[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2021\/01\/15\/download.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2021\/01\/15\/100x73\/download.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2021\/01\/15\/download.jpg","size":"41.22","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Život / Nauka i tehnologija

Za najviše 30 godina biljke će "dignuti ruke" od borbe protiv klimatskih promjena

Već se decenijama priča o negativnim aspektima koje činimo našoj planeti. Koliko neki ekosistem može služiti kao 'usisivač' za ugljen monoksid zavisi od temperature zraka. Razlog tome jeste to što sva živa bića imaju neki optimalni temperaturni raspon u kojem normalno funkcionišu. Ukoliko se ta situacija poremeti, stvari se kreću pogoršavati. 

 

Katharyn Duffy sa univrziteta Sjeverna Arizona i njene kolege konstruisali su krivulju temperaturne  za biljke, odnosno model koji predviđa reakcije na temperaturne promjene čitave kopnene vegetacije na Zemlji.

Svoj model su napravili koristeći podatke FLUXNET-a, a to je glovalna mreža meteoroloških senzora koja nadgleda izmjenu ugljka u ekosistemu. 

Ono što je definitivno jasno, jeste to da za biljke temperature mogu dovesti do manjeg nivoa fotosinteze. S obzirom da biljke također dišu i one oslobađaju ugljen monoksid, a postoji potencijalna opasnost da ekosistemi na Zemlji, postepeno promijene funkciju, od one globalnih spremišta stakleničkih plinova pa do izvora tih plinova. 

Istraživanje koje su sproveli naučnici sa univerziteta Northern Arizona ukazalo je i na graničnu vremensku tačku iznad koje se zemaljski ekosistemi u "izvore" ugljen monoksida. Takav scenario bi se mogao dosegnuti za nekih 20 do 30 godina, kazali su američki naučnici.

- Sve biljke na Zemlji upijaju oko 30 posto svih emisija ugljika pa ako to više neće biti slučaj, to može postati svojevrsna poletna pista za stopu rasta klimatskih promjena. To je začarani krug u kojem biljke uzimaju sve manje ugljika pa ga se više nalazi u atmosferi, a to znači i više globalnog zatopljenja, i tako dalje - pojašmnjava Duffy, a više o ovoj temi možete pročitati u New Scientist. 

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!