[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/06\/25\/euroasfalt-start.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/06\/25\/100x73\/euroasfalt-start.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/06\/25\/euroasfalt-start.jpg","size":"94.90","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Život / Reportaže i priče

(VIDEO) Što kopaju bunare na autoputu

(Magazin Start)

Kraj je aprila 2020. godine. Korona hara svijetom, život je skoro pa stao, privreda posustaje, narod i država pokušavaju spasiti što se spasiti da. Ekonomske posljedice, predviđaju stručnjaci, u svakoj su varijanti nesagledive. Optimisti ih porede sa krizom iz 2008., a realisti su mnogo bliži poređenju sa krizom u Americi tridesetih godina prošloga vijeka.

A mi smo u Zenici. Dan lijep, sunčan, živa u termometru pregazila dvadeset stepeni. Pratimo izgradnju dijela Koridora Vc, tačnije poddionicu autoceste Klopče – Donja Gračanica i tunela Zenica, kao zasebnog projekta. Dužina ovoga dijela je pet hiljada metara, od čega otvorene trase ima gotovo tri kilometra. Na preostalih dvije hiljade metara raspoređeni su most Babina Rijeka, tri vijadukta - Pehare, Klopačke stijene i Klopče, te tuneli Ričice i Pečuj.

U sklopu dionice je i most Drivuša, pozicioniran u neposrednoj blizini magistralne ceste i sastavni je dio obilaznice oko Zenice. Čovjek se umori dok ispriča, a treba sve i izgraditi. Rok je 25. novembar. Ove godine.

JEDAN OD NAJZAHTJEVNIJIH PROJEKATA

Ovdje ljudi rade kao da ih ne zanima šta se dešava oko njih. Sve izgleda kao veliki mravinjak, sa dodatkom zvukova velikih bagera, rovokopača, kamiona, pikhammera. Stijene se tope kao puter, a ogromne količine zemlje svakoga sata mijenjaju mjesto i oslobađaju prostor za pravi veliki autoput.

Neki su ovaj, najzahtjevniji, dio Koridora Vc nazvali enciklopedijom cestogradnje jer ovdje naprosto imate sve što ste ikada učili o građevini i još štošta preko toga. Stoga, valjda, grupe studenata građevine redovno dolaze da na licu mjesta uče i uvjere se za šta su sve sposobni naši građevinari. Da, naši, bosanski.

Cijeli posao vodi Euro-Asfalt, kao lider u konzorciju sa Strabagom, te još dvadesetak domaćih kompanija u svojstvu podizvođača i dobavljača. Mahom su to domaće kompanije. Direktor projekta je Faruk Medošević, mlad čovjek, sa velikim iskustvom.

- Ovo je jedan od najzahtjevnijih projekata na Koridoru, a vjerujte mi da svaki dio Koridora poznajem kao svoj džep i na svakom sam sudjelovao. Na cijelom projektu angažirano je oko 300 uposlenih, od kojih je 280 proizvodnih radnika, a ostatak, nas dvadesetak, smo tehničko osoblje koje upravlja projektom - kaže Medošević.

Kompletna dionica nalazi se u aktivnim ili pasivnim klizištima, koja su u neposrednoj blizini Zenice. Sva su se klizišta, početkom gradnje ovoga dijela  Koridora, aktivirala što je dodatno otežalo sve vrste radova.

- Sama lokacija na kojoj radimo zahtijeva da se obrati pažnja na više aspekata stabilnosti samog terena. Zadatak nam je, pored svega ostalog, da uradimo deset hiljada kubika armiranog betona u roštiljima, konkretnije potpornih konstrukcija roštiljskog izgleda koje služe stabiliziranju same padine. Također, oko 50 kilometara geotehničkih sidara koja su bušena i usidrena u sam masiv na uzbrežnoj strani te tako potpomažu roštiljskim konstrukcijama da drže padinu stabilnom - objašnjava nam Faruk veliku potkopanu padinu ispod koje će se izgraditi autoput. Pola stručne terminologije nismo razumjeli, ali smo shvatili šta je problem i šta je cilj - brdo hoće dole, a mi mu ne damo. I uspjeli smo u tome! Ne mi, no Euro-Asfalt sa saradnicima.

