Ursula von der Leyen i Emmanuel Macron sastali su se sinoć na večeri u Elizejskoj palači kako bi analizirali predstojeće bitke, a njihov odnos je čvršći nego što je bio godinama, izvještava Euractiv.
Pariz nije imao manjak razloga za frustraciju predsjednicom Komisije, od njezina nastojanja da se sklopi trgovinski sporazum s Mercosurom unatoč francuskom protivljenju odluci izvršne vlasti EU da prisustvuje Trumpovom Odboru za mir ranije ove godine.
No, rastuće napetosti s Kinom i SAD-om, zajedno s tekućim ratom Rusije protiv Ukrajine, približile su Pariz i Bruxelles u pitanjima obrane, konkurentnosti i industrijske politike. Ideje koje Francuska zagovara godinama, od jačanja evropske industrijske baze do veće strateške autonomije, sada su se preselile u glavni tok donošenja politika EU.
Također su se složili oko sigurnosti djece na internetu. Von der Leyen je to opisala kao "evropski prioritet" nakon večere, pohvalivši Francusku zbog nedavnog donošenja zakona kojim se zabranjuje pristup društvenim mrežama osobama mlađim od 15 godina.
Ali dugogodišnje razlike ostaju. Francuska se jače zalagala za djelovanje oko Gaze i trgovine s izraelskim naseljima, protivila se planovima Komisije za centre za povratak migranata i želi jaču diplomatsku službu EU.
Von der Leyen je, u međuvremenu, radije zadržala Komisiju čvrsto na vodećoj poziciji u vanjskoj politici, čak i ako to znači otvorene ratove za teritorij s Kajom Kallas, koja je nedavno u svoj vodeći tim dovela Davida Cvacha, francuskog ambasadora pri NATO-u.
Njih dvoje se često sastaju - ali neće uvijek biti tako.
S predstojećim francuskim izborima i Macronovim ulaskom u završnicu svog predsjedništva, Pariz bi uskoro mogao postati daleko manje pouzdan motor evropskih integracija. Krajnje desničarski Nacionalni skup obećao je smanjiti francuski doprinos proračunu EU ako osvoji vlast 2027., što znači da se pregovori o sljedećem dugoročnom proračunu bloka sve više zapliću u francusku domaću politiku. Što se ti razgovori dulje odugovlače, to riskiraju da postanu politički toksičniji za Pariz.
Ako EU želi unaprijediti važne dokumente, od proračuna do konkurentnosti, politički prozor bi se mogao sužavati.
Komentara: 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.