Magazin / Čitaj, saznaj

Boban Bogdanović, politički analitičar i srbijanski disident za Slobodnu Bosnu kazao je kako slučaj venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura nije kraj jedne priče, već početak mnogo šire istrage o tome kako su pojedini režimi pretvorili državu u servis međunarodnog kriminala, a diplomatiju u paravan za tokove novca i narkotika.

Smatra Bogdanović da jedan od pravaca američke istrage neminovno vodi ka Zapadnom Balkanu, centru Beograda ka Andrićevom vencu. 

" Režim Aleksandra Vučića godinama je održavao bliske političke odnose sa Caracasom u trenutku kada su zapadne demokratije Madura već smatrale međunarodno kompromitovanim akterom.

Srbija je slala zvanične izaslanike, razmjenjivala poruke prijateljstva i demonstrirala političku bliskost koja je prevazilazila uobičajene diplomatske geste", kaže Bogdanović te dodaje:

" U međunarodnoj politici, takvi potezi rijetko su ideološki — oni su gotovo uvijek funkcionalni. Zapadni Balkan je, u međuvremenu, postao stabilno čvorište u evropskoj distribuciji narkotika".

Kushnerovo odustajanje

Mega-projekti sa nejasnim tokovima kapitala i snažnom političkom patronažom tradicionalno su pogodni za prikrivanje porijekla novca i učvršćivanje paralelnih struktura moći, smatra Bogdanović:

"To nije balkanska anomalija — to je globalni obrazac. Američke institucije takve obrasce prepoznaju. I djeluju preventivno. Zato odluka Jareda Kushnera da odustane od visokoprofilne investicije u centru Beograda ne djeluje kao puka poslovna procjena. Kapital blizak američkoj administraciji ne ulazi u projekte koji mogu postati predmet budućih istraga. Povlačenje u takvim situacijama ne prati objašnjenje — ono je samo signal", kaže Bogdanović.

Podsjećamo, zet američkog predsjednika Donalda Trampa i osnivač investicione firme Affinity Partners, odustao je od projekta izgradnje Trump-brendiranog luksuznog kompleksa (hotela i poslovnih prostora) u centru Beograda, planiranog na mjestu zgrade nekadašnjeg Generalštaba. Projekat je izazvao snažne proteste građana, stručne javnosti i studenata koji su se protivili gradnji na mjestu simbolično značajne ruševine iz NATO bombardovanja 1999. godine. Kushnerova firma je u saopštenju navela da projekt treba da “ujedini, a ne podijeli”, i da se povlači “iz poštovanja prema narodu Srbije i gradu Beogradu” — bez direktnog navođenja optužbi kao uzroka, ali u kontekstu političkih i društvenih tenzija. 

Amigo Vučić

Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro izuzetno je cijenio predsjednika Srbije Aleksandar Vučić, kako je kazao, velikog prijatelja Venecuele, te ranije potvrdio dolazak na EXPO 2027.

Vučić također nije štedio riječi podrške pa je i  nakon što su 8. augusta SAD udvostručile nagradu za informacije koje bi dovele do hapšenja predsjednika Venecuele na 50 miliona dolara, optužujući ga da je „jedan od najvećih narko-trgovaca na svijetu“ nastavio prijateljske razgovore s Madurom:

„Dobar i sadržajan razgovor sa velikim prijateljem Srbije predsjednikom Madurom o aktuelnim globalnim izazovima, potrebi očuvanja multilateralizma i jačanju bilateralnih odnosa naših zemalja“, naveo je Vučić tada na Instagram profilu „buducnostsrbijeav“.

„Uvjeren sam da ćemo u godinama koje dolaze nastaviti da njegujemo ovo dragocjeno prijateljstvo, da gradimo mostove saradnje i solidarnosti i da zajedno doprinosimo boljoj i povezanijoj budućnosti naših naroda“, naveo je Vučić tom prilikom.

Balkanska narko- ruta

Američki predsjednik Donald Tramp juče je potvrdio da su Sjedinjene Države izvele "napade velikih razmera" protiv Venecuele i da su zarobile predsjednika te zemlje i njegovu suprugu.

SAD su podigle novu optužnicu protiv venecuelanskog predsjednika Nikólasa Madura, njegove supruge Cilie Flores i drugih saradnika zbog narko-terorizma, udruživanja za uvoz kokaina u SAD i drugih krivičnih dijela povezanih sa trgovinom droge i oružjem. Optužnica navodi da je Maduro koristio državni aparat da zaštiti i omogući transport velike količine kokaina ka SAD u saradnji s kartelima, uključujući Sinaloa Cartel i kriminalnu organizaciju Tren de Aragua.

Optužbe govore da je Venecuela godinama bila ključno tranzitno čvorište za kokain, s procjenama od oko 200–250 tona godišnje koje se transportuju preko Kariba i Centralne Amerike ka tržištima, prije svega u SAD. 

Maduro je takođe označen da je korumpirao državni sistem kako bi olakšao djelovanje narko-kartela i “narco-terorističkih” organizacija, uključujući saradnju s kolumbijskim FARC, ELN i meksičkim kartelima, i omogućio im logističku podršku i zaštitu.

Bogdanović ističe da ako se proces protiv Nicolása Madura bude odvijao do svoje logične završnice, tada optuženička klupa neće ostati latinoamerička tema.

"Moja je procjena a na isnovu informacija koje su mi dostupne iz Washingtona,  tok tog postupka neminovno će otvoriti Balkan i dovesti u fokus Aleksandra Vučića, Zvonka Veselinovića, Milana Radoičića i Sali El Murdu (škaljarski klan)— ne kao marginalne figure, već kao dio sistema bez kojeg međunarodne rute narkotika ne bi mogle da funkcionišu", kazao je Bogdanović.

Zanimljive su veze El Murde koje otkriva Avdo Avdić i njegov portal Istraga.ba sa postavljanjem Nenada Nešića na čelo ministartsva sigurnosti Bosne i Hercegovine ali i investicijama na Jahorini.

“Onaj ti je bio u lokalu Ribnjak i zatvorili su ga samo za njih. U Sa. I bio sa političarem Nešićem i sa braćom Lučić. Uložili su mnogo novca u Beogradu i htjeli na Jahorinu da donesu 30 miliona eura. Svuda su se ubacili i ganjali bi da ovaj Nešić bude ministar policije”, napisao je 25. aprila 2021. godine u aplikaciji ANOM Nenad Crnogorac, biznismen iz Trebinja koji godinama blisko sarađuje sa Škaljarskim klanom i vođom tog klana Sani al Murdom, piše Istraga.ba. Sani Al Murda je vođa Škaljarskog klana. Jedan je od većih narko bosova koji krijumčari veće količine kokaina iz Južne Amerike u Australiju, Evropu i Afriku. 

U prepiskama vođenim putem aplikacije ANOM u maju 2021. godine, Nenad Crnogorac izvještava vođu Škaljarskog klana Sani Al Murdu o projektima na Jahorini.

"Hapšenje Madura, dakle, nije latinoamerička epizoda. To je početak procesa koji ima potencijal da razotkrije međunarodne rute, politička pokroviteljstva i sisteme zaštite koji su omogućavali da narkotici iz Južne Amerike preko Srbije završavaju na tržištima Evrope. Kada se takvi procesi razvijaju, geografija ne pruža zaštitu — naprotiv, ona često postaje dokaz", zaključio je Bogdanović za Slobodnu Bosnu.