[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2024\/06\/17\/l-55e53205e1cb28b4a2fe1c37f74530fd.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2024\/06\/17\/100x73\/l-55e53205e1cb28b4a2fe1c37f74530fd.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2024\/06\/17\/l-55e53205e1cb28b4a2fe1c37f74530fd.jpg","size":"77.39","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]

U Njemačkoj sve glasniji zahtjevi za promjenom odnosa prema ukrajinskim izbjeglicama

 Nakon opozicione unije CDU/CSU sada je u Njemačkoj i predstavnik koalicijske vlade, generalni sekretar Liberalno-demokratske stranke (FDP) Bijan Djir-Sarai u razgovoru za dnevnik Bild izjavio kako izbjeglice iz Ukrajine treba finansijski izjednačiti s podnositeljima zahtjeva za azilom, piše DW. 

Izbjeglice iz Ukrajine od dana dolaska primaju tzv. građanski novac (Bürgergeld), što je u principu socijalna pomoć za osobe koje traže zaposlenje i imaju pristup tržištu rada.

Podnositelji zahtjeva za azil primaju pomoć u sklopu zakona o izdržavanju podnositelja zahtjeva za azil te im za to vrijeme nije omogućen pristup legalnom tržištu rada.

Konkretno finansijski to izgleda ovako: iznos za samce je 563 eura mjesečno. Uz to država preuzima kompletnu stanarinu i režije.

Za podnositelje zahtjeva za azil za vrijeme trajanja postupka priznavanja zahtjeva, kao i za one kojima je zahtjev odbijen ali iz humanitarnih razloga ne mogu biti protjerani, mjesečna pomoć za samce iznosi 460 eura.

Osim toga država snosi troškove smještaja u prihvatnim centrima za izbjeglice. Pravo na dječji doplatak od 250 eura po djetetu imaju samo primatelji građanskog novca i azilanti nakon priznatog statusa.

Nakon podizanja građanske pomoći početkom godine u Njemačkoj se pokrenula rasprava o tome isplati li se uopće raditi ako se uzme u obzir da porodica s troje djece preko socijalne pomoći ima pravo na popriličan finansijski iznos mjesečno. 

- Novopridošle izbjeglice više ne bi trebale primati građanski novac, nego pomoć poput one koju primaju podnositelji zahtjeva za azil - rekao je Djir-Sarai.

On smatra da bi to podstaklo bolju i bržu integraciju u njemačko tržište rada.

- Posvuda imamo manjak radnika, u ugostiteljstvu, građevini ili u sektoru njege. Mi ne bismo novcem poreznih obveznika dalje finansirali nezaposlenost, nego se moramo pobrinuti za to da ljudi pronađu posao - rekao je ovaj liberalni političar.

Prema podacima njemačke savezne vlade, u januaru 2024. godine bilo je zaposleno oko 119.000 ukrajinskih izbjeglica od više od milion njih, koliko ih je stiglo od početka ruske agresije u februaru 2022. godine.

Mnogi od tih izbjeglica se trenutno nalaze u programima integracije, tj. učenja njemačkog ili drugim mjerama stručnog osposobljavanja, a velik dio izbjeglica čine žene s djecom koje su u Njemačku došle bez bračnog partnera.

Podijelite ovaj sadržaj!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!