposlenike poduzeća državne teške industrije koja čine jezgru današnjih naselja Gajnice, Volovčica i Voltino, prenosi Hina.
- Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!
Najnoviji članci
Popularni članci
Komentara: 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.