Posljednjih godina trendovi pokazuju da sve više ljudi mijenja dosadašnji način ishrane i prihvata jelovnike koji nisu temljeni na mesu i mesnim prerađevinama, a u javnom prostoru sve češće čujemo termine poput vegan ili vegetarijanac. Udruženje VivaBiH iz Sarajeva spada u pionire boraca za prava životinja u Bosni i Hercegovini i aktivno rade na promociji i jačanju mreže vegana i veganki u BiH. Udruženje formalno postoji od 2016. godine kao Udruženje vegana i veganki. Međutim, u novom i aktivnom sastavu počelo je sa svojim djelovanjem tek početkom 2020. godine. Osim petero stalnih aktivista, razvili su i snažnu volontersku mrežu širom BiH.Cilj im je proširiti veganstvo u BiH, kako bi se što manji broj životinja ubijao zbog prehrane, jer ističu kako  ubjedljivo najveći broj životinja ubijenih u BiH i u svijetu jesu  „farmske“ životinje

Na samom početku razgovora zamolili smo ih da počnemo sa definicijom veganstva, ali i razlikom između veganstva i vegetarijanstva.

- Glavna svjetska definicija, po kojoj se i mi vodimo, jeste: „Veganstvo označava filozofiju i način života koji teži isključiti, koliko god je to moguće i praktično, sve oblike okrutnosti i iskorištavanja životinja za hranu, odjeću i bilo koju drugu svrhu, i koji promiče razvoj i korištenje neživotinjskih alternativa za dobro čovjeka, životinja i okoliša.“ Ovdje je bitno naglasiti „koliko je to moguće i praktično“ jer mnogi smatraju da je teško biti vegan dok ne pokušaju. Sve je teško na početku, bitno je samo dati sve od sebe da krenete - kaže nam članica Udruženja vegana i veganki BiH VivaBiH, iz Sarajeva,Vildana Hrnjić, koja nam potom pojašnjava kako vegetarijanci ne konzumiraju meso životinja, dok vegani ne jedu ni meso životinja, a ni proizvode od životinja kao što su mlijeko, jaja, sir i med. Pored toga, vegani izbjegavaju na bilo koji način koristiti i eksploatisati životinje (zoološki vrtovi, jahanje konja...).

- U smislu prehrane, razlikujemo više varijacija vegetarijanstva (neki ne jedu meso i jaja, a koriste mliječne proizvode ili obrnuto), a u smislu veganstva razlikuju se i sirovi vegani koji jedu isključivo hranu bez termičke pripreme. Slično sirovom veganstvu su fruktarijanci, koji jedu isključivo plodove sa drveta, tj. voće. Tu su još i pesketarijanci koji su slični vegetarijancima, osim što jedu ribu i morske plodove. Također, u današnje vrijeme, neki se smatraju fleksiterijancima. tj. ne žele se striktno staviti u neku od kategorija iako u suštini ne konzumiraju mnogo životinjskog mesa i proizvoda - navodi naša sagovornica.

Ona dalje naglašava i razliku između veganske i biljne cjelovite prehrane. Naime, veganska prehrana, u idealnom slučaju, zasnovana je na cjelovitim namirnicama, bogata je svježim voćem i povrćem, žitaricama, mahunarkama, orašastim plodovima i sjemenkama. Suštinski, radi se o biljnoj cjelovitoj prehrani koju primarno koriste sportisti i osobe koje paze na zdravlje što znači da osoba može biti na biljnoj prehrani, a da nije nužno vegan.

Sve više ljudi mijenja način ishrane zbog raznih razloga

Prema dostupnim podacima, u razvijenim zapadnim zemljama veganskog i vegetarijanskog jelovnika se pridržava oko 10% ukupne populacije dok u zemljama poput Indije, Argentine ili Meksika to primjenjuje čak petina ukupne populacije. VivaBiH je nedavno sprovela prvo veliko istraživanje prehrambenih navika u BiH, a rezultate višemjesečnog istraživanja će objaviti uskoro. Ono što su nam pak otkrili jeste da su rezultati čak i njih iznenadili. Pozitivno. Broj onih koji postaju dio ovog suosjećajnog pokreta evidentno raste i u BiH.

