POZITIVNA BIH / Pozitivna.bih

Akademija za žene kroz program Politička pismenost mladih u BiH nudi neformalno obrazovanje o političkoj pismenosti za mlade koji su angažovani u političkim organizacijama (forumi / odbori / omladinska udruženja) i mlade koji nisu politički angažovani (mladi u nevladinim organizacijama, OCD, učenici srednjih škola, studenti, itd.).

Razlog zašto Akademija za žene želi da se fokusira na mlade koji su politički angažovani i one koji to nisu jeste činjenica da oni nemaju dovoljno znanja o pitanjima vezanim za politiku koja su neophodna za društveno-politički aktivizam. Pored toga, Akademija želi da se fokusira na podizanje političke svijesti mladih, ukazujući da se politički aktivizam ne odnosi samo na članstvo u političkoj stranci već i na zajedničku saradnju i rad na promjenama unutar društva, bez obzira na političku pripadnost.

Iz Akademije kažu da je politička pismenost itekako važna tema jer ne postoji formalno obrazovanje za mlade u BiH po ovom pitanju, da je neophodno da se adekvatno obrazuju i uključe u politiku jer su oni i dalje jedna od najmarginalizovanijih grupa u društvu. Glavni razlog za to je nedovoljna politička pismenost koja ograničava njihove sposobnosti i kapacitete.

Magazin Start objavljuje dijelove iz intervjua sa deset polaznika/ca prve i druge generacije projekta Politička pismenost mladih u BiH, kojeg Akademija za žene implementira uz podršku Vlade SR Njemačke i Njemačke ambasade u BiH. Cijele intervjue možete čitati na portalu Akademije za žene www.afw.ba 

DRAGANA VUČKOVIĆ (26), iz Istočnog Sarajeva, profesorica je istorije i studentica master studija demokratije i ljudskih prava u jugoistočnoj Evropi na zajedničkom interdisciplinarnom programu Univerziteta u Sarajevu i Univerziteta u Bolonji i master studija međunarodnih odnosa pri Univerzitetu u Banjoj Luci. Profesionalno je zainteresovana i angažovana u oblasti međunarodnih odnosa i evropskih integracija, članica je Partije demokratskog progresa (PDP), a Program političke pismenosti mladih u BiH Fondacije Akademija za žene je, kaže, snažno uticao na nju i na privatnom i na profesionalnom planu jer je postala svjesnija sebe i okruženja, ali i bogatija za nova poznanstva.

Razmišljate li o napuštanju BiH?

VUČKOVIĆ: Kao neko ko diplomatiju osjeća svojim pozivom svim svojim srcem spremna sam da putujem i selim se često, što možda najbolje potvrđuje činjenica da sam do svoje 25. godine uspjela da dva puta preselim u potpuno novi grad u kojem me ne čeka niko koga bih mogla nazvati prijateljem. Međutim, o odlasku iz Bosne i Hercegovine ne razmišljam osim ukoliko bi to značilo privremeno i povodom odlaska u diplomatsku misiju. Ovdje sam rođena, ovdje sam odrasla, ovdje su ljudi koji se šale, raduju i tuguju na meni blizak način i kao istoričarka po struci ne mogu da se otmem utisku da kažem da sam sasvim sigurna da baš kao što Aleksa Šantić to nekada zapisa „sunce tuđeg neba neće grijat‘ kao ovo ovdje“.

Da kojim slučajem imate vlast - šta biste (pokušali) uradili u prvih šest mjeseci?

VUČKOVIĆ: Da imam vlast, s ovom pameću u prvih šest mjeseci mandata oformila bih radno tijelo koje bi bilo angažovano na okupljanju domaćih i međunarodnih stručnjaka iz prakse koji bi predložili reforme sistema obrazovanja, sa tim da ostavljam mogućnost da bih  možda prepoznala i nešto drugo što bi mi se sa tadašnjim iskustvom i pozicijom učinilo prioritetnijim.

RIAD IDRIZOVIĆ studira na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu. Vijećnik je u Općinskom vijeću Novo Sarajevo i predsjednik Kluba vijećnika stranke Narod i pravda. Program političke pismenosti  mladih u BiH Fondacije Akademija za žene mu je umnogome proširio znanje o aktualnim političkim temama u Bosni i Hercegovini.

Razmišljate li o tome da napustite BiH i ako da - zašto?

IDRIZOVIĆ: Napuštanje Bosne i Hercegovine, naše domovine, za mene nikako nije opcija. Smatram da se svi trebamo boriti u svojoj sredini za bolje stanje u društvu.

Da kojim slučajem imate vlast - šta biste (pokušali) uradili u prvih šest mjeseci?

IDRIZOVIĆ: Ja sam izabran i već radim!

