Vlada Kantona Sarajevo usvojila je Izvještaj o realizaciji novčanih podsticaja u poljoprivrednoj proizvodnji na području Kantona Sarajevo za prošlu, 2022. godinu.
Prema podacima iz Izvještaja koji je pripremilo Odjeljenje za stručne poljoprivredne poslove Ministarstva privrede, jasni su pokazatelji rasta poljoprivredne proizvodnje u prošloj godini, a komparativna analiza protekle tri godine pokazuje da su određene proizvodnje značajno rasle u posljednjoj godini.
Najveći rast proizvodnje u 2022. godini, u odnosu na prethodne dvije, primjetan je u proizvodnji merkantilnog krompira i plasteničkoj proizvodnji u obasti biljne proizvodnje, te animalnoj proizvodnji i kapitalnim ulaganjima.
- Već tri sezone zaredom, dakle sezonu jesen 2021. i proljeće/jesen 2022. godine, provodimo praksu otkupa tržišnih viškova merkantilnog krompira i sretan sam što mogu reći da je ova dodatna mjera podsticaja značajno doprinijela rastu proizvodnje ove biljne kulture koja se u 2020. godini sijala na 58,66 hektara, a u 2022. godini na 87,59 hektara. Ovi podaci ukazuju da je mjera dobra i da je treba nastaviti provoditi - pojasnio je ministar privrede Kantona Sarajevo Adnan Delić.
Iz izvještaja je vidljivo i da u kontinuitetu raste i plastenička proizvodnja. Poređenja radi, u 2020. godini zabilježeno je 37.922 metra kvadratna pokrivena plastenicima, u 2021. godini 48.113 kvadrata zasijanih površina, a u 2022. godini 59.274 kvadrata zasijanih površina pokrivenih plastenicima.
- Tokom prethodne dvije godine povećavali smo iznose podsticaja za sve modele proizvodnje i evo, kako podaci pokazuju, to daje rezultate. Konkretno za plasteničku proizvodnju, poljoprivrednici mogu ostvariti pravo na novčani podsticaj za proljetnu i jesenju proizvodnju za povrtne kulture, među kojima su najzastupljenije špinat, salata, mladi luk, paradajz, paprika i krastavac - dodao je ministar Delić.
Po obimu proizvodnje u 2022. godini, najviše je zastupljena animalna proizvodnja sa 64,27 posto udjela u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji, zatim kapitalna ulaganja koja imaju tendenciju rasta utroška sredstava iz godine u godinu i učestvuje sa 25,52 posto u ukupnoj proizvodnji, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje od 7,01 posto za ovaj model proizvodnje.
Biljna proizvodnja u posljednjih nekoliko godina je stabilna i s procentom između osam i devet posto zastupljenosti u ukupnom utrošku sredstava. Neznatan pad obima proizvodje primjetan je kod farmi za tov junadi, vlastitog uzgoja teladi i inkubacijske proizvodnje jednodnevnih pilića što se može povezati s poskupljenjima hrane u protekloj godini.
U odnosu na 2021. godinu, u prethodnoj godini povećan je ukupan broj zahtjeva za ostvarenje prava na novčani podsticaj za 137 zahtjeva po svim modelima proizvodnje, a povećan je i broj novih kandidata-podnosioca zahtjeva u odnosu na prethodnu godinu za 95, što ukazuje na povećanu zainteresovanost za poljoprivrednu proizvodnju na području Kantona Sarajevo.
- Imali smo značajan rast zahtjeva u animalnoj proizvodnji, posebno za kupovinu priplodnih junica. Ove godine za 39 takvih zahtjeva isplaćeno je nešto manje od 558.000 KM. Za istu ovu proizvodnju u 2021. godini imali smo tek 11 zahtjeva za koje je tada odobreno oko 103.000 KM. Smatramo ovo velikim napretkom i pojačanjem u oblasti kvaliteta proizvodnje animalnog porijekla - naveo je ministar Delić.
Značajna povećanja zahtjeva zabilježena su i u oblasti kupovine poljoprivredne mehanizacije, te je u 2022. godini za 272 zahtjeva isplaćeno 1,3 miliona KM, što je 112 zahtjeva više u odnosu na 2021. godinu, kada je Ministarstvo obradilo 160 zahtjeva za nabavku mehanizacije i isplatilo podsticaje u iznosu od 828.000 KM.
- Povećanje zahtjeva za kupovinu mehanizacije pokazatelj je da naši poljoprivrednici šire svoju proizvodnju i jačaju postojeće proizvodne kapacitete domaćinstava. Vjerujem da će neka od ovih gazdinstava, ukoliko se nastavi kontinuitet povećanja podrške poljoprivrednoj proizvodnji, prerasti u ozbiljne proizvođače na području Kantona Sarajevo - istakao je ministar.
Ministarstvo privrede KS, u protekle dvije godine, uložilo je više od 13 miliona KM u jačanje primarne poljoprivredne proizvodnje, od čega je u 2022. godini za 2.474 zahtjeva isplaćeno 7.832.624 KM, a u 2021. godini za 2.271 zahtjev ukupno 5.579.449 KM.
Ministar Delić podsjetio je da je u Budžetu iz 2020. godine bilo pet miliona KM za primarnu poljoprivrednu proizvodnju, te da su odmah, početkom 2021. godine, počeli raditi na povećanju podrške poljoprivrednoj proizvodnji. To je, kako je već istaknuto, na kraju 2022. godine rezultiralo podrškom većom od 13 miliona KM u protekle dvije godine, a u budžetu za 2023. godinu planirano je novo povećanje za poljoprivredne podsticaje.
- Naš prijedlog je da se ide na 10 miliona KM za poljoprivredne podsticaje u 2023. godini, što je povećanje od 2,9 miliona KM u odnosu na budžet prošle godine. Kanton Sarajevo nije primarno orijentisan na poljoprivrednu proizvodnju, ali imamo značajan rast i povećanje interesa tako da bi taj trend trebalo pratiti i srazmjerno podsticati - naveo je ministar Delić.
Uporedo s jačanjem poljoprivrednih podsticaja poljoprivrednim proizvođačima s područja Kantona Sarajevo, Ministarstvo je uložilo oko tri miliona KM za unapređenje kvaliteta proizvodnje i na Poljoprivrednom dobru “Butmir”, te oko pola miliona KM za početak realizacije projekta osjemenjavanja, petogodišnjeg generacijskog projekta u oblasti govedarstva, čija je ukupna vrijednost oko dva miliona KM, a kojim se planira smanjiti uvoz, te pojačati domaći uzgoj i proizvodnja.
Tokom prethodne dvije godine primjetno je i stvaranje većeg broja poljoprivrednih proizvođača sa relativno obimnijom poljoprivrednom proizvodnjom, dok je sve manje onih koji se poljoprivrednom proizvodnjom bave kao sporednom djelatnošću, saopćila je Služba za protokol i press Kantona Sarajevo.
Komentara: 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.