[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/08\/19\/img-0006-min.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/08\/19\/100x73\/img-0006-min.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/08\/19\/img-0006-min.jpg","size":"577.93","dimensions":{"width":1170,"height":580}},{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/08\/19\/img-0188-min_1.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/08\/19\/100x73\/img-0188-min_1.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/08\/19\/img-0188-min_1.jpg","size":"555.81","dimensions":{"width":1170,"height":580}},{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/08\/19\/img-0018-min.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/08\/19\/100x73\/img-0018-min.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/08\/19\/img-0018-min.jpg","size":"739.95","dimensions":{"width":1170,"height":580}},{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/08\/19\/img-0082-min.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/08\/19\/100x73\/img-0082-min.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/08\/19\/img-0082-min.jpg","size":"634.37","dimensions":{"width":1170,"height":580}},{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/08\/19\/img-0098-min.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/08\/19\/100x73\/img-0098-min.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/08\/19\/img-0098-min.jpg","size":"718.01","dimensions":{"width":1170,"height":580}},{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/08\/19\/img-0115-min.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/08\/19\/100x73\/img-0115-min.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/08\/19\/img-0115-min.jpg","size":"474.36","dimensions":{"width":1170,"height":580}},{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/08\/19\/img-0126-min.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/08\/19\/100x73\/img-0126-min.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/08\/19\/img-0126-min.jpg","size":"644.59","dimensions":{"width":1170,"height":580}},{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/08\/19\/img-0140-min.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/08\/19\/100x73\/img-0140-min.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/08\/19\/img-0140-min.jpg","size":"618.94","dimensions":{"width":1170,"height":580}},{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/08\/19\/img-0146-min.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/08\/19\/100x73\/img-0146-min.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/08\/19\/img-0146-min.jpg","size":"582.60","dimensions":{"width":1170,"height":580}},{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/08\/19\/img-0164-min.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/08\/19\/100x73\/img-0164-min.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/08\/19\/img-0164-min.jpg","size":"599.83","dimensions":{"width":1170,"height":580}},{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/08\/19\/img-0188-min.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/08\/19\/100x73\/img-0188-min.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/08\/19\/img-0188-min.jpg","size":"555.81","dimensions":{"width":1170,"height":580}},{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/08\/19\/img-0076-min.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/08\/19\/100x73\/img-0076-min.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/08\/19\/img-0076-min.jpg","size":"646.14","dimensions":{"width":1170,"height":580}},{"video":"http:\/\/www.youtube.com\/watch?v=GRLhvxzaFoU","thumb":"https:\/\/i.ytimg.com\/vi\/GRLhvxzaFoU\/hqdefault.jpg","caption":"Ljeto u Pionirskoj dolini...","fit":"cover"}]
Život / Reportaže i priče

(VIDEO) Posjetite Pionirsku dolinu, dom za 540 životinja i 58 životinjskih vrsta

Na samo dva kilometra od centra Sarajeva nalazi se Pionirska dolina, zelena oaza koja je dom za 540 životinja i 58 životinjskih vrsta, od kojih se mnoge sa pravom mogu nazvati egzotičnim. Tigrica Nina je početkom ove godine stigla iz Francuske, američki bizon pod imenom Ivan je stigao nedavno iz Beograda, ali je svima njima slavu „ukrala“ Aida, mladunče mrkog medvjeda koje je nedavno spašeno u okolini Sarajeva. Čim je ugledate bit će vam jasno i zašto

Piše: Zdravko Čupović (zdravko@startbih.info)

Foto: Mevludin Mekić

- Ovogodišnji plan nabavke novih vrsta i jedinki je već ispunjen iako smo tek na sredini kalendarske godine - ponosno ističe već na početku razgovora za magazin Start BiH Aldijana Hamza, stručna saradnica za informisanje KJKP "Park" pri kojem egzistira Pionirska dolina.

Hamza je međutim puno više od onog što govori formalni naziv funkcije koju obavlja. Već nakon nekoliko minuta jasno je da se radi o velikom ljubitelju i dobrom poznavaoca životinja.

- Od početka ove godine stiglo nam je dosta novih životinja. Prva je došla tigrica Nina. Vrlo interesantna vrsta za naš vrt. Imamo je prvi put nakon rata, a stigla nam je iz Francuske. Karantin je prošao odlično. Odmah je postala najinteresantnija životinja u vrtu, ali je titulu ubrzo izgubila jer smo u maju dobili SOS poziv iz Tarčina. U pitanju je bilo mladunče mrkog medvjeda staro oko tri mjeseca, kojem su krivolovci vjerovatno ubili majku pa se spuštalo u selo Gunjani u potrazi za hranom. Jedan domaćin ju je nahranio i vratio u šumu, ali se ona uporno vraćala. Tada nas je pozvao i zamolio da nađemo rješenje. Odlučili smo da je udomimo, ali je to za nas bio rizičan i težak projekat. Domaćin ju je nazvao Aida pa je zadržala to ime - pojašnjava nam Hamza.

