[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/09\/06\/didak.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/09\/06\/100x73\/didak.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/09\/06\/didak.jpg","size":"459.41","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Život / Kultura

U Galeriji Aluminij velika retrospektivna izložba slika s likovne kolonije Didak

Jesenski dio ovogodišnje sezone Galerija Aluminij otvorit će velikom retrospektivnom izložbom slika s likovne kolonije Didak, stvaranih u razdoblju od 2004. do 2017. godine.

U suradnji s HKUD Didak župe Gradnići, Galerija Aluminij ugostit će 60 umjetničkih djela (59 slika i jednu skulpturu), od ukupno 50 slikara iz BiH, Crne Gore i Hrvatske koji su stvarali pod okriljem te kolonije.

Kako se navodi u najavi događaja, nimalo laganomu izazovu izbora trećine djela iz fundusa, za organizaciju predstavljanja kolonije Didak u mostarskoj Galeriji Aluminij, uspješno su odgovorile povjesničarke umjetnosti Danijela Ucović i Valerija Soldo Rešetar. Izložba će biti otvorena u četvrtak, 13. rujna, s početkom u 19 sati te će se moći besplatno razgledavati do 12. listopada.

- Lijepe su to, okrugle brojke za izložbu kojom ćemo obilježiti 14. rođendan kolonije koja nosi ime fra Didaka Buntića, čuvenoga franjevca, prosvjetitelja, humaniste i graditelja koji je opismenio i unaprijedio Hercegovinu te, planiranim egzodusom izgladnjele djece u Slavoniju, prije točno stotinu godina odigrao ključnu ulogu u sprječavanju biološkoga iščeznuća hercegovačkoga puka. Začeta kao skroman pothvat, u krilu nekolicine entuzijasta, likovna kolonija Didak danas je urasla u respektabilnu hercegovačku likovnu tradiciju, a u brižljivo stvaranomu fundusu posjeduju 180 slika, među kojima su i djela pojedinih iznimno zvučnih slikarskih imena, pa i u međuvremenu preminulih velikana, poput Hame Ibrulja, Vlade Puljića i Frane Primorca – kazao je direktor Aluminijevih korporativnih komunikacija Darko Juka.

Soldo Rešetar je, u prigodnomu kataloškom osvrtu, istaknula kako je naglasak u radu kolonije stavljen na stvaralaštvo, slikarstvo, kreativnost, povezivanje, humanost, davanje, prijateljstvo i na slavljenje života, tradicije i dobročinstava.

- Ova umjetnost, nastala u ime fra Didaka, nije pretenciozna ni megalomanska, već je usredotočena na temu, zaokružena i lagodna, ali istodobno svečana i dostojanstvena. Izložba je presjekom likovnoga stvaralaštva kroz godine održavanja likovne kolonije Didak. Odabrana su djela tematski i tehnički raznovrsna no, ono u čemu se susreću bogatstvo je likovnoga izričaja i transparentnost individualnih stilova umjetnika koji su sudjelovali u radu kolonije. Broj odabranih radova, većinom djela akademskih slikara, govori o važnosti ove likovne kolonije na hercegovačkomu prostoru – zapisala je autorica osvrta.

Na izložbi prevladava slikarstvo, od tehnika su najzastupljenije ulje na platnu i akrilne boje, dok je u manjoj mjeri riječ o akvarelu i o kombiniranim tehnikama. Djela obuhvaćaju širok raspon stilova moderne i suvremene umjetnosti, a zastupljeni su gotovo svi likovni smjerovi.

Izložbeni postav čine radovi koje su stvarali: Duško Abramušić, Ante Tonči Alač, Mišo Baričević, Josip Botteri Dini, Ana Marija Botteri Peruzović, Ante Brkić, Branimir Dorotić, Vedran Grabovac, Karin Grenc, Hamo Ibrulj, Stipe Ivanišević, Josip Ivanović, Neven Jakovljević, Jure Jovica, Zdenko Jurišić, Ilija Kegelj, Velimir Ključe, Anela Korać, Željko Koren, Ferdo Kovač, Ivica Kraljević, Ivan Križanac, Megi Kunštek, Ivan Listeš, Ante Ljubičić Car, Mate Ljubičić, Ante Mamuša, Ernesto Markota, Matea Martinović, Edo Matković, Anđelko Mikulić, Goran Milinković, Željko Mucko, Savo Pavlović, Dalibor Pehar, Dario Pehar, Hrvoje Marko Peruzović, Ljubomir Popadić, Frano Primorac, Vladimir Vlado Puljić, Snižana Romanović, Mile Skračić, Marija Stojić, Hrvoje Šercar, Josip Škerlj, Antun Boris Švaljek, Radoslav Tadić, Edo Unković, Vesna Vuga Sušac i Stipe Zoraja.

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!