Vijesti / BiH

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine danas je na sjednici u Mostaru, na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, utvrdila prijedloge četiri zakonska rješenja.

Riječ je Prijedlogu zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, zatim Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o jedinstvenom registru korisnika gotovinskih naknada na koje se ne uplaćuju doprinosi, kao i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hraniteljstvu u FBiH, te Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o roditeljima njegovateljima u FBiH.

Vlada je, također, utvrdila i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata u FBiH, priopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.

Prijedlogom zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba uređuju se prava i obaveze Federacije BiH u utvrđivanju i provođenju ukupnih mjera kojima se pospješuju i unapređuju uvjeti za zapošljavanje, osnovni principi u posredovanju za zapošljavanje, status nezaposlene osobe, materijalna i socijalna sigurnost, aktivna politika zapošljavanja, kao i organizacija i rad Federalnog zavoda za zapošljavanje, te javnih službi za zapošljavanje kantona, zatim financiranje ukupne djelatnosti zapošljavanja i druga pitanja u vezi sa posredovanjem u zapošljavanju.

Danas predložene izmjene i dopune Zakona o jedinstvenom registru korisnika gotovinskih naknada na koje se ne uplaćuju doprinosi, između ostalog, imaju za cilj proširenje funkcionalnog obuhvata Zakona, kako bi se stvorile pretpostavke za uspostavljanje tehničke infrastrukture koja omogućava automatsku razmjenu podataka između nadležnih institucija na svim razinama vlasti u FBiH.

Također, predlagač je obrazložio da jedna od predloženih izmjena predstavlja ključni tehnički i strateški korak ka digitalizaciji upravnih postupaka, u skladu s preporukama Europske komisije o modernizaciji javne uprave. Definira se i „Digitalna interoperabilna platforma“ (DIP) koja, kako je obrazloženo, predstavlja ključnu dopunu Zakona kojom se omogućava njegova tehnička implementacija.

Time se zakonodavni okvir proširuje s evidencijskog na operativno-digitalni, čime se stvaraju preduvjeti za funkcionalnu integraciju socijalnih servisa, efikasniju obradu zahtjeva i usklađenost s principima moderne javne uprave. Uspostavom DIP-a, istaknuto je dalje, osigurat će se blagovremen, ažuran i precizan prijenos podataka u Jedinstveni registar koji predstavlja jedan od osnovnih izvora podataka za uspostavu Društvene karte u Federaciji BiH.

Kada je riječ o predloženim izmjenama i dopunama Zakona o hraniteljstvu u FBiH, obrazloženo je da se jedan od ključnih razloga za njihovo donošenje odnosi na postojeći sistem financiranja hraniteljstva.

Istaknuto je da se tokom provedbe Zakona pokazalo da visina hraniteljskih i naknada za izdržavanje hranjenika više ne odgovara stvarnim troškovima života, niti nivou odgovornosti koju hranitelji svakodnevno preuzimaju, kao i da postojeći model obračuna hraniteljske naknade, u praksi nije osiguravao odgovarajuće vrednovanje rada hranitelja niti je predstavljao dovoljno snažan poticaj uključivanju novih hraniteljskih porodica Između ostalog, navedeno je i da još jedan važan razlog za donošenje ovih izmjena predstavlja potreba uspostavljanja organiziranog i kontinuiranog sistema stručne podrške hraniteljima i hranjenicima.

Nadalje, cilj predloženih izmjena i dopuna Zakona o roditeljima njegovateljima u FBiH, kako je obrazložio predlagač, nije samo otklanjanje uočenih nedostataka, već i unapređenje pravne jasnoće, ujednačavanje prakse i osiguravanje učinkovitijeg Sistema podrške porodicama djece i lica sa invaliditetom.

U konačnici, donošenje izmjena i dopuna Zakona treba rezultirati kvalitetnijim, pravednijim i funkcionalnijim normativnim okvirom koji će u većoj mjeri odgovarati stvarnim potrebama korisnika, osigurati veću pravnu sigurnost, te doprinijeti jačanju socijalne solidarnosti i odgovornosti društva prema najranjivijim grupama.

Danas utvrđeni Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata u Federaciji BiH, među ostalim, podrazumijeva dopunu liste prava osoba za djecu posebne kategorije civilnih žrtava rata, a jednom od izmjena i dopuna Zakona jasnije se preciziraju pitanja državljanstva, prebivališta/boravišta kao uvjeta za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje statusa i prava po ovom zakonu, kao i pitanja nadležnosti za rješavanje po zaprimljenim zahtjevima.

Obrazloženo je da su se u toku primjene ovog zakona pojavile situacije da osobe koje ispunjavaju uvjete za ostvarivanje statusa posebne kategorije civilnih žrtava rata, nisu mogle podnijeti zahtjev, jer su u momentu stradanja bile bh. državljani, a odrekle su se bh. državljanstva zbog nemogućnosti da isto zadrže u skladu s propisima države čije državljanstvo su stekle.

Navedeni problem je riješen omogućavanjem tim osobama da podnesu zahtjev centru za socijalni rad prema svom izboru.

Nacrt izmjena i dopuna predviđa i otklanjanje nedoumica po pitanju nastavka korištenja prava osobama kojima je po starom zakonu prestalo pravo zbog napuštanja BiH duže od tri mjeseca, ili stupanja u brak ili vanbračnu zajednicu. Takve osobe mogu podnijeti zahtjev za nastavak korištenja prava prema mjestu posljednjeg prebivališta, stoji u priopćenju.