[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2021\/09\/23\/foto-priroda.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2021\/09\/23\/100x73\/foto-priroda.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2021\/09\/23\/foto-priroda.jpg","size":"177.53","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Život / Okoliš

SZO - Nove Globalne smjernice o kvalitetu vazduha

Nove Globalne smjernice o kvalitetu vazduha Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) daju jasne dokaze o šteti koju zagađenje vazduha nanosi zdravlju ljudi, u čak nižim koncentracijama nego što se ranije mislilo. Smjernicama se preporučuju nove granične vrijednosti kad je u pitanju kvalitet vazduha radi zaštite zdravlja stanovništva, smanjenjem nivoa ključnih zagađivača vazduha, od kojih neki doprinose i klimatskim promjenama.

Od 2005. godine, kad je zadnji put rađeno globalno izdanje SZO, došlo je do značajnog povećanja parametara koji dokazuju da zagađenje vazduha utiče na različite aspekte zdravlja. Iz tog razloga, a nakon sistematskog pregleda prikupljenih dokaza, SZO je korigovala smjernice i smanjila skoro sve granične vrijednosti za kvalitet vazduha, upozoravajući da je prekoračenje novih graničnih vrijednosti iz smjernica o kvalitetu vazduha povezano sa značajnim rizicima po zdravlje. Istovremeno, primjena smjernica mogla bi spasiti milione života.

Procjenjuje se da svake godine izloženost zagađenju vazduha izazove sedam miliona preuranjenih smrtnih slučajeva i dovede do gubitka više miliona zdravih godina života. Kod djece to može podrazumijevati usporeni razvoj i funkciju pluća, respiratorne infekcije i teški oblik astme. Kod odraslih, ishemijska bolest srca i moždani udar najčešći su uzroci prerane smrti koji se pripisuju zagađenju vazduha na otvorenom, a pojavljuju se i dokazi o drugim posjedicama, poput dijabetesa i neurodegenerativnih stanja. Time se teret bolesti koji se pripisuje zagađenju vazduha izjednačava sa drugim velikim globalnim zdravstvenim rizicima, poput nezdrave ishrane i pušenja duvana.

Zagađenje vazduha jedna je od najvećih ekoloških prijetnji po zdravlje ljudi, pored klimatskih promjena. Poboljšanjem kvaliteta vazduha mogu se unaprijediti napori na ublažavanju uticaja klimatskih promjena, dok se smanjenjem emisija poboljšava kvalitet vazduha. Nastojeći da dostignu ove granične vrijednosti iz smjernica, zemlje štite zdravlje, dok ujedno ublažavaju globalne klimatske promjene.

Novim smjernicama SZO preporučuju se granične vrijednosti za kvalitet vazduha za šest zagađujućih materija, za koje ima najviše dokaza o uticaju na zdravlje usljed izloženosti. Kada se preduzmu mjere vezano za takozvane klasične zagađivače-čestice (PM), ozon (O₃), azot dioksid (NO₂) sumpor dioksid (SO₂) i ugljen monoksid (CO), to ima uticaj i na druge štetne zagađivače.

Zdravstveni rizici povezani sa česticama u prečniku jednakim ili manjim od 10 i 2,5 mikrona (μm) (PM₁₀ odnosno PM₂.₅) posebno su relevantni za javno zdravlje. I PM₂.₅ i PM₁₀ mogu prodrijeti duboko u pluća, dok PM₂.₅ čak može ući u krvotok, što prvenstveno izaziva kardiovaskularna i respiratorna oštećenja, a utiče i na druge organe. PM se prvenstveno stvara sagorijevanjem goriva u različitim sektorima, uključujući transport, energetiku, domaćinstva, industriju i poljoprivredu.

Međunarodna agencija SZO za istraživanje raka (IARC) je 2013. zagađenje vazduha i čestice svrstala u kategoriju kancerogenih.

U smjernicama se takođe ističu dobre prakse za upravljanje određenim vrstama čestica (na primjer, crni karbon/elementarni karbon, ultrafine čestice, čestice koje potiču od pješčanih oluja i prašine) za koje trenutno nema dovoljno kvantitativnih dokaza za postavljanje graničnih vrijednosti u smjernicama o kvalitetu vazduha. Smjernice se primjenjuju na unutrašnje i vanjsko okruženje širom svijeta i na sve situacije.

 - Zagađenje vazduha je prijetnja po zdravlje u svim zemljama, ali najteže pogađa ljude u zemljama sa niskim i srednjim prihodima. Nove Smjernice SZO o kvalitetu vazduha zasnovane su na dokazima i predstavljaju praktičan alat za poboljšanje kvaliteta vazduha od koga zavisi život na zemlji. Pozivam sve zemlje i sve one koji se bore za zaštitu životne sredine da ih stave u primjenu kako bismo smanjili patnje i spasili živote - navodi generalni direktor SZO dr Tedros Adhanom Ghebreyesus.

Cilj smjernica je da sve zemlje postignu preporučeni nivo kvaliteta vazduha. Svjesna da će ovo biti težak zadatak za mnoge zemlje i regione koji se bore sa visokim nivoom zagađenja vazduha, SZO je predložila prelazne ciljne vrijednosti kako bi se omogućilo postepeno poboljšanje kvaliteta vazduha i time postepene, ali značajne zdravstvene koristi za stanovništvo.

Iako nisu pravno obavezujuće, poput svih smjernica SZO, Smjernice o kvalitetu vazduha su alat zasnovan na dokazima za donosioce politika koji služi sa usmjeravanje zakonskih rješenja i politika s ciljem smanjenja nivoa zagađivača vazduha i smanjenja tereta bolesti usljed izloženosti zagađenju vazduha širom sveta. Tokom izrade korišćena je striktno definisana metodologija, koju je primijenila radna grupa za izradu smjernica. Smjernice su zasnovane na dokazima dobijenim iz šest sistematskih pregleda u kojima je obuhvaćeno više od 500 radova. Izradu ovih globalnih smjernica o kvalitetu vazduha nadgledala je upravljačka grupa koju je predvodio Evropski centar SZO za životnu sredinu i zdravlje, saopćeno je iz SZO.

 

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!