- Vegan sam od 2018. i ono što me je natjeralo da postanem vegan je dvosatni dokumentarni film po imenu „Dominion“, koji prikazuje okrutne prakse industrija koje izrabljuju životinje zbog raznoraznih razloga, ali primarno zbog prehrane, pri čemu sam na kraju filma shvatio da nema apsolutno nikakvog opravdanja za to, te da se sve to dešava jer postoje ljudi koji svakodnevno finansijski podržavaju takve okrutnosti - pri čemu sam momentalno odlučio postati vegan „preko noći“ - prisjeća se Ajdin Arnautović, izvršni direktor Udruženja.

Vildanin put je pak bio nešto drugačiji. Priznaje kako nikada nije ni voljela meso životinja.

- Međutim, kako sam tokom studiranja pomagala udomljavanjem uličnih životinja, u nekom trenutku sam se zapitala kako u kući mogu imati psa kojeg volim, a u frižideru životinju koju ću jesti. Stvori se posebna bliskost prema ljubimcu i onda kažemo da volimo sve životinje. A da li uistinu volimo životinje ako ih jedemo? Vegetarijanka sam od 2015., a krajem 2018. sam osjetila potrebu da izbacim ostale životinjske proizvode. Ja sam  osoba koja je smatrala da je veganstvo previše drastičan korak i da je dovoljno biti vegetarijanac cijeli život. Samim tim sam dokaz da svako može preći jer kada uđete u taj svijet shvatite da ste usaglašeni sa svojim moralnim kodeksom i da možete živjeti bez određenih namirnica - ističe naša sagovornica.

Nikolina Bulović, još jedna članica Udruženja, navodi kako je njena glavna motivacija prelaska na veganstvo nastala zbog dugogodišnjih zdravstvenih problema, između ostalog i dijabetesa, a ova ishrana je karakteristično siromašna šećerom. Naime, istraživanja su pokazala da je dobro uravnotežena veganska prehrana zdravija od ostalih ishrana, te da osigurava sve hranjive sastojke potrebne za dobro zdravlje.

- Prvo sam postala vegetarijanka, a kroz rad u VivaBiH sam se dodatno osvijestila o patnjama životinja u industriji mesa, mlijeka, jaja i meda, te shvatila koliki su benefiti veganskog načina života na okoliš i da se u ovom trenutku veganstvo stvarno pokazuje kao jedini održivi način života u budućnosti. Prelazak na veganstvo mi je donijelo dosta zdravstvene koristi, što dokazuju i moji nalazi, a posebno mi je zanimljivo koliko mi se koža očistila kako sam izbacila mliječne proizvode - otkriva Nikolina. 

Besplatan cjelomjesečni program veganskih jela

Ono što svakako najviše zanima sve one koji iz bilo kojeg razloga planiraju da novu godinu započnu važnom odlukom poput promjene prehrambenih navika jeste kako bi otprilike izgledao novi jelovnik.

Vildana, u ohrabrujućem tonu, ističe kako su i mnoga naša tradicionalna domaća jela po sastavu veganska poput sataraša, raznih povrtnih čorbi, krompiruša, posno kuhanog graha. Dodaje i kako, uz razne alternative koje sada možete kupiti u mnogim marketima poput veganskih burgera i sireva, vrlo lako možete neki obrok pretvoriti u veganski. Kako svi vegani nisu to postali zbog zdravlja, mnogi jedu upravo veganske burgere, pizze, falafele koje možete i naručiti iz više restorana u Sarajevu.

- Ovom prilikom bih naglasila da mi u januaru imamo program VegOdluka koji nudi svim zainteresovanim cjelomjesečni program veganskih jela (tri obroka dnevno, 31 dan) potpuno besplatno kako bismo olakšali svima prelazak na veganstvo. Ovaj plan nutritivno izbalansiranih obroka je osmislila diplomirana nutricionistica Ena Tešić, koja je i sama veganka. Osim plana obroka, program će imati i radionice kuhanja i nagrade za najaktivnije učesnike i učesnice. Primjer dana po ovom planu bi bio sljedeći: Supa od paradajza za doručak, brza pizza za ručak i makaroni sa veganskim sirom za večeru. Drugi dan pravimo palačinke sa voćem za doručak, burger sa pljeskavicom od crvene leće za ručak i mediteranska salata za večeru - navodi naša sagovornica.