O složenosti i rizičnosti poduhvata je, kaže, ponajbolje govorilo opšte stanje mladunčeta koje je bilo pothranjeno i teško svega četiri kilograma, a nije znalo ni samostalno jesti.

Upornim zalaganjem uposlenika, adaptacija i karantin su prošli jako dobro. Mlijeko, pasirano voće, puno strpljenja i ljubavi su rezultirali time da je Aida poslije samo mjesec dana prebacila 12 kilograma. Sada već ima svoju nastambu, a za kratko vrijeme je toliko prirasla srcu posjetilaca da nerijetko dolaze sa voćem i teglama meda. Očekivano, najviše oduševljava djecu. Ako oporavak i dalje bude tekao kako treba, kada dovoljno odraste pridružit će se svojim starijim rođacima, mrkim medvjedima Seji i Sonji.

Nakon nje, u Dolinu je iz Beogradskog zoološkog vrta, sa kojim, kako ističe naša sagovornica, imaju odličnu saradnju, stiglo 13 novih životinja, odnosno četiri vrste od čega su dvije novitet za Pionirsku dolinu.

- Najatraktivniji je svakako mladi američki bizon koji je vrsta u izumiranju. Imaju ga samo rijetki zoo-vrtovi u Evropi i određeni rezervati u Americi. U XIX vijeku su ga ljudi zbog krzna i mesa gotovo istrijebili. U pitanju je mužjak težak oko 350 kilograma, star tri godine. Rođen je u Beogradu 2016. na Ivandan pa se i zove Ivan. Prvi dani karantina su prošli bez problema - navodi Hamza, dok nam istovremeno priznaje kako je istovar njegovog boksa bio istinski poduhvat jer mehanizacija u ovom slučaju nije mogla biti od pomoći. Sve je spalo na golu fizičku snagu, a u tome je učestvovalo čak 30 ljudi.

capture.png

Sa Ivanom su u Sarajevo stigla i dva para berberskih ovaca koje također pripadaju ugroženoj vrsti, a do tada ih zoo-vrt nije imao.

Pošiljku su kompletirali i još četiri mare, čime je obogaćen njihov dosadašnji broj, te dva para američkih rakuna koje je Pionirska dolina također već imala.

Bejbi bum u vrtu

Jedan od najvažnijih kriterija po kojem se ocjenjuju kvalitet i životni uslovi svakog vrta jeste reprodukcija životinja u zatočeništvu. Sudeći po tome, životinjama u Pionirskoj dolini prija boravak.

- Na prinove smo možda i najviše ponosni. Madagaskarski lemuri su ove godine po treći put u pionirskoj dolini dobili bebe. Njih smo dobili iz Hrvatske, gdje su bili 18 godina, ali tamo nikada nisu imali prinove, a kod nas evo već treći put dobijaju mladunce. Već se polako odvajaju od majke, a od jeseni će biti skoro samostalni. I antilope su dobile potomke početkom marta. Nedugo zatim i naše krdo lama, koje inače svake godine dobije mlade, ove je godine dobilo crno-bijelu ženku. Pravi bejbi bum smo imali. I mini koze imaju dosta beba ovog proljeća, a zanimljivo je da harmonično žive u istoj nastambi sa škotskim govedom, koje teži više od pola tone. Sjajni su drugari, a kozlići se čak penju na njih dok preživaju - priča nam sa oduševljenjem.

Među najpopularnije životinje u vrtu spada i dvogodišnja vučica koja, bar za sada, nema ime. Ispred njenog kaveza, sa sirovim piletom u ruci, zetekli smo Semira Handžića, veterinarskog tehničara koji ovdje radi već osam godina. Najčešće je angažovan na hranjenju zvijeri i svaštojeda poput medvjeda, rakuna...

- Vučicu je inače odgojio jedan čovjek pored Sarajeva, a nama je došla prije godina dana. Zbog toga je skoro pa pitoma pa je sigurno i to jedan od razloga njene popularnosti kod posjetilaca. Hrani se piletinom, a dva do tri puta sedmično joj dajemo i govedinu. Pojede cijelo pile ili 1-2 kilograma crvenog mesa po obroku. Njen prirodni instinkt joj govori da hranu i ovdje zna da zakopava jer nije svjesna da ima redovan obrok svaki dan. Zanimljivo je da je ona kod tog čovjeka odrasla sa pudlicom. Kada smo je ovdje dopremali morali smo i pudlicu dovesti da uđe sa njom u kavez. Sve je bilo OK, ali je problem nastao kada smo izveli pudlicu. Tada je vučica postala nervozna. Vuk i pas su se sprijateljili, ali je pudlica morala da se vrati sa vlasnikom - kaže Handžić.