*

IGOR NIKOLIĆ, iz Visokog, ekonomista je zaposlen u jednoj međunarodnoj kompaniji. Učesnik je druge generacije programa „Politička pismenost mladih u Bosni i Hercegovini“ i kaže da mu je program pomogao da promijeni način na koji posmatra političke procese u BiH, da razumije njihov širi kontekst, da shvati ili nauči međusobno povezivanje različitih aktera u sferi politike, a da su mu drugi učesnici proširili vidike i bili jako koristan saveznik u razumijevanju različitosti i posebnosti mladih kao grupe u društvu.  

Razmišljate li da napustite BiH i ako da – zašto?

NIKOLIĆ: I da i ne. S obzirom na to da je svijet danas globalno tržište, moj ostanak će zavisiti od mog daljnjeg napredovanja na poslu i prilika koje mi se pružaju ovdje ili van BiH. U svakom slučaju BiH je moj dom i uvijek ću pomagati zajednici iz koje dolazim.

Da kojim slučajem imate vlast - šta biste (pokušali) uradili u prvih šest mjeseci?
NIKOLIĆ: Odredio jasne ciljeve kojima težimo u narednih 50, 40, 30, 20, 10, 5 godina. S obzirom na ciljeve, definisane politike koje trebaju dovesti do tih ciljeva, identificirao bih stakeholdere koji trebaju raditi na njima i usmjerio državni aparat u pravcu ostvarenju zacrtanih ciljeva. Fokusirao bih se na eliminisanje korupcije, rasterećenje privatnog sektora od parafiskalnih nameta i pojednostavljenju poslovanja i administracije, povećanje transparentnosti rada državnih organa.

*

KRISTINA GADŽE je novinarka i aktivistica, polaznica Programa političke pismenosti mladih u organizaciji Fondacije Akademija za žene „ jer je cijenila da joj manjka znanja o politici i da je samo jedna od mnogih mladih ljudi koja tijekom svojeg formalnog obrazovanja nije kritički učila, nego bila među onima kojima se nameće pregled povijesti iz perspektive jedne vladajuće stranke, ovisno o kojem se narodu radi“. Smatra da joj je ova edukacija promijenila političke vidike i stvorila određeno povjerenje prema mladima u strankama jer je vidjela sa kojim se problemima susreću, barem oni koji nisu interesno pristupili svojoj stranci.

Razmišljate li o napuštanju BiH i ako da – zašto? 

GADŽE: Svatko je zasigurno razmislio o opciji odlaska i to ne samo zbog ekonomskih faktora, nego i zbog načina života kojim mladi žele živjeti, zbog stereotipa, predrasuda i nametnutih društvenih normi u bh. društvu koje moraju prihvatiti da bi osjetili kolektivni identitet. Zasada ne planiram otići iz države jer sam ovdje dobila dovoljnu sigurnost u svakom smislu, ali i zbog ljubavi prema ovoj državi koju sam, moram biti iskrena, dosta kasno stvorila.

Da kojim slučajem imate vlast - šta biste (pokušali) uradili u prvih šest mjeseci?

GADŽE: Zavisi o kojoj je vlasti riječ. No, zasigurno bih se potrudila u tom periodu komunicirati s onima koji donose odluke i s onima čija su prava zanemarena. Smatram da je za sve potreban zdrav dijalog i aktivno slušanje drugog bez stavljanja etničkog predznaka. A za konkretan rad je potreban stručan tim ljudi kojima je cilj boljitak društva i ništa više.

*

OMAR MEMIŠEVIĆ (25), iz Breze, bio je polaznik druge generacije programa Političke pismenosti mladih u BiH i to ga je promijenilo jer je neka pitanja bolje razumio, prvenstve rodnosenzitivno budžetiranje i slično dok je o drugim temama potvrdio svoja znanja. Inače je član Platforme za progres, ali se sprema za internship u Briselu i otvoren je za promjene.

Razmišljate li o tome da napustite BiH i ako da – zašto?

Sada idem na petomjesečni internship, ali ne vjerujem da bih zauvijek napustio BiH, i zbog porodice i zbog nekih drugih stvari. Žao mi je što ranije nisam koristio ERASMUS program ili razmjene studenata ili upisao master-studij negdje van BiH i tokom tih par godina radio na sebi, ali generalno, kako sada razmišljam - to je sve što ima veze sa mojim odlascima iz BiH.

Da kojim slučajem imate vlast - šta biste (pokušali) uradili u prvih šest mjeseci?

