Život / Ljepota i zdravlje

SARAJEVO, 11. nov.2016

Udruženje psihijatara u BiH u suradnji s Univerzitetskim kliničkom centrom Sarajevo okupilo je na Ilidži stručnjake iz oblasti mentalnog zdravlja iz BiH, Hrvatske i Švicarske na dvodnevnom simpoziju 15. psihijatrijski dani BiH, a oni razgovaraju o načinima lakšeg prevazilaženja stigme koja je stara koliko i duševne bolesti.

Predsjednik Udruženja psihijatara u BiH prof.dr. Abdulah Kučukalić kazao je Feni da je, u okviru programa mentalnog zdravlja u BiH, jedan od važnih aspekata borba protiv stigme i diskriminacije duševnih bolesnika.

Taj program zahtijeva kontinuiranu aktivnost ne samo psihijatara i socijalnih službi nego i svih vladinih i nevladinih organizacija, oblasti obrazovanja, vjerskih zajednica.... Samo zajedničkom aktivnošću, za duži period, može se utjecati na smanjenje i redukciju stigme i diskriminacije duševnih bolesnika.

- Svjesni smo da je taj proces dug i težak. Stigmu i diskriminaciju duševnih bolesnika ne možemo eliminirati ali je kontinuirana borba bitna i neophodna da bi se stigma smanjila i ne bi negativno djelovala kako na duševne bolesnike, tako i na članove njihove obitelji, psihijatre i društvo u cjelini - naglasio je.

Profesor Kučukalić kaže da to prvenstveno zahtijeva edukaciju građana, zdravstvenih djelatnika i korisnika usluga koji također moraju biti involvirani u taj proces borbe protiv stigme.

- Nastojimo mijenjati stereotipe koji su prisutni kroz historiju (a nisu zasnovani na egzaktnim pokazateljima) poput stava da su duševni bolesnici kriminalci, nesposobni za život i tome slično. Time se generaliziraju svi duševni poremećaji - naglasio je.

Stigma i diskriminacija duševnih bolesnika, kako je kazao, umnogome umanjuje vrijednost rada psihijatara, a i proces ozdravljenja je lošiji kao i prognoze.

- Nemamo dovoljno podrške društva, psihijatrija obično djeluje u najlošijim objektima što je također vrsta stigmatizacije. Lijekovi koji se koriste za liječenje duševnih bolesnika također su reducirani, mogu se nabaviti ali za novac a duševni bolesnici su uglavnom nezaposleni i nemaju novca - kazao je.

Duševne bolesti mogu nastati uslijed genetske predispozicije kao i uslijed psihičke traume. Loša socijalna i ekonomska situacija u BiH utječe na mentalno zdravlje kompletne populacije naročito mladih ljudi, a stručnjaci kažu da je sve više psihičkih poremećaja uzrokovanih stresom. U periodu poslije rata u BiH zabilježen je porast PTSP-a, sad su to druge vrste anksioznih poremećaja koji su također posljedice stesnih situacija, ali je ipak najučestalija depresija.

Svjetski stručnjak iz oblasti mentalnog zdravlja i jedan od plenarnih predavača na simpoziju prof. dr. Norman Sartorius iz Švicarske naglašava da je stigma stara koliko i duševne bolesti i najveća je prepreka boljoj zdravstvenoj službi.

- Ljudi koji imaju duševnu bolest često kažu da im je stigma teža nego sama bolest. Diskriminira ih, ne mogu dobiti namještenje, naći stan niti partnera za život. Odbijaju ih i društvo i ljudi - kaže on.

Devedesetih godina prošlog stoljeća Svjetska psihijatrijska asocijacija započela je u državama širom svijeta realizaciju Programa protiv stigme i diskriminacije duševnih bolesnika. Zaključeno je da se, bez obzira na bogatstvo i veličinu države, može mnogo toga učiniti u borbi protiv stigme i diskriminacije, ali kontinuiranim i organiziranim radom svih aspekata u društvu. I BiH taj program realizira, u okviru Projekta mentalnog zdravlja, koji finansijski potpomaže vlada Švicarske.

Psihijatrijski stručni skup podržan je od vodećih internacionalnih stručnih udruženja, Svjetske psihijatrijske asocijacije i Evropske psihijatrijske asocijacije koja je pokrovitelj i Akademskog kursa najavljenog za drugi dan simpozija.