[{"img":"https:\/\/startbih.ba\/assets\/images\/default\/800x600\/no_photo.png","thumb":"https:\/\/startbih.ba\/assets\/images\/default\/300x300\/no_photo.png","full":"https:\/\/startbih.ba\/assets\/images\/default\/800x600\/no_photo.png","size":"161.14","dimensions":{"width":770,"height":460}}]
U subotu predstavljanje murala u spomen Karima Zaimovića
Sarajevo, 22. juli 2016. godine
(r.s.)
Sutra će u Sarajevu, u okviru Festivala ulične umjetnosti (FUU), u ulici Musala, preko puta FIS-a, biti predstavljen mural u čast Karima Zaimovića, novinara i pisca koji je poginuo 1995. godine.
FUU počinje danas, 22. jula i trajaće do 24. Jula, aotkom tih dana, u okviru Festivala će se u centru Sarajeva, od Radićeve ulice prema Katedrali, odvijati parade klovnova, izložbe, performansi, izvedbe operskih arija...
Mural posvećen Zaimoviću su kreirali i realizuju Boris Stapić i Aleksandar Saša Brezar.
Zaimović je bio bosanskohercegovački novinar i pisac. Od najranije mladosti intenzivno se bavio crtanjem i već u ranoj mladosti je bio priznat kao svestran poznavalac domaćeg i svjetskog stripa. Istovremeno je za brojne časopise pisao članke, kritike o filmu, stripu, likovnoj umjetnosti i kulturi općenito (Naši dani, Lica, Vidici, Quorum, Kvadrat, Patak, Slobodna Dalmacija, Nedjeljna Dalmacija, Književna revija, Mladina, Start, Erasmus, Oslobođenje, Večernje novine, Avaz, Ven, Sineast, Fantom slobode, Dani). Objavio je knjigu "Tajna džema od malina".
Vizual koji će biti oslikan za zidu zgrade u Musali predstavlja splash stranicu stripa "Sarajevski nevidljivi čovjek" koji je nastao na osnovu Zaimovićevih priča.
Zaimović je poginuo na samom kraju rata u BiH. Njegova porodica, prijatelji i poštovaoci osnovali su 1996. godine Fondaciju Karim Zaimović, koja i danas stipendira studente koji pokazuju zavidan talent u oblasti kulture, umjetnosti, književnosti i novinarstva.
"Rat je završen smrću Karima Zaimovića. Bio je već kolovoz 1995., znalo se da je već gotovo, granate su nekako prorijedile, i samo se čekalo, kao u onoj pjesmi Grigora Viteza, da dođe onaj koji će pronijeti vijest o miru. Geler koji ga je ubio, kažu, nije bio veći od zrna riže. Imao je dvadeset četiri godine, a njegova je smrt doista potresla ono Sarajevo. Nije to bila nekakva metafora, nije Karim bio simbol, nego je bio stvaran i živ, pritom još skoro dijete, jer je način njegova pojavljivanja na kulturnoj mapi Sarajeva bio neobičan, preran, dječiji", pisao je Miljenko Jergović o Zaimoviću.
(r.s.)
Sutra će u Sarajevu, u okviru Festivala ulične umjetnosti (FUU), u ulici Musala, preko puta FIS-a, biti predstavljen mural u čast Karima Zaimovića, novinara i pisca koji je poginuo 1995. godine.
FUU počinje danas, 22. jula i trajaće do 24. Jula, aotkom tih dana, u okviru Festivala će se u centru Sarajeva, od Radićeve ulice prema Katedrali, odvijati parade klovnova, izložbe, performansi, izvedbe operskih arija...
Mural posvećen Zaimoviću su kreirali i realizuju Boris Stapić i Aleksandar Saša Brezar.
Zaimović je bio bosanskohercegovački novinar i pisac. Od najranije mladosti intenzivno se bavio crtanjem i već u ranoj mladosti je bio priznat kao svestran poznavalac domaćeg i svjetskog stripa. Istovremeno je za brojne časopise pisao članke, kritike o filmu, stripu, likovnoj umjetnosti i kulturi općenito (Naši dani, Lica, Vidici, Quorum, Kvadrat, Patak, Slobodna Dalmacija, Nedjeljna Dalmacija, Književna revija, Mladina, Start, Erasmus, Oslobođenje, Večernje novine, Avaz, Ven, Sineast, Fantom slobode, Dani). Objavio je knjigu "Tajna džema od malina".
Vizual koji će biti oslikan za zidu zgrade u Musali predstavlja splash stranicu stripa "Sarajevski nevidljivi čovjek" koji je nastao na osnovu Zaimovićevih priča.
Zaimović je poginuo na samom kraju rata u BiH. Njegova porodica, prijatelji i poštovaoci osnovali su 1996. godine Fondaciju Karim Zaimović, koja i danas stipendira studente koji pokazuju zavidan talent u oblasti kulture, umjetnosti, književnosti i novinarstva.
"Rat je završen smrću Karima Zaimovića. Bio je već kolovoz 1995., znalo se da je već gotovo, granate su nekako prorijedile, i samo se čekalo, kao u onoj pjesmi Grigora Viteza, da dođe onaj koji će pronijeti vijest o miru. Geler koji ga je ubio, kažu, nije bio veći od zrna riže. Imao je dvadeset četiri godine, a njegova je smrt doista potresla ono Sarajevo. Nije to bila nekakva metafora, nije Karim bio simbol, nego je bio stvaran i živ, pritom još skoro dijete, jer je način njegova pojavljivanja na kulturnoj mapi Sarajeva bio neobičan, preran, dječiji", pisao je Miljenko Jergović o Zaimoviću.
Najnoviji članci
Popularni članci