Volio bih da ojačamo kulturnu politiku na državnom nivou i socijalnu politiku, pogotovo u FBiH, gdje je ona na kantonima i nije ujednačena. Sada, recimo, imamo situaciju da Tuzla prati Sarajevo sa naknadama za porodilje, ali šta ćemo s ostalim kantonima?! Treba nam pronatalitetna politika i da se ljudi počnu vraćati u BiH i sada tu ima više opcija: subvencije na nekretnine, bespovratni krediti, olakšice za otvaranje firmi... Kanton Tuzla je donio dobru mjeru – otvaranje firmi je besplatno i to poziva i one ljude koji su ovdje da otvore firmu, a onda i one koji bi se vratili... To treba proširiti na cijelu BiH. Ako bih se fokusirao na vanjsku politiku –  treba nam moderan demokratski zakon o vanjskim poslovima koji mi sada nemamo, imamo samo strategiju, a zakon nam je neophodan.

*

ĐORĐE MIRKOVIĆ (23) je iz Bijeljine, završio je Međunarodne odnose i diplomaciju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu i radi kao humanitarni radnik u jednoj međunarodnoj organizaciji. Kaže da je svašta naučio u okviru Programa političke pismenosti mladih u BiH, ali najvažnijim smatra to što je postao odgovorniji i mnogo više zainteresovan za procese u BiH u koje bi trebao biti uključen kao građanin. Uz to je dobio mnogo novih saznanja, ali najviše iz razgovora sa ljudima koji su radili na terenu u oblastima o kojima se razgovaralo u okviru Programa.

Razmišljate li da napustite BiH?

MIRKOVIĆ: Ne razmišljam da odem trajno, nego da odem negdje gdje bih dobio nova znanja. Volio bih negdje van BiH nastaviti master-studij, možda i doktorat, ali ne bih trajno otišao. Volim putovati i učiti, pa sebe vidim kao nekog ko ode u svijet, skupi znanje i obrazovanje i vrati se da ovdje gradi bolju budućnost i za sebe i za one koji dolaze.

Da kojim slučajem imate vlast - šta biste (pokušali) uradili u prvih šest mjeseci?

MIRKOVIĆ: Okupio bih oko sebe zaista najstručnije ljude koji se bave politikom i koji bi mogli da budu kreatori promjena, ali bih prvo krenuo u reformu obrazovanja gdje bih političku pismenost uveo kao obavezni predmet u srednjoj školi, trajao bi četiri godine i srednjoškolci bi učili o politici, političkim sistemima, izborima... To bi bila prva stvar u koju bih uložio svoje vrijeme.

*

SANDRA JANKOVIĆ (26) je odbornica Srpske demokratske stranke (SDS) u Opštini Čelinac, te predsjednica Aktiva žena SDS-a Čelinac, članica Aktiva mladih republičke skupštine SDS-a. Inače je profesorica filozofije na master-studiju na Fakultetu političkih nauka na odsjeku Međunarodne studije. Kroz program Politička pismenost mladih u BiH Fondacije Akademija za žene je, zahvaljujući stručnim i profesionalnim predavačima, te ljudima s iskustvom u svojoj profesiji i poslu, naučila mnogo, a ključnim smatra mogućnost da između modula radi na projektima što joj je omogućilo da sve vrijeme ostaje blizu tema programa zbog čega je, kako kaže, nesvjesno učila i razvijala se.

Razmišljate li o napuštanju BiH i ako da – zašto? 

JANKOVIĆ: Ne planiram da napustim BiH osim u slučaju da postanem ambasadorica u drugoj državi. Koristim sve što mi država pruža, a uz to ovdje su mi porodica, prijatelji.

Da kojim slučajem imate vlast - šta biste (pokušali) uradili u prvih šest mjeseci?

JANKOVIĆ: Trenutno nemam vlast, opozicija sam, ali vučem poteze i ponašam se onako kako bih radila da imam vlast. Jednog dana kad dođem na vlast ispratite moje djelovanje putem mreža i vidjećete koliko zapravo čovjek može kad ima volje, želje i iskrene namjere.

*

ŠEFIK MANDŽIĆ ima 23 godine i studira na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Aktivni je član političke stranke Nezavisni blok i „vjerni polagač nade u bolje sutra, te veliki poštovalac duha i duhovnosti“. Bio je polaznik prve generacije Političke pismenosti mladih u BiH i smatra da ga je ta edukacija unaprijedila jer je naučio mnogo novih i korisnih stvari koje do tada nije znao o BiH i Evropskoj uniji, ali i potvrdio ono što je znao što mu je potvrdilo njegov moto da „koliko god bilo izazovno istraživati nepoznato - još je izazovnije propitivati poznato“.

Razmišljate li o napuštanju BiH?

MANDŽIĆ: Ne!

Da kojim slučajem imate vlast - šta biste (pokušali) uradili u prvih šest mjeseci?