ZAŠTITA OD KORONE

Pored klizišta koje vidimo golim okom, čije smo saniranje pokušali objasniti „stručnim“ rječnikom, postoje i klizišta koja se ne vide. Ogromni mostovi leže na velikim nosećim stubovima. Ono što je zanimljivo i što smo vidjeli svojim očima jeste da je temelj stuba dublji, odnosno viši od visine samoga stuba. Ako most podupire veliki betonski stub visine 15 ili 20 metara, u zemlji je temelj, dakle isto takav stub od 35 metara.

- Način temeljenja pomoću bunara je još jedna „ poslastica“ koju nam je zadao ovakav teren. Tu se nalazi klizište i to na dubini od preko 20 metara. Kako ne bismo morali uklanjati sav taj materijal da bismo oslonili mostovsku konstrukciju na čvrsto tlo, vrši se temeljenje na bunarima na način da se izbuše bunari dubine 35 metara sistemom zasječenih šipova. Nakon toga, kopa se materijal između njih, montira armatura te nalijeva beton. Tako se može osloniti vrlo zahtjevna mostovska konstrukcija.

Ovako nam je direktor projekta „narodnim jezikom“ objasnio ogromne rupe iz kojih će izniknuti stubovi na koje će, opet, postaviti most te cestu kojom ćemo brzinom od 130 kilometara na sat prolaziti kraj Zenice Koridorom Vc.

Na gradilištu smo proveli cijeli dan, detaljno obilazili pojedine segmente autoputa u izgradnji, fotografisali, snimali, pokušavali doznati neke građevinske trikove, razgovarali o svemu i svačemu no niko, niti jednom riječju, ne spomenu koronu. To shvatismo tek pred sami kraj obilaska svih pet kilometara puta. Radnici nose zaštitne šljemove, rukavice i maske i, kako na gradilištu nema baš vremena za radio, televiziju ili internet, bave se onim za šta su, kažu, dobro plaćeni (plate se kreću od hiljadu maraka naviše).

Zanimalo nas je na koji način se kompanija Euro-Asfalt i njeni radnici bore protiv pandemije Covida-19.

- Mi smo prije otprilike šest sedmica, nakon što se krenulo sa provođenjem mjera zaštite, uveli i na samom gradilištu mjere zaštite. Prvih mjesec dana smo sve učesnike u gradnji izolovali u kamp Ričice, gdje su oni imali sve normalne uslove za život, osim kontakta sa porodicama. Htjeli smo ih na taj način zaštititi i ne ugroziti cijelu ekipu zaduženu za izgradnju. Nakon toga, organizirali smo rad u smjenama na način da uposlenici rade 21 dan, a potom sedam dana borave kući. Po povratku idu u izolatorij, bez kontakta sa ljudima koji su tu bili prije njih. Nakon isteka 14 dana, počinje miješanje ljudi koji su tu bili. Na taj način vršimo i direktnu i indirektnu zaštitu. Testiranje svih ljudi je rađeno u tri navrata i, hvala Bogu, niko nije bio bolestan - ističe naš sagovornik.

Euro-Asfalt je nedavno, usred trajanja pandemije koronavirusa, objavio oglas za zapošljavanje čak 50 radnika, što je predstavljalo pravu malu ekskluzivu za većinu medija. Naime, cijela je država govorila i govori o tome ko će i na koji način biti otpušten, a građevinci traže nove radnike.

- Što se tiče naše kompanije, trenutno nas je nešto više od 900 uposlenih, angažiranih u zemlji i inostranstvu. Osim u Bosni i Hercegovini, imamo projekte i u Crnoj Gori, Hrvatskoj, Sloveniji i Njemačkoj - kaže Medošević.

Na sva gradilišta Euro-Asfalta, od baze u Rajlovcu, preko Zenice i Počitelja do tunela Hranjen u Goraždu i Ivan u Konjicu, hrana, pripremana u kontroliranim uvjetima, doprema se iz Sarajeva.

I ko ono reče da nema posla?

 

 

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!