Na pitanje koliko mu je opasan posao, uvjerava nas kako su uposlenici dobro obučeni i da znaju kako postupati sa kojom životinjom te da nipošto ni u jednom trenutku se ne smiju uznemiravati ili osjećati ugroženim.

Prije vuka, naš sagovornik je mesom „podmirio“ i stanovnike savremenog zvjerinjaka u kojem još žive i dobro poznati lav Rili, lavica Sarajčica te njihov  potomak Piolina.

- Tigar i lavovi jedu crveno meso, a jednom, dvaput sedmično dobiju piletinu, koja im dođe kao desert jer je vole jesti. Inače, hrane se jednom dnevno, a po obroku pojedu osam kila mesa. Meso je zaleđeno, pa onaj ko radi naveče ga odleđuje i ostavlja kolegi za sutradan. Kada je riječ o ishrani Seje i Sonje, njima se kuha piletina koja se kombinuje sa voćem u ljetnim danima - navodi naš sagovornik koji se sa nekoliko banana već uputio prema lemurima koji obitavaju pored majmunarnika.

Djeca se nadaju slonu, žirafi...

Pred nastambom bengalske tigrice Nine, koja tek ponekad glavom izviri iz hladovine unutar zatvorenog dijela nastambe, zatekli smo Lejlu Sirćo sa djecom koja se strpljivo nadaju da će Nina konačno „prelomiti“ i bar nakratko prošetati otvorenim dijelom nastambe. Julsko prijepodnevno sunce je već toliko jako da će Ninu teško nešto natjerati da napusti hladovinu, ali klinci su, čini nam se, strpljivi.

- Djecu dovodim nekoliko puta godišnje i svaki put vidimo nešto novo i drugačije. Sada čekamo tigricu da izađe, ali nešto neće - kaže nam mama sa osmijehom.

- Ja najviše volim lemure, a volio bih da vidim ovdje i pingvine - priznaje nam Ahmed (10), dok njegova nešto mlađa sestra Asja dodaje kako najviše voli mede.

Na klupi u hladovini, poviše staništa Seje i Sonje, zatičemo Vanesu Poturović koja je sa kćerkom, kaže nam, čest gost Pionirske doline.

- Trudimo se da ovdje dolazimo što češće, posebno ljeti jer imamo lijepu hladovinu, a sadržaji za djecu su bogati. Volimo da gledamo životinje, edukujemo djecu i lijepo se provedemo - kaže Vanesa, dok se njena kćerka sedmogodišnja Lajla, nakon kratkog promišljanja, odlučuje da joj je ipak vučica najdraža životinja, ali odmah dodaje da voli i kozliće, konje, zebre... Najviše bi,  kaže, voljela kada bi u vrt stigao i slon.

Ovoga puta su došli u društvu Semre Dudo i njene djece, devetogodišnje Sarah i šestogodišnjeg Adija.

- Pokušavamo da dolazimo što češće, naročito za vrijeme raspusta. Ali bar jednom mjesečno dođemo sa prijateljima i lijepo se provedemo - kaže mama Samra, dok Sarah ističe kako najviše voli klokane i kozliće, te da bi voljela da vrt obogate žirafa i polarni medo.

- Najviše volim bengalskog tigra i vuka. Volio bih da vidim kita, ali nam za njega treba veeeeliki akvarijum - dječije iskreno nam priznaje Adi.

Sijeno stiže sa Kupresa

Hamza ističe kako se Pionirska dolina prostire na devet hektara, gdje obitava 58 životinjskih vrsta, odnosno oko 540 životinja. Sve je urađeno po standardu, a vrt je i u kandidatskom statusu EAZA (Evropske asocijacija zooloških vrtova i akvarija).

Održavanje tolikog broja životinja, ali i velike površine iziskuje ogromna sredstva, a iz budžeta Vlade Kantona Sarajevo dobijaju tek 100.000 KM za ishranu životinja. Novac dobijaju u 12 rata i sve se mora utrošiti u ishranu. Problem predstavlja činjenica da proces standardizacije objekata mora prethoditi nabavci novih životinja što znači da ne mogu dobiti novu životinju ni vrstu dok za to ne obezbijede uslove.

- Oko 6.600 KM je mjesečna dotacija za ishranu koju dobijamo od KS, ali to naravno nije dovoljno jer jedan lav dnevno pojede osam kilograma mesa.