MANDŽIĆ: Intenzivno bih radio na jačanju gender politika i politika ka jačanju pozicije mladih, omogućavanju besplatnog sporta za djecu, smanjenju i regulaciji velikog državnog aparata, administracije i fiskalnih nameta. Zajedno sa drugim mladim kolegama i kolegicama, kako iz drugih političkih stranaka, tako i iz nevladinog sektora, studentskih vijeća i udruženja, pokrenuo bih i vodio aktivan dijalog po raznim pitanjima, a sve u cilju razvijanja strategije koja će nam donijeti zdravije poslovno okruženje i svjetliju budućnosti naše države. Jače i glasnije od trenutnih koji su na vlasti govorio bih i potencirao reviziju diploma, od najmanjih do najvećih nivoa, i za sve postavio novo mjerilo - ZNANJE.

*

AJNA KATICA (20) je Sarajka, studira psihologiju na Internacionalnom Univerzitetu Sarajevo, a istovremeno je i asistentica u Međunarodnom forumu solidarnosti EMMAUS. Bila je u prvoj generaciji polaznica/ka programa Politička pismenost mladih u BiH, a u drugoj generaciji je bila predavačica na temu „Mladi i rodna ravnopravnost“. O sebi kaže da prije ovog programa apsolutno ništa nije znala o političkim sistemima, niti o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini i da joj je ta tema djelovala kao previše komplikovana za razumjeti i praćena sa puno laži. Kroz edukaciju na Akademiji za žene je shvatila koliko je bitno poznavati politički sistem u BiH i koliko je krucijalno glasati, ali i upoznala puno ljudi iz različitih političkih partija i razgovarala sa njima, što joj je dalo priliku da stvori svoje percepcije i razmišljanja o dešavanjima u našoj državi.

„Najbitnija stvar koju sam naučila jeste da politika nije sve, ali sve je politika i da ja imam pravo da izađem na izbore, glasam i tako dam svoj udio u borbi za državu kakvu ja želim“, kaže Katica.

Razmišljate li o napuštanju BiH i ako da – zašto?

KATICA: Prije Akademije za žene sam to imala u prvom planu – htjela sam otići na fakultet u drugu državu i vjerovatno ostati tamo i živjeti. Sada želim otići van na master-studij kako bih se upoznala sa drugim kulturama i načinima razmišljanja, ali i kako bih upoznala sebe. Teško mi je sada reći da li ću se nakon toga vratiti u BiH ili ne. Srcem sam vezana za Bosnu i Hercegovinu, sve što poznajem i volim je ovdje, ali ipak ne mogu da kažem da osjećam kao da ovdje mogu svoje kapacitete iskoristiti u svojoj struci. Ići ili ostati je mač sa dvije oštrice, jednako oštre, ali s različitim posljedicama.

Da kojim slučajem imate vlast - šta biste (pokušali) uradili u prvih šest mjeseci?

KATICA: Mislim da je generalno veliki razlog zašto se ne dešavaju promjene manjak ljudi na vlasti koji žele boljitak za sve građane i građanke. Zato mislim da bih u prvih šest mjeseci uradila reevaluaciju onih koji su na pozicijama na svim nivoima vlasti - da li idemo prema istom cilju i kako! Osim ovoga, prvo bih htjela da pokušam napraviti promjene u obrazovnom sistemu – kao prvo bih osigurala potrebne uslove za djecu sa poteškoćama u razvoju koja su u godinama kada se kreće u školu. Također bih se potrudila da radnike / radnice u školi što više obrazujem o različitim stanjima djece, naprimjer dijabetes, te kako reagovati u pojedinim situacijama. Pored toga bih htjela dodati predmet u kojem će se učiti o političkim sistemima BiH i važnosti glasanja.

*

NEDIM SALIHAGIĆ, iz Sarajeva, je na izborima 2020. kao kandidat Nezavisne bosanskohercegovačke liste (sada Narodni evropski savez, NES) izabran za vijećnika u Opštini Novo Sarajevo na poziciju dopredsjedavajućeg Opštinskog vijeća. Cijeni da mu je edukacija u programu Politička pismenost mladih u BiH, koji provodi Fondacija Akademija za žene, mnogo pomogla.

Da li razmišljate o odlasku iz BiH?

SALIHAGIĆ: Iskreno - ne, smatram da je nama mladima obaveza mijenjati stanje u društvu nabolje, pa odlazak ne dolazi u obzir. 

Da kojim slučajem imate vlast - šta biste pokušali ili uradili u prvih šest mjeseci?

SALIHAGIĆ: Ništa značajnije ne bi mogao uraditi za taj period jer su procesi koji nam trebaju i kojima ja težim mnogo kompleksni i zahtjevni.