[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2024\/02\/13\/l-a8e5472cce140a2ec6eec7fc03a9e217.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2024\/02\/13\/100x73\/l-a8e5472cce140a2ec6eec7fc03a9e217.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2024\/02\/13\/l-a8e5472cce140a2ec6eec7fc03a9e217.jpg","size":"40.50","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Politika / Regija

Szijjártó: EU više treba zapadni Balkan nego što njemu treba članstvo

Mađarski šef diplomacije Peter Szijjártó kazao je kako je projekt Europske unije nedovršen dok njegovim članicama ne postanu sve države zapadnog Balkana. 

 „Vjerujemo da Europskoj uniji više treba zapadni Balkan nego što njemu treba članstvo”, kazao je Szijjártó.

EU pati od gubitka konkurentnosti, rata, ratnog zamora i sve veće irelevantnosti u globalnoj politici, a proširenjem bi dobio novu svježinu i zamah, kazao je Szijjártó, te dodao da će Mađarska tijekom svog predsjedanja unijom u drugoj polovici ove godine staviti veliki naglasak na ubrzanje tog procesa. 

Govoreći o sankcija protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika Szijjártó je kazao kako europske sankcije „nikad nisu uspjele nigdje” te da nema smisla kažnjavati „demokratsko izabranog čelnika” jer to samo „pogoršava situaciju”.

Mađarska vlada protivi se europskim sankcijama protiv Dodika koji naprotiv često prijeti odcjepljenjem entiteta RS iz Bosne i Hercegovine, a Dodika su već sankcionirale Velika Britanija i Sjedinjene Države. 

Budimpešta, česti Dodikov sugovornik, umjesto toga preferira „dijalog i raspravu”, a kroz razgovore s predsjednikom RS-a shvaća da je on „apsolutno predan europskom putu svoje države”.

Szijjártó stoga smatra da se ubrzanje članstva u EU-u treba iskoristiti kao zajednički nazivnik koji će ujediniti sve čelnike i narode unutar BiH, što će smanjiti tenzije. 

Mađarski šef diplomacije tvrdi da je Srbija spremna „sutra ući u EU”, pa dodaje da bez nje kao „najveće i najsnažnije” države zapadnog Balkana nema stabilnosti na tom području. 

„Otuđenje Srbije je najgora moguća taktika”, rekao je.

Čestu antizapadnu i antieuropsku retoriku srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića Szijjártó objašnjava osjećajem razočaranja zbog izostanka približavanja članstvu usprkos ispunjenim kriterijima.

„Srbija je ponosna nacija. Zato vjerujem da se pristup birokracije iz Bruxellesa treba promijeniti prema njoj”, da pristup 'ex-cathedra' treba zamijeniti razgovor oči u oči. 

Szijjártó se protivi vezanju pitanja članstva Srbije u EU-u s normalizacijom odnosa s Kosovom. Naglašava kako je to nepravedno prema Beogradu jer pitanje normalizacije ne ovisi samo o njemu. 

Mađarski šef diplomacije odbacio je izjave zapadnih vojnih čelnika, od kojih je posljednji danski ministar obrane, da bi Rusija za nekoliko godina mogla napasti neku članicu NATO saveza. 

„Zašto bi to učinili? NATO je puno snažniji od Rusije. Zašto bi netko napao nekog tko je puno jači od njega, kakvog to smisla ima?”, pitao se Szijjártó, pa naglasio da „ne vidi Rusiju kao sigurnosnu prijetnju” ni za jednu članicu Sjevernoatlantskog saveza. 

Szijjártó je tijekom posjeta Hrvatskoj u intrevjuu za Hinu kazao da su odnosi Hrvatske i Mađarske najslabiji su na području energetike, a najbolji u području zaštite manjina.  

Odnosi dviju zemalja najbolji su na području zaštite dviju manjina, njihovih identiteta i kulturnih ostavština, što je pozitivan primjer za cijelu Europu, kazao je Szijjárto. 

On razumije da je povratak Ine u hrvatsko vlasništvo „ključno pitanje” za vladu, ali smatra da to ne smije biti „međudržavno pitanje” jer se eventualni povratak hrvatske naftne tvrtke mora realizirati u razgovoru s vlasnicima MOL-a koji jest mađarska, ali nije državna tvrtka. 

MOL je u siječnju ponovno kritizirao hrvatski JANAF zbog njegove, smatra mađarska energetska tvrtka, previsoke tarife za transport nafte koju je prozvao nepravednom.

Mađari ukazuju na značajno poskupljenje JANAF-ovih usluga te ga prozivaju za „ratno profiterstvo”, prenio je N1 u siječnju. Hrvatska tvrtka se brani da je cijena jednaka za sve partnere i da se ona definira prema utvrđenoj metodologiji. 

Szijjártó je u ponedjeljak rekao da ta situacija ne smije biti „ideologizirana ni politizirana” jer je riječ o tehničkom pitanju pošto Mađarska može kupovati plin samo iz dva smjera, iz Rusije preko Ukrajine, te putem Jadranskog naftovoda.

U slučaju gašenja naftovoda iz Rusije, koji opskrbljuje „dvije i pol države” – Mađarsku i Slovačku te djelomično Češku, JANAF to ne može nadoknaditi jer nema dovoljne kapacitete. 

Naglasio je kako je za Mađarsku ključno pitanje sigurnosti opskrbe, a JANAF nudi samo zakup naftovoda na tri mjeseca te je značajno povećao cijenu od početka rat

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!