Sve se nabavlja shodno zakonu o javnim nabavkama. Građani nas često zovu da pokosimo njihovu livadu pa da sijeno i travu damo životinjama, ali mi to ne smijemo raditi jer nikada ne znate da li se radi o zagađenim površinama ili onima koje nisu tretirane na pravi način. Primjera radi, za naše biljojede sada kupujemo balirano sijeno iz Kupresa. Naravno, sva hrana mora biti pregledana i zdravstveno ispravna. Dosta životinja potiče iz toplih krajeva i nije jednostavno obezbijediti adekvatne uslove za lava, antilopu ili zebru na temperaturama ispod 10 stepeni - ističe Hamza uz opasku da i opština Centar nekada izdvoji 10.000 KM, najčešće kada se radi o nabaci nove životinje tako da je finansijska situacija nezavidna.

Cijena ulaznica je zaista simbolična – ulaz za djecu do pet godina je besplatan, od pet do 15 je 2,5 KM, a stariji od 15 godina plaćaju ulaz tri KM. Radno vrijeme ljeti je od 8.00 do 19.00 sati. Tokom zime je to korigovano shodno dnevno svjetlu. Sa ulaznicom se stiče i osiguranje tokom boravka iako je sigurnost na visokom nivou, uz naravno poštovanje preporuka na info-tablama. U vrtu postoji i komercijalni dio sa rekvizitima pa se posjetioci mogu i na taj način zabaviti, ali su obezbijeđena i dječija igrališta koja su besplatna.

Tokom sezone bilježe i do 250.000 posjeta, a naročito su ponosni na ekskurzije koje dolaze iz cijele BiH. Za grupne posjete je obezbijeđen i dodatni popust jer, kako ističu, edukacija im je najveći prioritet.

Pionirska dolina inače ima dva režima rada - zimski i ljetni, koji počinje 1. aprila. To znači i drugačiju ishranu jer su ljeti manji obroci, dobijaju više vode, a naročito medvjedi. Tigrica Nina također ima bazen, ali zimi ne boravi u otvorenom dijelu nastambe kao ni lavovi. Tada su u zatvorenom dijelu, gdje imaju grijanje. Stoga su im zimi obroci obilniji i sa više vitamina.

Životinje koje pak potiču sa ovih područja su otvorene za javnost i tokom zimskih mjeseci.

Turbulentna vlast otežava planove

S obzirom da je Skupština KS vlasnik i osnivač parka, turbulencije u vladama KS i Pionirskoj dolini otežavaju rad, jer se sa svakom novom vlašću mijenja i rukovodstvo preduzeća Park. Najveći problem trenutno je moratorijum na zapošljavanja jer nas uvjeravaju da imaju veliku potrebu za sezonskom radnom snagom.

- Imamo sedam do 10 hranioca koji rade u dvije smjene i njih naravno nipošto ne smije nedostajati, ali nam fali ljudi u komercijalnom dijelu. Master plana nemamo iako imamo dosta ideja, ali smo limitirani finansijama. Teško nam je raditi prezentaciju projekata jer ne želimo dezinformisati posjetioce, ali nažalost nismo sigurno šta ćemo moći realizirati i zato projekte pomalo držimo u tajnosti. Sada planiramo neke nove marketinške projekte. Krenut ćemo uskoro prema bankama i drugim da, primjera radi, urede botanički vrt, a da zauzvrat sponzoriraju ishranu određene životinjske vrste. Mnogi brendovi dječije hrane imaju neke životinje kao zaštitni znak ili maskotu pa ćemo i njima ponuditi saradnju. I ovim putem ih pozivamo da nam se jave. Mi radimo 365 dana u godini, dosta ljudi prođe i reklama će im sigurno biti vidljiva - poručuje Hamza te dodaje kako su završili sve nabavke koje smo imali u planu za ovu godinu, a od jeseni kreću u potragu za finansijerima za nove projekte.

Traži se rješenje za parking

Ova zelena oaza nikada nije ni imala svoj parking, ali preko puta ulaza u Pionirsku dolinu postoji parking koji pripada Univerzitetskom kliničkom centru Sarajevo.

- Jedno vrijeme KJKP Rad je tu imao parking koji se naplaćivao. Nažalost, pred početak ove sezone, UKC ga je zatvorio. Naši najbrojniji posjetioci su djeca i mladi, a njihova sigurnost nam je najbitnija. Sada ljudi često ostavljaju vozila na trotoaru pa imaju problema i sa policijom. Obraćali smo se i resornom ministarstvu i Vladi KS da se iznađe neka mogućnost i da se napravi određeni parking prostor. Radimo na tome jer nam je bitno da dolazak posjetilaca bude siguran - kaže Hamza.

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!