Posebni američki izaslanik za zapadni Balkan Gabriel Escobar susret će se u četvrtak, u Prištini, u sklopu posjeta Kosovu s kosovskim premijerom Albinom Kurtijem, a jedna od tema sastanka bit će odluka kosovske središnje banke o ukidanju dinara, potvrđeno je iz jutros iz Vlade te zemlje.
Escobar se u srijedu u Prištini sastao s kosovskom predsjednicom Vjosom Osmani, predstavnicima kosovskih oporbenih stranka, te Srpske liste a nakon nedavne odluke kosovske središnje banke kojom je ukinut srpski dinar u platnom prometu što je ostavilo posljedice na svakodnevni život kosovskih Srba.
Escobar, koji će se s Kurtijem sastati u 15.30 sati, ranije je izjavljivao kako je odluka o ukidanju dinaru u platnom prometu Kosova štetna te je potvrdio da "SAD ima poteškoća u komunikaciji s kosovskim premijerom".
Predstavnici Srpske liste, najjače političke organizacije Srba na Kosovu koju podržava službeni Beograd, zatražili su tijekom sastanka s Escobarom poduzimanje odlučnih i žurnih koraka kako bi se zaustavio egzodus Srba s Kosova.
"To zahtjeva snažnu, energičnu i hitnu reakciju demokratskog svijeta čime bi se spriječilo protjerivanje Srba", priopćeno je iz Srpske liste.
Odluka o ukidanju dinara pojačala je zabrinutost srpske zajednice na Kosovu jer plaće i mirovine iz Srbije primaju u dinarima koje koriste za kupnju i prodaju, a međunarodna zajednica je tražila ranije da Kosovo odgodi provedbu uredbe, ukazavši na mogući negativan utjecaj na kosovske Srbe.
Istodobno s dolaskom američkog izaslanika za zapadni Balkan u Prištinu Kurti je na sjednici kosovske Vlade zatražio od lokalnih vlasti da provedu odluku Ustavnog suda Kosova kojom je manastiru Dečani potvrđeno vlasništvo nad zemljištem, a čija bi provedba mogla odlučiti o zahtjevu Kosova za članstvo u Vijeću Europe tijekom Parlamentarne skupštine te institucije koja će se održati u travnju.
Kosovski primjer rekao je da je ministrica vanjskih poslova i dijaspore Donika Gervalla uputila verbalnu notu Vijeću Europe te dodao da će proces donošenja odluka o članstvu Kosova u toj instituciji biti završen u svibnju.
Predstavnici lokalne vlasti odbijali su da manastir Visoki Dečani upiše 24 hektara zemlje i šume u katastar jer smatraju da ta imovina pripada poduzećima Apiko i Ilirija, te da nikada nije pripadala manastiru.
Također ističu da je Ustavni sud potvrdio odluku bivšeg predsjednika Jugoslavije Slobodana Miloševića iz 1997. godine kojom je zemljište poklonjeno manastiru Visoki Dečani.
Komentara: 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.