[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/11\/28\/bitunja.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/11\/28\/100x73\/bitunja.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/11\/28\/bitunja.jpg","size":"93.40","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]

U Bitunji kod Stoca otkrivanje spomen ploče na rodnoj kući Alije Isakovića

Svečano otvaranje spomen-ploče na rodnoj kući književnika Alije Isakovića (1932.-1997.)  bit će upriličeno 30. novembra u Bitunji, kod Stoca (Opština Berkovići) u organizaciji Društva pisaca Bosne i Hercegovine.

- U sadašnjoj fazi Društvo pisaca će samo otkriti spomen ploču na rodnoj kući. U perspektivi ima ideja da se formira udruženje koje bi vodilo računa o čuvanju djela Alija Isakovića - kaže predsjednik Društva pisaca književnik Hadžem Hajdarević, dodajući da je jedan od glavnih zagovornika ideje profesor Alija Pirić.

On je također kazao da u perspektivi postoji mogućnost da se u dogovoru sa sadašnjim nosiocima stanarskog prava u kući napravi i spomen soba Alije Isakovića.

- Sve je to otvoreno. U svakom slučaju važno je da se otkrije ta spomen ploča. I bilo bi dobro ne samo Aliji Isakoviću nego da se mnogim drugim bh. piscima, tamo gdje postoje realni uvjeti, da se već mapiraju te tačke odakle dolaze i na koji način su ušli u bh. književnost - kazao je Hajdarević u izjavi za Fenu.

U programu svečanog otkrivanja spomen-ploče, pored članova Društva pisaca BiH i porodice književnika Alije Isakovića, sudjelovat će i njegova rodbina, prijatelji i poštovaoci književnog i ukupnog životnoga djela Isakovića. Ceremonija okrivanja spomen ploče zakazana je za 12 sati.

Alija Isaković (Bitunja kod Stoca, 15. januar 1932. - Sarajevo, 14. mart 1997.) bio je pisac, romansijer, pripovjedač, radio-dramski, televizijski i dramski pisac, putopisac, aforist, lekiskograf i povjesničar jezika i književnosti. Bio je i geološki tehničar, TV-scenarist, urednik časopisa „Život“, urednik edicije Kulturno naslijeđe BiH u sarajevskoj „Svjetlosti“.

Priredio je više djela muslimanskih pisaca i prvu antologiju muslimanske književnosti „Biserje“ 1972., prvi izbor bosanskohercegovačkih putopisaca „Hodoljublje“, zbornik radova „Hasanaginica“, anegdote o Nasrudin-hodži te romane „Sunce  o desno rame", „Pobuna materije“, zbirku priča Taj čovjek“ i brojna druga djela.

Podijelite ovaj sadržaj!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!