Na pitanje o tome da li manji izbor svježeg voća i povrća tokom zimskih mjeseci predstavlja problem, Ajdin kaže kako postoji i sušeno voće te da je današnji način proizvodnje namirnica dosta sofisticiran i dozvoljava da se hrana zaledi i da se na ekološki prihvatljiv način vrši veliki transport namirnica sa svih krajeva svijeta, tako da u bilo koje doba mogu imati skoro bilo koju namirnicu.

Vildana dodaje i kako su veganski proizvodi, kojih sada ima u mnogim marketima, dostupni tokom cijele godine i da vegani isto kao i nevegani imaju sasvim široku ponudu za cijelu godinu.

Manje srčanih problema, kancera, dijabetesa, ljepša koža...

Kada je pak riječ o enormnom poskupljenju hrane u posljednjih godinu dana, Ajdin kaže kako je inflacija pogodila sve namirnice, ali da su najviše poskupile namirnice životinjskog porijekla zbog samog procesa proizvodnje istih.

- Pokušajte kupiti kilogram soje, leće ili nekog povrća, a zatim kupite kg nekog životinjskog mesa. Ukoliko kuhate kući, trenutno na veganskoj prehrani možete prehraniti porodicu za manje novca od prehrane koja uključuje meso i druge životinjske proizvode i to da ne spominjemo zdravstveni aspekat, gdje vremenom također možemo uštediti novac za liječenje - ilustruje Vildana.

Naši sagovornici ističu kako se, suprotno uvriježenom mišljenju, u BiH ne konzumira puno više mesa od prosjeka u Evropi, a razlog tome je slabiji BDP države.

- Veganska prehrana u prosjeku jeste zdravija jer ima manje prerađenog mesa, trans-masti, LDL (lošeg) holesterola i sl. Veganska prehrana isto može biti puna junk-fooda (procesuirane hrane), vještačkih šećera i sl., ali je u prosjeku zdravija od neveganske prehrane. U prosjeku, oni koji su na veganskoj prehrani, pokazuju bolje rezultate u sportu, imaju bolju krvnu sliku i osjećaju se bolje od onih koji ne prakticiraju vegansku prehranu. Istraživanja su pokazala da su neke od najdugovječnijih nacija na Zemlji u Aziji koji žive na biljnoj prehrani - navodi Vildana zdravstvene benefite.

Ajdin ističe kako je za vidnu manifestaciju nekih benefita potrebno više vremena, dok se neki primijete već od trenutka kada se izbace životinjski proizvodi. U prilog tome navodi kako je veganska prehrana puna vlakana, antioksidanasa, vitamina i minerala, a većini ljudi fali vlakana zbog nedovoljnog unosa povrća.

- Ono što je općepoznatno je da veganska prehrana znatno smanjuje vjerovatnoću srčanih problema i kancera. Posebno se ističe prednost kod dijabetisa tipa 2, gdje je dokazano da veganska prehrana može da reducira rizik razvoja istog za čak 78%. Neki od vidnih benefita je zdravija i ljepša koža, jer s unosom biljnih namirnica više dajemo nutrijenata koji su potrebni koži, a također smanjujemo inflamatorne (upalne za kožu) namirnice kao što su mlijeko, prerađeno meso i sl. Jedan od interesantnih benefita, koji je vjerovatno javnosti manje poznat je onaj za kosti, jer postoji ustaljeni mit da je mlijeko dobro za zdrave kosti - međutim veoma je jasna korelacija između konzumacije mlijeka i mliječnih proizvoda i problema sa kostima (kao što su pucanje kostiju, reume, osteoporoza i sl.), jer mlijeko i mliječni proizvodi u suštini izvlače kalicijum iz naših kostiju i najbolji način da unesemo kalcij je izvorno iz zemlje, odakle ga dobija i sama krava, npr. tamni zeleniš, tahin sos, sjemenke bundeve i sl. jesu dobar izvor kalcija - nabraja naš sagovornik.

Veganski recepti

 Od suplemenata samo B12 

Na pitanje da li je veganima i vegetarijancima potrebno i unošenje dodatnih suplemenata, Ajdin pojašnjava kako je to sasvim normalna stvar koja se u javnosti nerijetko pogrešno interpretira na način da sugeriše da je neko nezdrav. Po njegovim riječima, suplementacija je sasvim normalna stvar. Ističe kako je to čin dodavanja određenog nutrijenta (npr. vitamina) u organizam iz bilo kojeg razloga.

