Politika / BiH

Do lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini koji će biti održani 06. oktobra ostalo je manje od mjesec dana, a dok se preizborna kampanja postepeno zahuktava, u javnosti su i dalje prisutne razne teorije vezane za svojevrstan fenomen – dok je broj građana BiH sve manji i manji, dok broj rođenih iz godine u godinu obara negativne rekorde, broj birača (3.406.088) za predstojeće izbore je za čak 120 hiljada veći nego prije četiri godine i da je gotovo izjednačen sa brojem stanovnika na Popisu 2013.

Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH u razgovoru za portal startbih.ba ističe kako je birački spisak dosta prečišćen u proteklom periodu ne samo za glasanje unutar BiH nego i za glasače iz inostranstva s obzirom na to da su promjenjene i procedure registracije.

- Što se tiče BiH tu imamo standardni problem sa ogromnim odlascima ljudi iz države koji se pritom ne odriču bh državljanstva, a i oni koji su otišli su otišli privremeno tako da na neki način ovdje zadržavaju prebivalište, lične karte i sve ostalo. Sa te strane je jako teško napraviti realan presjek stanja. Sa druge strane, ranije smo imali problem sa preminulim koji su se nalazili na biračkim spiskovima, ali je i tu došlo do unapređenja u prethodnom periodu. Ali ažuriranost je prije svega stvar uvezanosti institucija. Međutim, mislim da se nekada stvara prevelika fama oko biračkih spiskova i samog broja koji se čini prevelik, a zanemaruje se činjenica da on ne mora odgovarati broju nastanjenih jer imamo veliki broj ljudi koji živi van BiH, ali imaju pravo glasa – smatra Korajlić.

Birački spisak nije „sumnjiv“ ni Vehidu Šehiću, predsjednik Strateškog odbora Koalicije "Pod lupom" i bivšem članu CIK-a.

-Meni je to sasvim normalno jer svaki državljanin kada napuni 18 godina stiče aktivno i pasivno biračko pravo. Na biračkom spisku su svi građani koji žive unutar BiH, svi građani koji žive van BiH, a imaju i dalje državljanstvo BiH i za njih postoji institut glasanja putem pošte, tako da po meni nema ništa čudno. Uvijek to poredimo sa Popisom stanovništva iz 2013., ali za njega znamo da je napravljen na jedan način koji nije adekvatan jer nismo došli do pravih podataka koji su potrebni i ekonomistima i svima koji se bave razvojem BiH. Možda na spisku ima i umrlih, ali to sigurno nije veliki broj. Vrlo često se fokusiramo na umrle koji se nalaze na spiskovima, ali njih će uvijek biti. Ne možete ljudima zabraniti da umiru dan, dva ili tri dana prije izbora. Problem je što možda neko od strane nesavjesnih članova biračkog odbora to zloupotrijebi pa možda i glasa u ime preminule osobe. Ako govorimo o odgovornosti zašto takvih osoba ima na centralnom biračkom spisku trebamo znati da se te osobe nalaze na civilnom registru svih građana BiH i vjerovatno je problem u ne ažurnosti i pravovremenom obavještavanju među institucijama kako bi se preminuli izbrisali iz civilnog registra građana čime bi automatski bili izbrisani i sa centralnog biračkog spiska. Sve u svemu, po meni nema ništa sporno i ne treba time manipulisati – smatra Šehić.

Na kraju treba spomenuti da je Transparency International u BiH do sada podnio 90 prijava vezanih za kršenje izbornog zakonodavstva, a CIK BiH je do sada po tim prijavama izrekao 14 sankcija u ukupnom iznosu od 59.500 KM.