- Primjera radi, kada je zima, manje vremena provodimo vani i manje ima i sunca, tako da često ne dobijemo dovoljnu količinu vitamina D (koji je inače i hormon), koju naš organizam proizvodi kada je u direktnom dodiru sa suncem, pa je iz tog razloga ne samo poželjno već i preporučeno uzimati vitamin D3. U veganskoj prehrani jedini ključni suplement koji je potreban je vitamin B12, kojeg ne proizvode ni biljke ni životinje, već bakterije (koje se većinski nalaze u zemlji). Vitamin B12 je mnogo godina unazad bio sastavni dio voća i povrća. Ali kako se danas voće i povrće uzgaja na drugačiji način i prolazi procese čišćenja i korištenja raznih supstanci koje skidaju te bakterije, najbolji način za unos vitamina B12 je suplementacija. Ono što je važno za reći ovdje je da većina (70-75%) vitamina B12 globalno proizvedenog, ide na životinje koje ljudi jedu, tako da i nevegani u suštini unose vitamin B12 suplementiranjem, samo lošije kvalitete i indirektnim putem - pojašnjava nam.

S obzirom na sve veću popularnost ovog načina ishrane u svijetu, ali i u BiH, veganska / vegetarijanska ugostiteljska ponuda predstavlja i komparativnu prednost u turističkom smislu.

Vildana napominje kako ugostitelji definitivno postaju svjesniji veganske potražnje pa sada, bar u Sarajevu, već postoji pristojna ponuda.

- U manjim sredinama jeste slika naravno drugačija, ali generalno se može naći ponešto za jesti. Tu je naravno i prednost ako ste u dijelovima države gdje se poste hrišćanski ili katolički post jer posna hrana isključuje meso, jaja i mlijeko. Međutim, ono što bih ja ovdje naglasila je da veganski obroci nisu adekvatni samo za vegane. U današnje vrijeme, mnogo djece, a i odraslih imaju alergije na mlijeko ili jaja. Tu su naravno i ljudi koji poste, te turisti vegani i jednostavno osobe koje žele probati neko novo vegansko jelo. Dugoročno gledano, uvođenje novih veganskih jela je jako bitno i za razvoj turizma jer je veganstvo u svijetu definitivno u porastu - tvrdi naša sagovornica.

Na samom kraju naši sagovornici apostrofiraju kako je veganstvo stari koncept koji postoji otkako postoje i ljudi, ali je u posljednje vrijeme aktueliziran i iz razloga što se sve više shvata da je nemoguće riješiti problem klimatskih promjena bez promjene globalnog sistema prehrane, ali i sve veće globalne svijesti o okrutnostima koje se dešavaju u industrijama i da danas nema potrebe za jedenjem i ubijanjem nedužnih životinja.

Neke od poznatih ličnosti koje su praktikovale, odnosno praktikuju vegansku ishranu jesu: Zac Effron, Natalie Portman, James Cameron, Joaquin Phoenix, Tom Brady, Lewis Hamilton, Novak Đoković, Serena Williams, Pitagora, Einstein, Steve Jobs, Paul Mccartney, Ellen Degeneres, Pamela Anderson, Mahatma Gandhi, Nikola Tesla, Moby, Christian Bale...

Više je razloga za prelazak na veganstvo

 Da li je veganstvo samo stvar brige za životinje, odnosno njihovog bespotrebnog ubijanja samo zbog hrane ili je to pitanje zdravlja ili ima čak i pomodarstva kako neki tvrde?

Ajdin: Veganstvo nije samo stvar brige za životinje, iako se u suštini svrha veganstva bazira oko prava životinja. Ali mnogi postaju vegani i zbog drugih razloga, kao što je zdravlje, okoliš i sl.

Vildana: Više je razloga za prelazak na veganstvo i svi su validni i bitni. Najidealnije je da osoba voli i životinje i misli na prirodu i na svoje zdravlje naravno. Ali ne treba stvarati podjele čije je veganstvo više veganstvo. Činjenica je da svaka osoba koja pređe na veganstvo, čak i kada su njeni razlozi isključivo lično zdravlje, ona smanjuje patnju životinja jer je smanjena potražnja životinjskih proizvoda, a to je divna stvar.